DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 183 <-- 183 --> PDF |
INSTITUT ZA DRVNO-INDUSTRIJSKA ISTRAŽIVANJA Ing. Stjepan Frančišković — Zagreb U U Zagrebu već preko 5 godina djeluje Institut za drvno-inđustrijska istraživanja, jedina ustanova u FNRJ, koja se isključivo bavi problemima drvne industrije. Prvu je uredbu o djelokrugu rada donijelo bivše Predsjedništvo Vlade NR Hrvatske dne 12. oktobra 1949. godine, ali je Institut stvarno već započeo s radom 1. jula 1949. godine. Glavni se zadaci Instituta mogu sažeti u nekoliko riječi: vršenje tehničkih ispitivanja, proučavanje primjene i upotrebe novih strojeva, usavršavanje mehaničke prerade đrveta, kontrola kvalitete proizvoda sa standartizacijom, istraživanja na sektoru praktične primjene kemijske tehnologije, sastav ekspertiza u svim problemima industrijske operative i suradnja s domaćim i inostranim znanstvenim zavodima. U ovo su nekoliko redaka obilježene konture golemog programa unapređenja drvne privrede u našoj zemlji, gdje gotovo polovina teritorija pripada šumi i šumarstvu i gdje je drvna industrija najjača ne samo u ovom dijelu Evrope nego i u čitavom Mediteranu. U samoj NR Hrvatskoj prema stanju u prošloj godini radi ništa manje nego 17°/o industrijskog radništva na preradi drveta, pa je u pogledu broja radne snage drvna industrija relativno najveća i stoji ispred tekstilne (15%), metalne (11%) i prehrambene industrije (9%). Danas je ovaj Institut ustanova sa samostalnim finansiranjem te ne koristi nikakve dotacije iz državnog budžeta. Na čelu je Instituta uprava od 5 lica kao kolektivni organ upravljanja. Egzekutivu vrši direktor zajedno sa šefovima odjela, kojih ima u svemu sedam: sekretarijat, šumska eksploatacija, mehanička prerada, kemijska tehnologija, strojarstvo, ekonomika i dokumentacija. Službenički kadar broji 11 inženjera, 8 tehničara i 7 lica pomoćnog kadra. Terenske organe, izravno podređene Institutu čine pokusne stanice u Zagrebu (eksperimentalna i demonstraciona sušara) i Slavonskom Brodu (poluindustrijsko postrojenje s laboratorijem za impregnaciju). Ako se na ovom mjestu ispusti iz promatranja rad onih odjela, koji imaju pretežno pomoćni karakter, vidimo, da je težište svih poslova postavljeno na pet odjela i to: a) Eksploatacija šuma, koja obuhvaća sve studije u vezi sa sječom, izradom, privlačenjem i transportom od sječine do glavnog stovarišta. Najvažnije probleme u ovoj skupini čine zadaci mehanizacije pojedinih radnih faza, obrazovanje gravitacionih područja i planovi izgradnje komunikacione mreže. b) Mehanička prerada, u čiji sastav ulaze sve faze primarne mehaničke prerade (pilanarstvo) i finalne proizvodnje (tvornice sanduka, namještaja, parketa, bačava, šibica, šperovanog drveta, umjetnih ploča, galanterije i t. d.) ukoliko imaju industrijski karakter. c) Kemijska tehnologija kao poseban odjel zahvaća u sve industrijske djelatnosti, koje su vezane s kemijskom promjenom ili razgradnjom drvne supstancije i to koliko u cilju dobivanja važnih ekonomskih artikala (tanin, destilati, celuloza) toliko i u cilju povećavanja prirodne trajnosti sortimenata masovne potrošnje (impregnacija). d) Strojarstv o ma da je samostalni odjel Instituta, po naravi se svojih zadataka vezuje bilo na eksploataciju šuma (strojne instalacije mo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 184 <-- 184 --> PDF |
tornih pila, žicara, skidera, kamiona i traktora) bilo na mehaničku ili kemijsku preradu (energetski problemi, pogonski, radni i pomoćni strojevi). Međutim polazeći od osnovne uloge strojarstva, koja je obilježena tendencijom zamjene čovjekovog rada strojem te ubrzanjem i povećanjem ekonomičnosti tehnoloških procesa, onda se strojarstvo ukazuje kao samostalno izdvojeno područje naučno-istraživačke djelatnosti. e) Ekonomik a ima u radu Instituta sličnu ulogu kao i strojarstvo pa svaki zadatak i rezultate istraživanja stavlja na tezulju ekonomičnosti polazeći od općih smjernica narodne privrede u našoj zemlji. Naročita joj je važnost u tome, što na temelju poznavanja fluktuacije pojava i procesa u ostalim privrednim granama može na temelju komparacija odrediti stepen važnosti pojedinog zadatka za opći gospodarski prosperitet. S obzirom na uslove samostalnog finansiranja Institut je do sada u prvom redu rješavao operativne zadatke (investicioni programi, perspektivni planovi, ekonomsko tehničke dokumentacije, ekspertize i instruktaže) a tek u drugom redu zadatke znanstvenih istraživanja i to samo u toliko, u koliko su naročito aktuelni u našem privrednom životu. Razumljivo, da obrađivanje materija u okviru pojedinih odjela dobiva raznolike tehničke forme već prema svrsi i opsegu postavljenog problema (elaborati, publikacije, uputstva, kursevi, demonstracije i t. d.). U razdoblju od 1949— 1954. god. izrađeno je u Institutu većih elaborata, opsežnijih ekspertiza te samostalnih publikacij a : a) područje eksploatacije šuma 27 b) „ mehaničke prerade 49 c) „ kemijske tehnologije ....´ . 37 d) „ strojarstva 34 e) „ ekonomike 36 Institut je održavao specijalne tečajeve za mehanizaciju sječe i izrade (motorne lančane pile, mehanizacija privlačenja i transporta) te za tehniku vještačkog sušenja. Povrh toga su suradnici Instituta objavili svoje naučne radove u domaćim i stranim stručnim glasilima i to: 1 (1949), 5 (1950), 29 (1951), 13 (1952), 13 (1953) i 9 (1954). Posebno mjesto u ovoj skupini čine prijevodi najvažnijih aktuelnih radova iz inostrane literature, koji se stavljaju na raspoloženje interesiranim ustanovama i poduzećima ili ulaze u internu dokumentaciju Instituta. Godine 1950. je osnovan mjesečni bilten »Drvna Industrija« za stručna saopćenja pretežno popularnog karaktera. Tiraža se revije kreće oko 2.000 primjeraka. Uloga ove ustanove u našoj drvnoj industriji nije bila predmet naročite pažnje samo našeg državnog rukovodstva već je u vezi važnosti naše šumske privrede u svijetu privukla pažnju međunarodnih faktora, napose Ujedinjenih Nacija (Food and agricultural organisation »FAO« u Rimu). Na osnovu ugovora između naše države i organizacije FAO (OUN) od 9. XI. 1951. (Accord suplementaire Nr. 4 entre l´organisation des nation unies pour l´alimentation et l´agriculture et le gouvernement de Yougoslavie pour l´octroi d´une assistance technique au gouvernement, Belgrade le 9. Novembre 1951) Institut je primio jedan dio važnih aparatura i instalacija za naučna istraživanja u vrijednosti od preko 32.000 dolara. Među njima su od velikog značenja poluindustrijsko postrojenje za impregnaciju drveta te uređaji za demonstracionu i eksperimentalnu sušaru. Tako je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 185 <-- 185 --> PDF |
Institut mogao nakon ugradnje i montaže primljenih postrojenja osnovati važne pokusne stanice za konzerviranje drveta kao i za vještačko sušenje. S tim je u vezi Institut u saradnji s državnim organima tehničke pomoći organizirao boravak, rad i pregled industrija za stručne eksperte FAO (OUN), koji su po liniji tehničke pomoći bili upućeni u našu zemlju. Njihove je prijedloge Institut razradio te u suglasju s državnim organima tehničke pomoći uputio na primjenu i korišćenje interesiranim poduzećima. Od eksperata su za područje drvne industrije našu zemlju posjetili na duže vrijeme: C. W. Scot t (Engleska) za organizaciju naučnog rada, F. Bende r (Kanada) za kemijsko iskorišćavanje otpadaka, J. Bethe l (U.S.A.) za proizvodnju šperovanog drveta, J. V e n e t (Francuska) za probleme furnirske proizvodnje, V. Degraev e (Belgija) za unapređenje pilanarstva, A. Hu b e r (švicarska) za šumske komunikacije, E. Sahlma n (Finska) za konstrukcije sušioničkih uređaja i 0. Karlse n (Norveška) za tehniku vještačkog sušenja. Ovo nekoliko letimičnih pogleda na dosadanji rad Instituta može i bez nekih dugačkih numeričkih podataka pružiti opću ilustraciju funkcije, koju ova ustanova vrši u našoj industrijskoj preradi drveta. Ako pak tome dodamo relativnu iscrpljenost naših šuma s jedne a tehnički progres s druge strane, koji zajedno nameću potrebu preorijentacije čitave industrije na sasvim nove razvojne pravce, onda nailazimo na niz raznolikih problema, koji traže hitne i dalekosežne zahvate. Ti zahvati u koliko ne rezultiraju iz uske suradnje nauke i prakse mogu izazvati teške poremećaje u općoj narodnoj privredi. K tome veliki dio zadataka još nije izašaoi iz okvira naučnih eksperimenata kao na pr. u mehaničkoj preradi problem sušenja i ljepila a u kemijskoj korištenje otpadnih materijala. Stoga zadaci i uspjeh rada Instituta imaju presudno značenje u općoj privredi koliko NR Hrvatske toliko i čitave naše države. APSOLVENTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ 1860—1955 Prof. Dr. Nikola Neidhardt 1. N N ajvažniji proizvod svake nastave su njeni apsolventi, živi ljudi, koji stečeno znanje prenose u život. Oni školi daju plastiku života. Šumarska nastava u Hrvatskoj datira od god. 1860. Te je godine u Križevcima otvoreno t. zv. Gospodarsk o-š umarsko učilište. Dugo godina bila je to na jugoistoku Evrope jedina škola za izobrazbu šumarskih stručnjaka. Na njoj su se izobrazile generacije stručnjaka Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bugarske. Godine 1898 šumarski je dio nastave s te škole prenesen na Sveučilište u Zagreb i u obliku t. zv. Šumarsk e Akademij e prislonjen uz Mudroslovni fakultet. Godine 1919 Akademija je pretvorena u P o 1 j o p r i vr e d n o-š u m ar s ki fakultet, t. j. podignuta na rang fakulteta, a i poljoprivredna je visokoškolska nastava iz Križevaca prenesena u Zagreb na fakultet. Godine 1947 u šumarskoj nastavi fakulteta uvedena je bifurkacij a na šumsko-uzgojni, biološki, ili »B« odsjek, te šumsko-industrijski, tehnički ili »T k i ili »š« i d r v n o-i ndustrijski ili »D«. 541 |