DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 193 <-- 193 --> PDF |
UDRUŽENJE STUDENATA ŠUMARSTVA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA U DESETGODIŠTU 1945—1955. Ružić Joisip, apsolvent šumarstva P P redratni život studenata šumarstva bio je ispunjen živom političkom i društvenom aktivnošću. Veliki broj studenata šumarstva svrstao se u redove napredne studentske omladine koja je na Zagrebačkom Sveučilištu bila nosilac naprednih ideja i stremljenja da se i u našoj zemlji ostvare takovi životni uslovi koji će se temeljiti na političkoj i socijalnoj ravnopiavnosti naših naroda. U borbi za ostvarenje ovih ideja napredni studenti morali su da izdrže teški pritisak onog dijela studenata koji nisu birali sredstva da spriječe širenje tih ideja ili njihovo provođenje u život. Bila je to teška i neravnopravna borba, jer je bila nenarodna vlast kočničar svakoga napretka, bila uvijek na strani reakcionarnih studenata. No niti teški ekonomski položaj naprednih studenata, niti reakcionarna sveučilišna i državna vlast nisu mogli spriječiti napredne studente da razviju uspješnu aktivnost na političkom, društvenom i kulturnom polju. U takvim uslovima stvarala se i čeličila omladina, koja je mogla u nastupu borbenog perioda dati borce poput R. Janjanina, I. Vršćaja, Sedmaka i dr., čija će imena ostati u trajnoj uspomeni gerenacija koje dolaze kao primjer požrtvovnosti i ljubavi za svoju zemlju. Studenti šumarstva zauzimali su vidno mjesto u redovima napredne omladine. Oni sa ostalim studentima zagrebačkog sveučilišta sudjeluju u radu kulturno prosvjetnih društava kao što je: »Svjetlost«, »Brazda« i »Triglav«. Teški dani okupacije nisu ih zatekli nepripravne i već na prvi poziv Partije 40 studenata našega fakulteta, koji nisu htjeli da podnose teror okupatora i izdajnika prešla je šumu da se sa radnicima i seljacima svrstaju u borbene redove i bore za slobodu i socijalnu pravdu. Mnogi od njih nisu se vratili kućama i nisu vidjeli ostvarenje onoga za što su dali život. Oni drugi koji su se nakon oslobođenja vratili iz NOB-a bili su obogaćeni iskustvom i zreli za stvaranje novih odnosa na fakultetu. Oni su odmah nakon povratka na fakultet nastavili svoje djelovanje i prikupili oko sebe široke slojeve studenata pristaša novih ideja i novog društvenog poretka. Ovom elanu i entuziazmu, pravilnoj politici i demokratinčosti novog duha, nije se mogla suprotstaviti šaka politički deplasiranih elemenata, koji su tokom rata ili surađivali s okupatorom ili tolerirali njegovo postojanje. Oni su bili poraženi na političkom i bojnom polju, te se kao takvi nisu mogli pojaviti na političkoj pozornici kao snaga koja bi nešto mogla učiniti, Ovi su se elementi, vidjevši svoj položaj, uvukli u sebe i prikriveno propagirali apolitičnost kako bi na taj način onemogućili normalno razvijanje nove studentske organizacije — NSO. No i ovi su pokušaji doživjeli neuspjeh, te su-.se široke mase studenata sve više priključivale novim idejama, zbile u redove naprednih elemenata i prihvatile program obnove i izgradnje socijalizma u našoj zemlji. Znači da su društveno politički uslovi za razvoj i djelatnost nove studentske organizacije bili više nego povoljni. Stoga je odmah nakon oslobođenja povedena na fakultetu akcija oko formiranja NSO-a. Tako je već |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 194 <-- 194 --> PDF |
u početku školske godine 1946—1947 ođ 304 upisana studenta i 38 apsolvenata bilo učlanjeno u NSO 210 ili 65%. No kada bi brojčano ili procentualno prikazali organizaciono stanje ove studentske organizacije u periodu od deset poslijeratnih godina, pokazala bi nam se zadovoljavajuća slika konstantnog procentualnog porasta članstva, tako da u školskoj godini 1954/55 od 274 upisana studenta i 47 apsolvenata imamo 301 člana u organizaciji ili 93,8%, što u svakom slučaju znači da je sve veći broj studenata prihvaćao program NSO-a i time se uvrstio u njene redove. Svakako da je ovakav razvoj organizacionog stanja bio uslovljen aktivnošću članova SK-a na fakultetu, a osim toga pravilnim odgojem u novom socijalističkom duhu srednjoškolske omladine, koja je dolaskom na fakultet odmah u upućivana u rad NSO-a gdje je primjenjivala već stečeno iskustvo u srednjoj školi, a u isto vrijeme sticala nova iskustva i nove uspjehe u širokom krugu svoje djelatnosti. Naroč:to je bila uspješna djelatnost u periodu obnove i izgradnje ratom opustošene zemlje. NSO je uz ostale rodoljube naše zemlje, dala svoj bogati 1 u svakom slučaju pohvalni udio. No uz taj zadatak u programu NOS-a, pored ostalog, nalazimo i slijedeće: razviti novi pokret za svladavanje nauke, postići bolji kvalitet znanja i bolje ocjene na ispitima, razviti kulturno prosvjetni rad, riješiti čitav niz socijalnih problema studenata, stvoriti nov odnos s profesorima, nov odnos prema nauci i učenju i nov odnos među studentima. Iz toga se vidi da je već 1946 god. NSO na našem fakultetu postavila pred svoje članstvo širok i pozitivan program svoje djelatnosti koji se tokom vremena nesumnjivo povoljno odrazio na razvoj organizacije i općih odnosa na fakultetu kao i na razvoj samog fakulteta. Kao što se iz već rečenog vidi djelatnost studenata nije bila ograničena na područje samoga fakulteta, nego je ona imala svog udjela i u širokim slojevima narodnih masa za.vrijeme školskih praznika kada su studenti odlazili na praksu i omladinska radilišta. Tako je u periodu obnove 1946 god. svaki član NSO-a našeg fakulteta dao obavezu da će odraditi 60 radnih sati u svrhu obnove. Osim toga oformljena je brigada pod imenom »Rade Janjanina«, studenta našeg fakulteta poginulog u ratu u svojstvu komesara divizije, za odlazak na prugu samac—Sarajevo. U god. 1947 učestvovalo je na radnim akcijama cea 200 studenata sa našeg fakulteta. Te godine je jedna grupa studenata trasirala 38 km šumske pruge, 21,5 km na Baniji, 16,5 km uskotračne pruge kod V. Grđevca. Druga grupa studenata bila je raspoređena pc šumskim gospodarstvima i okružnim NO u NRH. Ova je grupa radila razne šumske radove (konsignacije, inventarizacija itd.). Rad ovim grupama pomagala je narodna vlast, a stručnim radovima su direktno rukovodili asistenti sa fakulteta. Pet studenata je te godine radilo pod rukovodstvom šefa taksaeije Ministarstva šumarstva na području Oblasnog Narodnog odbora za Istru. Ova je grupa inventarizirala 160.000 ha šuma i šumskog zeraIj išta u Istri. Grupa od 52 studenta otišla je u NR B i H u šumska gazdinstva: Foča, Drvar, Travnik, Tuzla, Sarajevo, Zavidovići i Banjaluka, gdje su u zajednici sa tamošnjim stručnjacima radili na suzbijanju zaraze od potkornjaka. Na tim radovima omladinci nisu bili ograničeni isključivo na stručni rad nego su korisno djelovali među masama. Rad u masama ispoljavao se u raznim vidovima i oblicima. Priređivane su kulturne večeri i priredbe, održavana predavanja iz raznih tema i odigrane nogometne utakmice sa |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 195 <-- 195 --> PDF |
lokalnim klubovima. Posebno želimo naglasiti učešće studenata na raznim stručnim i kurtuaznim ekskurzijama, čije su svrhe i rezultati bili višestruki. Jednom možemo govoriti o upoznavanju zemlje i lokalnih prilika u mjestima gdje su ekskurzije bile organizirane, a jednom o upoznavanju poblematike šumarstva i drvne industrije već tokom studija, kako bi mladi šumarski odnosno drvno industrijski inžinjeri dolaskom u privredu bolje mogli primijeniti svoje teoretsko znanje. Ne manje je korisno osvrnuti se na aktivnost studenata u međunarodnoj suradnji koja se odvijala dijelom preko IASTE-a a dijelom preko kluba ?a međunarodnu suradnju USS-a. Tim povodom boravilo je zadnjih godina nekoliko studenata na dvo- odnosno tromjesečnoj tehničkoj praksi u zemljama: Zap. Njemačka, Austrija, Holanaija, švedska, Finska i dr. Ocjenjujući rezultate tih praksa sa stručnog i društvenog gledišta, možemo konstatirati neospornu njihovu korist za buduće mlade stručnjake i sugerirati daljnji razvoj aktivnosti ove vrste. Imajući u vidu svu aktivnost USS-a u periodu od 10 godina, njegov razvoj i ulogu društvenog faktora, nesumnjiva je činjenica da je taj period pun značajnih uspjeha i da je udruženje zadnjih godina izraslo u novu organizaciju koja je nastavila pozitivni rad NSO na fakultetu i u novim uslovima razvila niz novina u sadržaju, oblicima i metodu rada i otkrila velike mogućnosti još širo i svestranije aktivnosti naših studenata. Svi uspjesi USS-a i njegov razvoj omogućeni su prvenstveno snagama iz naših studentskih redova, posebno aktivnošću članova SK. No potrebno je da podvučemo činjenicu, da su uspjesi u USS-a u zadnjih 10 godina nje gova aktivnost u pitanjima nastave, ekonomskim pitanjima studenata, aktivnost u raznim društvima i klubovima kao i aktivnosti oko odgoja stu denata u socijalističkom dahu i dahu socijalističke demokracije, nesumnjivo omogrćeni linijom SK-a u borbi za razvitkom naše zemlje uopće. Neosporna je bila uloga i podrška NSO godine 1948 prilikom izlaska rezolucije IB, kada se je izvjestan broj i oko malen, bilo iz neobavještenosti ili oportunizma izjasnio za rezoluciju i time zauzeo poziciju branioca aspi racija jedne strane sile, koja je ignorirala našu revoluciju i pod svaku cijenu htjela umanjiti njenu ulogu na svietskoj političkoj pozornici. Zahva ljujući baš ovakvoj odlučnosti i zrelosti naše organizacije, sa lakoćom smo mogli suzbiti ovakva nepatriotska shvatanja i sa fakulteta odstraniti sve one, koji su u tim teškim danima pokazali svoju slabost. Nije manje vrijedno govoriti o kompaktnosti i jedinstvu studentske oiganizacije prilikom osuđivanja apolitičnosti i destruktivnosti proustaških i njima srodnih elemenata, gdje je također došla do izražaja političko-pa triotska svijest članova organizacije. Govoreći o primjerima političko-patriotske svijesti studenata, ne smi jemo izgubiti iz vida, da je ona došla do punog izražaja i prilikom zloglasne imperijalističke odluke o pitanju Trsta 1953 godine. Tada su i studenti našeg fakulteta, zajedno a svim građanima Zagreba i svojim drugovima .sa ostalih fakulteta, pokazali svoju odlučnost da brane domovinu. Znači koliko se god naša organizacija bavila raznoraznim pitanjima (pitanjem nastave, ekonomskim problemima studenata, kulturno prosvjeta nim radom, fiskulturom itd.), ona je kroz svoj razvoj stekla solidnu političku platformu, na kojoj izgrađuje socijalizam i socijalističkoj izgradnji |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 196 <-- 196 --> PDF |
odane ljude, koji će znati cijeniti i u privredi primijeniti na fakultetu stečeno iskustvo. Ovakav razvoj studentske organizacije, koja je direktno ili indirektno i u raznim vremenima različito sudjelovala u svim mogućim problemima fakulteta, a s druge strane cjelokupni razvoj društvenonpolitičkog sistema naše socijalističke zemlje, zahtijevao je neminovnu promjenu upravljanja sveučilištem pa prema tome i našim fakultetom. Stepen razvoja socijalizma i socijalističkih društvenih odnosa u našoj zemlji, neminovno je utjecao na ovakav razvoj na Sveučilištu. Uloga studentske organizacije u tome procesu bila je pozitivna i konstruktivna, tako da su studenti u njemu uvelike sudjelovali i bili pokretači mnogih pozitivnih akcija. Iz ovakvog razvoja društvenih snaga i odnosa na Fakultetu i Sveučilištu kao i cjelokupnom društvu uopće, proizišao je i Fakultetski savjet kao osnovni organ društvenog upravljanja, u kome pored nastavnog osoblja i predstavnika iz privrede, društvenih i političkih organizacija — sudjeluju i studenti preko svog izabranog predstavnika, kao ravnopravnog člana u tome organu. Ako povučemo paralelu između odnosa na Fakultetu neposredno pred rat i tokom rata s jedne strane, u prijelaznom periodu poslije oslobođenja zemlje i sadašnjeg stanja s druge strane i ako tome dodamo ulogu, djelatnost i razvoj studentske organizacije u cijelom tom razdoblju, možemo sa zadovoljstvom konstatirati, da je u ovom drugom razdoblju ona pronašla pravilan sadržaj i oblik rada, kako na političkoj tako isto na društvenoj, stručnoj, kulturnoj i sportskoj platformi. OSVRT NA STANJE I RAD NA POLJU LOVNE PRIVREDE OD OSLOBOĐENJA PA NADALJE Ing. Dušan Srdić — Zagreb an oslobođenja dočekalo je kod nas prilično haotično stanje na polju Dlovstva. Da bi se spriječilo nemilosrdno uništavanje divljači, što je posljedica svakog rata, bilo je nužno i hitno potrebno u svim našim narodnim republikama donijeti čitav niz pozitivnih zakonskih propisa, što je i učinjeno. Za vrijeme rata stradala je najviše visoka divljač, koja je bila znatno prorijeđena, jer se vrlo često morala odstreljivati za .prehranu boraca narodno oslobodilačke borbe. Stradala je i niska divljač, jer nije bilo vremena da se o njoj vodi računa. Jedna od prvih zakonskih mjera koja je iza oslobođenja uslijedila, a koja je išla za zaštitom i povećanjem brojnog stanja divljači, bila je »Naredba o zabrani lovljenja divljači visokog lova (jelena, srna, divokoza, muflona, kozoroga,).« Tu historijsku naredbu potpisao je u prvim počecima formiranja naše socijalističke FNRJ predsjednik republike maršal Josi p Bro z Tito . On je već tada kao ljubitelj prirode, divljači i lova udario prve temelje za napredak i razvoj lovstva kod nas. Njemu kao aktivnom lovcu imamo zahvaliti, da je lovstvo kod nas odmah iza Oslobođenja krenulo pravim putem i da se na lov već od prvog početka iza Oslobođenja |