DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 19 <-- 19 --> PDF |
uvijek točno odrediti. No obzirom na činjenicu da se naša operativa nalazi pred vrlo važnim i hitnim uzgojnim zadacima, pred redovnim i zakašnjelim uzgojnim radovima na velikim površinama (230.000 ha), ovi su uzgojni radovi vrlo hitne prirode; oni obzirom na stanje naših mladika i mladih sastojina ne trpe nikakova odlaganja, nego dapače traže brži zahvat kod kojeg treba da dođe do izražaja posvemašnja stručnost te veliko iskustvo i to ne samo kod šumarsko-tehničkog osoblja, koje stručno rukovodi tim radovima, nego i kod stalnih šumskih radnika, koji vrše zajedno sa stručnim osobljem najodgovorniji posao: izbor i obilježavanje stabala za sječu. S obzirom na to, kao i na činjenice da su mladici i mlade sastojine vrlo raznolike po uzrastu i kvaliteti, da potječu većim dijelom od zastarčenog predrasta, koji guši i ono malo preostalih kvalitetnih bukovih i hrastovih stabala; da imamo danas većim dijelom mlad i nedovoljno spreman i neiskusan stručni kadar; da su uzgojni radovi vrlo hitni i neodgodivi, to se pitanje provađanja uzgojnih radova postavlja kao problem kojem rješavanju valja odmah pristupiti. Forsirana sječa starih bukovih i hrastovih sastojina od 1945. god. do danas na ovom području provađana je uglavnom u dva sijeka i to: progalnonaplodnim i dovršnim. Progalno-naplodnim sijekom u potrazi naročito za bukovim tehničkim stablima i tehničkom drvnom masom, otvaran je naglo sklop starih bukovih sastojina. Intenzitet sječa kretao se između 40 i 60°/o od ukupne mase bez obzira na broj stabala i njihovu površinsku rastrešenost, stanje i zapremninu krošanja-stabala sjemenjaka i proizvodnu snagu tla. Na dovršne sjekove nije se dugo čekalo bez obzira da li su sjemenjaci urodili sjemenom i naplodili površinu i osigurali buduće prirodno pomlađenje. Provedenom sadnjom hrastovog žira pod motiku u bukovim sastojinama u kratkom pomladnom razdoblju između progalnonaplodnog i dovršnog sijeka, trebalo je djelomice osigurati i podignuti vrijednost budućih-mješovitih sastojina, te ujedno spriječiti zakorovljenje sječina. Rijetke sjemenjake, koji su iznenadno došli iz zatvorenog sklopa na osamu, oborili su i povaljali prvi jači vjetrovi, te time stvorili još gore i nepovoljnije uslove za prirodno pomlađivanje. Posljedice tako loše provađanih sječa u starim čistim bukovim sastojinama na navedenom području šuma mogle bi se ukratko ovako resumirati: Stare, čiste bukove sastojine sa podstojnim grabom, koje su se bile potpunoma prilagodile klimi, te vezale za određeno geografsko područje, pretvorene su forsiranim progalno-naplodnim i dovršnim sječama, većim dijelom u druge tipove šuma (konverzija), u kojima prevladava grab, a ponekad na odgovarajućim položajima, hrast, dok je bukva potištena i u razmjerno manjem broju zastupljena. Bukov kvalitativno vrlo loš mladik, koji potječe uglavnom od ranijeg zastarčenog predrasta, nalazi se većim dijelom grupimično ili pak djelomično rastresen po čitavoj površini. Mekane vrste (iva, trepetljika, lipa i t. d.), koje su nastale nanosom sjemena, uprskane su i obrazuju bilo čiste ili mješovite grupe. Osim ovih vrsta javlja se još i divlje voće (trešnja, kruška, brekinja i t. d.). Dakle današnje mlade mješovite sastojine, koje su nastale iza forsirane sječe starih, čistih bukovih sastojina, izgledaju obzirom na vrst drva, omjer smjese, vrijednost krošnje i debla i kvalitete stabala posve drugačije tako da možemo govoriti o znatno izmjenjenim tipovima šuma na području NRH između Save i Drave, Une i Kupe. U tom pogledu naročito su intere 375 |