DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 193     <-- 193 -->        PDF

UDRUŽENJE STUDENATA ŠUMARSTVA ZAGREBAČKOG
SVEUČILIŠTA U DESETGODIŠTU 1945—1955.


Ružić Joisip, apsolvent šumarstva


P
P
redratni život studenata šumarstva bio je ispunjen živom političkom
i društvenom aktivnošću. Veliki broj studenata šumarstva svrstao se u
redove napredne studentske omladine koja je na Zagrebačkom Sveučilištu
bila nosilac naprednih ideja i stremljenja da se i u našoj zemlji ostvare
takovi životni uslovi koji će se temeljiti na političkoj i socijalnoj ravnopiavnosti
naših naroda. U borbi za ostvarenje ovih ideja napredni studenti
morali su da izdrže teški pritisak onog dijela studenata koji nisu birali
sredstva da spriječe širenje tih ideja ili njihovo provođenje u život. Bila
je to teška i neravnopravna borba, jer je bila nenarodna vlast kočničar
svakoga napretka, bila uvijek na strani reakcionarnih studenata. No niti
teški ekonomski položaj naprednih studenata, niti reakcionarna sveučilišna
i državna vlast nisu mogli spriječiti napredne studente da razviju uspješnu
aktivnost na političkom, društvenom i kulturnom polju. U takvim uslovima
stvarala se i čeličila omladina, koja je mogla u nastupu borbenog perioda
dati borce poput R. Janjanina, I. Vršćaja, Sedmaka i dr., čija će imena
ostati u trajnoj uspomeni gerenacija koje dolaze kao primjer požrtvovnosti
i ljubavi za svoju zemlju.
Studenti šumarstva zauzimali su vidno mjesto u redovima napredne
omladine. Oni sa ostalim studentima zagrebačkog sveučilišta sudjeluju u
radu kulturno prosvjetnih društava kao što je: »Svjetlost«, »Brazda« i
»Triglav«. Teški dani okupacije nisu ih zatekli nepripravne i već na prvi
poziv Partije 40 studenata našega fakulteta, koji nisu htjeli da podnose
teror okupatora i izdajnika prešla je šumu da se sa radnicima i seljacima
svrstaju u borbene redove i bore za slobodu i socijalnu pravdu. Mnogi od
njih nisu se vratili kućama i nisu vidjeli ostvarenje onoga za što su dali
život.


Oni drugi koji su se nakon oslobođenja vratili iz NOB-a bili su obogaćeni
iskustvom i zreli za stvaranje novih odnosa na fakultetu. Oni su odmah
nakon povratka na fakultet nastavili svoje djelovanje i prikupili oko
sebe široke slojeve studenata pristaša novih ideja i novog društvenog poretka.
Ovom elanu i entuziazmu, pravilnoj politici i demokratinčosti novog
duha, nije se mogla suprotstaviti šaka politički deplasiranih elemenata,
koji su tokom rata ili surađivali s okupatorom ili tolerirali njegovo postojanje.
Oni su bili poraženi na političkom i bojnom polju, te se kao takvi
nisu mogli pojaviti na političkoj pozornici kao snaga koja bi nešto mogla
učiniti,


Ovi su se elementi, vidjevši svoj položaj, uvukli u sebe i prikriveno
propagirali apolitičnost kako bi na taj način onemogućili normalno razvijanje
nove studentske organizacije — NSO. No i ovi su pokušaji doživjeli
neuspjeh, te su-.se široke mase studenata sve više priključivale novim idejama,
zbile u redove naprednih elemenata i prihvatile program obnove i
izgradnje socijalizma u našoj zemlji.


Znači da su društveno politički uslovi za razvoj i djelatnost nove studentske
organizacije bili više nego povoljni. Stoga je odmah nakon oslobođenja
povedena na fakultetu akcija oko formiranja NSO-a. Tako je već




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 194     <-- 194 -->        PDF




u početku školske godine 1946—1947 ođ 304 upisana studenta i 38 apsolvenata
bilo učlanjeno u NSO 210 ili 65%. No kada bi brojčano ili procentualno
prikazali organizaciono stanje ove studentske organizacije u
periodu od deset poslijeratnih godina, pokazala bi nam se zadovoljavajuća
slika konstantnog procentualnog porasta članstva, tako da u školskoj godini
1954/55 od 274 upisana studenta i 47 apsolvenata imamo 301 člana
u organizaciji ili 93,8%, što u svakom slučaju znači da je sve veći broj
studenata prihvaćao program NSO-a i time se uvrstio u njene redove.
Svakako da je ovakav razvoj organizacionog stanja bio uslovljen aktivnošću
članova SK-a na fakultetu, a osim toga pravilnim odgojem u novom
socijalističkom duhu srednjoškolske omladine, koja je dolaskom na fakultet
odmah u upućivana u rad NSO-a gdje je primjenjivala već stečeno iskustvo
u srednjoj školi, a u isto vrijeme sticala nova iskustva i nove uspjehe u
širokom krugu svoje djelatnosti. Naroč:to je bila uspješna djelatnost u
periodu obnove i izgradnje ratom opustošene zemlje. NSO je uz ostale
rodoljube naše zemlje, dala svoj bogati 1 u svakom slučaju pohvalni udio.
No uz taj zadatak u programu NOS-a, pored ostalog, nalazimo i slijedeće:
razviti novi pokret za svladavanje nauke, postići bolji kvalitet znanja i
bolje ocjene na ispitima, razviti kulturno prosvjetni rad, riješiti čitav
niz socijalnih problema studenata, stvoriti nov odnos s profesorima, nov
odnos prema nauci i učenju i nov odnos među studentima. Iz toga se vidi
da je već 1946 god. NSO na našem fakultetu postavila pred svoje članstvo
širok i pozitivan program svoje djelatnosti koji se tokom vremena nesumnjivo
povoljno odrazio na razvoj organizacije i općih odnosa na fakultetu
kao i na razvoj samog fakulteta.


Kao što se iz već rečenog vidi djelatnost studenata nije bila ograničena
na područje samoga fakulteta, nego je ona imala svog udjela i u širokim
slojevima narodnih masa za.vrijeme školskih praznika kada su studenti
odlazili na praksu i omladinska radilišta. Tako je u periodu obnove
1946 god. svaki član NSO-a našeg fakulteta dao obavezu da će odraditi
60 radnih sati u svrhu obnove. Osim toga oformljena je brigada pod imenom
»Rade Janjanina«, studenta našeg fakulteta poginulog u ratu u svojstvu
komesara divizije, za odlazak na prugu samac—Sarajevo. U god. 1947
učestvovalo je na radnim akcijama cea 200 studenata sa našeg fakulteta.
Te godine je jedna grupa studenata trasirala 38 km šumske pruge, 21,5
km na Baniji, 16,5 km uskotračne pruge kod V. Grđevca. Druga grupa
studenata bila je raspoređena pc šumskim gospodarstvima i okružnim NO
u NRH. Ova je grupa radila razne šumske radove (konsignacije, inventarizacija
itd.). Rad ovim grupama pomagala je narodna vlast, a stručnim
radovima su direktno rukovodili asistenti sa fakulteta. Pet studenata je te
godine radilo pod rukovodstvom šefa taksaeije Ministarstva šumarstva na
području Oblasnog Narodnog odbora za Istru. Ova je grupa inventarizirala


160.000 ha
šuma i šumskog zeraIj išta u Istri.
Grupa od 52 studenta otišla je u NR B i H u šumska gazdinstva: Foča,
Drvar, Travnik, Tuzla, Sarajevo, Zavidovići i Banjaluka, gdje su u zajednici
sa tamošnjim stručnjacima radili na suzbijanju zaraze od potkornjaka.
Na tim radovima omladinci nisu bili ograničeni isključivo na stručni
rad nego su korisno djelovali među masama. Rad u masama ispoljavao se
u raznim vidovima i oblicima. Priređivane su kulturne večeri i priredbe,
održavana predavanja iz raznih tema i odigrane nogometne utakmice sa




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 195     <-- 195 -->        PDF

lokalnim klubovima. Posebno želimo naglasiti učešće studenata na raznim
stručnim i kurtuaznim ekskurzijama, čije su svrhe i rezultati bili višestruki.
Jednom možemo govoriti o upoznavanju zemlje i lokalnih prilika u mjestima
gdje su ekskurzije bile organizirane, a jednom o upoznavanju poblematike
šumarstva i drvne industrije već tokom studija, kako bi mladi šumarski
odnosno drvno industrijski inžinjeri dolaskom u privredu bolje mogli
primijeniti svoje teoretsko znanje.


Ne manje je korisno osvrnuti se na aktivnost studenata u međunarodnoj
suradnji koja se odvijala dijelom preko IASTE-a a dijelom preko kluba
?a međunarodnu suradnju USS-a. Tim povodom boravilo je zadnjih godina
nekoliko studenata na dvo- odnosno tromjesečnoj tehničkoj praksi u zemljama:
Zap. Njemačka, Austrija, Holanaija, švedska, Finska i dr. Ocjenjujući
rezultate tih praksa sa stručnog i društvenog gledišta, možemo
konstatirati neospornu njihovu korist za buduće mlade stručnjake i sugerirati
daljnji razvoj aktivnosti ove vrste.


Imajući u vidu svu aktivnost USS-a u periodu od 10 godina, njegov


razvoj i ulogu društvenog faktora, nesumnjiva je činjenica da je taj period


pun značajnih uspjeha i da je udruženje zadnjih godina izraslo u novu


organizaciju koja je nastavila pozitivni rad NSO na fakultetu i u novim


uslovima razvila niz novina u sadržaju, oblicima i metodu rada i otkrila


velike mogućnosti još širo i svestranije aktivnosti naših studenata.


Svi uspjesi USS-a i njegov razvoj omogućeni su prvenstveno snagama


iz naših studentskih redova, posebno aktivnošću članova SK. No potrebno


je da podvučemo činjenicu, da su uspjesi u USS-a u zadnjih 10 godina nje


gova aktivnost u pitanjima nastave, ekonomskim pitanjima studenata,


aktivnost u raznim društvima i klubovima kao i aktivnosti oko odgoja stu


denata u socijalističkom dahu i dahu socijalističke demokracije, nesumnjivo


omogrćeni linijom SK-a u borbi za razvitkom naše zemlje uopće.


Neosporna je bila uloga i podrška NSO godine 1948 prilikom izlaska


rezolucije IB, kada se je izvjestan broj i oko malen, bilo iz neobavještenosti


ili oportunizma izjasnio za rezoluciju i time zauzeo poziciju branioca aspi


racija jedne strane sile, koja je ignorirala našu revoluciju i pod svaku


cijenu htjela umanjiti njenu ulogu na svietskoj političkoj pozornici. Zahva


ljujući baš ovakvoj odlučnosti i zrelosti naše organizacije, sa lakoćom smo


mogli suzbiti ovakva nepatriotska shvatanja i sa fakulteta odstraniti sve


one, koji su u tim teškim danima pokazali svoju slabost.


Nije manje vrijedno govoriti o kompaktnosti i jedinstvu studentske


oiganizacije prilikom osuđivanja apolitičnosti i destruktivnosti proustaških


i njima srodnih elemenata, gdje je također došla do izražaja političko-pa


triotska svijest članova organizacije.


Govoreći o primjerima političko-patriotske svijesti studenata, ne smi


jemo izgubiti iz vida, da je ona došla do punog izražaja i prilikom zloglasne


imperijalističke odluke o pitanju Trsta 1953 godine. Tada su i studenti


našeg fakulteta, zajedno a svim građanima Zagreba i svojim drugovima
.sa ostalih fakulteta, pokazali svoju odlučnost da brane domovinu.
Znači koliko se god naša organizacija bavila raznoraznim pitanjima
(pitanjem nastave, ekonomskim problemima studenata, kulturno prosvjeta
nim radom, fiskulturom itd.), ona je kroz svoj razvoj stekla solidnu političku
platformu, na kojoj izgrađuje socijalizam i socijalističkoj izgradnji




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 196     <-- 196 -->        PDF

odane ljude, koji će znati cijeniti i u privredi primijeniti na fakultetu stečeno
iskustvo.


Ovakav razvoj studentske organizacije, koja je direktno ili indirektno
i u raznim vremenima različito sudjelovala u svim mogućim problemima
fakulteta, a s druge strane cjelokupni razvoj društvenonpolitičkog sistema
naše socijalističke zemlje, zahtijevao je neminovnu promjenu upravljanja
sveučilištem pa prema tome i našim fakultetom. Stepen razvoja socijalizma
i socijalističkih društvenih odnosa u našoj zemlji, neminovno je utjecao na
ovakav razvoj na Sveučilištu. Uloga studentske organizacije u tome procesu
bila je pozitivna i konstruktivna, tako da su studenti u njemu uvelike
sudjelovali i bili pokretači mnogih pozitivnih akcija.


Iz ovakvog razvoja društvenih snaga i odnosa na Fakultetu i Sveučilištu
kao i cjelokupnom društvu uopće, proizišao je i Fakultetski savjet kao
osnovni organ društvenog upravljanja, u kome pored nastavnog osoblja
i predstavnika iz privrede, društvenih i političkih organizacija — sudjeluju
i studenti preko svog izabranog predstavnika, kao ravnopravnog člana u
tome organu.


Ako povučemo paralelu između odnosa na Fakultetu neposredno pred
rat i tokom rata s jedne strane, u prijelaznom periodu poslije oslobođenja
zemlje i sadašnjeg stanja s druge strane i ako tome dodamo ulogu, djelatnost
i razvoj studentske organizacije u cijelom tom razdoblju, možemo sa
zadovoljstvom konstatirati, da je u ovom drugom razdoblju ona pronašla
pravilan sadržaj i oblik rada, kako na političkoj tako isto na društvenoj,
stručnoj, kulturnoj i sportskoj platformi.


OSVRT NA STANJE I RAD NA POLJU LOVNE PRIVREDE
OD OSLOBOĐENJA PA NADALJE


Ing. Dušan Srdić — Zagreb


an oslobođenja dočekalo je kod nas prilično haotično stanje na polju Dlovstva. Da bi se spriječilo nemilosrdno uništavanje divljači, što je
posljedica svakog rata, bilo je nužno i hitno potrebno u svim našim narodnim
republikama donijeti čitav niz pozitivnih zakonskih propisa, što je i
učinjeno. Za vrijeme rata stradala je najviše visoka divljač, koja je bila
znatno prorijeđena, jer se vrlo često morala odstreljivati za .prehranu boraca
narodno oslobodilačke borbe. Stradala je i niska divljač, jer nije bilo
vremena da se o njoj vodi računa.


Jedna od prvih zakonskih mjera koja je iza oslobođenja uslijedila, a
koja je išla za zaštitom i povećanjem brojnog stanja divljači, bila je »Naredba
o zabrani lovljenja divljači visokog lova (jelena, srna, divokoza, muflona,
kozoroga,).« Tu historijsku naredbu potpisao je u prvim počecima
formiranja naše socijalističke FNRJ predsjednik republike maršal Josi p
Bro z Tito . On je već tada kao ljubitelj prirode, divljači i lova udario
prve temelje za napredak i razvoj lovstva kod nas. Njemu kao aktivnom
lovcu imamo zahvaliti, da je lovstvo kod nas odmah iza Oslobođenja krenulo
pravim putem i da se na lov već od prvog početka iza Oslobođenja