DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 185 <-- 185 --> PDF |
Institut mogao nakon ugradnje i montaže primljenih postrojenja osnovati važne pokusne stanice za konzerviranje drveta kao i za vještačko sušenje. S tim je u vezi Institut u saradnji s državnim organima tehničke pomoći organizirao boravak, rad i pregled industrija za stručne eksperte FAO (OUN), koji su po liniji tehničke pomoći bili upućeni u našu zemlju. Njihove je prijedloge Institut razradio te u suglasju s državnim organima tehničke pomoći uputio na primjenu i korišćenje interesiranim poduzećima. Od eksperata su za područje drvne industrije našu zemlju posjetili na duže vrijeme: C. W. Scot t (Engleska) za organizaciju naučnog rada, F. Bende r (Kanada) za kemijsko iskorišćavanje otpadaka, J. Bethe l (U.S.A.) za proizvodnju šperovanog drveta, J. V e n e t (Francuska) za probleme furnirske proizvodnje, V. Degraev e (Belgija) za unapređenje pilanarstva, A. Hu b e r (švicarska) za šumske komunikacije, E. Sahlma n (Finska) za konstrukcije sušioničkih uređaja i 0. Karlse n (Norveška) za tehniku vještačkog sušenja. Ovo nekoliko letimičnih pogleda na dosadanji rad Instituta može i bez nekih dugačkih numeričkih podataka pružiti opću ilustraciju funkcije, koju ova ustanova vrši u našoj industrijskoj preradi drveta. Ako pak tome dodamo relativnu iscrpljenost naših šuma s jedne a tehnički progres s druge strane, koji zajedno nameću potrebu preorijentacije čitave industrije na sasvim nove razvojne pravce, onda nailazimo na niz raznolikih problema, koji traže hitne i dalekosežne zahvate. Ti zahvati u koliko ne rezultiraju iz uske suradnje nauke i prakse mogu izazvati teške poremećaje u općoj narodnoj privredi. K tome veliki dio zadataka još nije izašaoi iz okvira naučnih eksperimenata kao na pr. u mehaničkoj preradi problem sušenja i ljepila a u kemijskoj korištenje otpadnih materijala. Stoga zadaci i uspjeh rada Instituta imaju presudno značenje u općoj privredi koliko NR Hrvatske toliko i čitave naše države. APSOLVENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ 1860—1955 Prof. Dr. Nikola Neidhardt 1. N N ajvažniji proizvod svake nastave su njeni apsolventi, živi ljudi, koji stečeno znanje prenose u život. Oni školi daju plastiku života. Šumarska nastava u Hrvatskoj datira od god. 1860. Te je godine u Križevcima otvoreno t. zv. Gospodarsk o-š umarsko učilište. Dugo godina bila je to na jugoistoku Evrope jedina škola za izobrazbu šumarskih stručnjaka. Na njoj su se izobrazile generacije stručnjaka Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bugarske. Godine 1898 šumarski je dio nastave s te škole prenesen na Sveučilište u Zagreb i u obliku t. zv. Šumarsk e Akademij e prislonjen uz Mudroslovni fakultet. Godine 1919 Akademija je pretvorena u P o 1 j o p r i vr e d n o-š u m ar s ki fakultet, t. j. podignuta na rang fakulteta, a i poljoprivredna je visokoškolska nastava iz Križevaca prenesena u Zagreb na fakultet. Godine 1947 u šumarskoj nastavi fakulteta uvedena je bifurkacij a na šumsko-uzgojni, biološki, ili »B« odsjek, te šumsko-industrijski, tehnički ili »T k i ili »š« i d r v n o-i ndustrijski ili »D«. 541 |