DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 185     <-- 185 -->        PDF

Institut mogao nakon ugradnje i montaže primljenih postrojenja osnovati
važne pokusne stanice za konzerviranje drveta kao i za vještačko sušenje.
S tim je u vezi Institut u saradnji s državnim organima tehničke pomoći
organizirao boravak, rad i pregled industrija za stručne eksperte FAO
(OUN), koji su po liniji tehničke pomoći bili upućeni u našu zemlju. Njihove
je prijedloge Institut razradio te u suglasju s državnim organima
tehničke pomoći uputio na primjenu i korišćenje interesiranim poduzećima.
Od eksperata su za područje drvne industrije našu zemlju posjetili na duže
vrijeme: C. W. Scot t (Engleska) za organizaciju naučnog rada, F. Bende
r (Kanada) za kemijsko iskorišćavanje otpadaka, J. Bethe l (U.S.A.)
za proizvodnju šperovanog drveta, J. V e n e t (Francuska) za probleme
furnirske proizvodnje, V. Degraev e (Belgija) za unapređenje pilanarstva,
A. Hu b e r (švicarska) za šumske komunikacije, E. Sahlma n


(Finska) za konstrukcije sušioničkih uređaja i 0. Karlse n (Norveška)
za tehniku vještačkog sušenja.


Ovo nekoliko letimičnih pogleda na dosadanji rad Instituta može i bez
nekih dugačkih numeričkih podataka pružiti opću ilustraciju funkcije, koju
ova ustanova vrši u našoj industrijskoj preradi drveta. Ako pak tome dodamo
relativnu iscrpljenost naših šuma s jedne a tehnički progres s druge
strane, koji zajedno nameću potrebu preorijentacije čitave industrije na
sasvim nove razvojne pravce, onda nailazimo na niz raznolikih problema,
koji traže hitne i dalekosežne zahvate. Ti zahvati u koliko ne rezultiraju
iz uske suradnje nauke i prakse mogu izazvati teške poremećaje u općoj
narodnoj privredi. K tome veliki dio zadataka još nije izašaoi iz okvira
naučnih eksperimenata kao na pr. u mehaničkoj preradi problem sušenja
i ljepila a u kemijskoj korištenje otpadnih materijala. Stoga zadaci i uspjeh
rada Instituta imaju presudno značenje u općoj privredi koliko NR Hrvatske
toliko i čitave naše države.


APSOLVENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ 1860—1955


Prof. Dr. Nikola Neidhardt


1.
N
N
ajvažniji proizvod svake nastave su njeni apsolventi, živi ljudi, koji
stečeno znanje prenose u život. Oni školi daju plastiku života.


Šumarska nastava u Hrvatskoj datira od god. 1860. Te je godine u Križevcima
otvoreno t. zv. Gospodarsk o-š umarsko učilište. Dugo godina bila je to
na jugoistoku Evrope jedina škola za izobrazbu šumarskih stručnjaka. Na njoj su se
izobrazile generacije stručnjaka Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bugarske. Godine 1898
šumarski je dio nastave s te škole prenesen na Sveučilište u Zagreb i u obliku t. zv.
Šumarsk e Akademij e prislonjen uz Mudroslovni fakultet. Godine 1919 Akademija
je pretvorena u P o 1 j o p r i vr e d n o-š u m ar s ki fakultet, t. j. podignuta
na rang fakulteta, a i poljoprivredna je visokoškolska nastava iz Križevaca prenesena
u Zagreb na fakultet. Godine 1947 u šumarskoj nastavi fakulteta uvedena je
bifurkacij a na šumsko-uzgojni, biološki, ili »B« odsjek, te šumsko-industrijski,
tehnički ili »Ttako, da se danas nastava izvodi u dva samostalna odsjeka: š u m s k o-g o s p o d ar s
k i ili »š« i d r v n o-i ndustrijski ili »D«.


541