DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 39     <-- 39 -->        PDF

loviti, sistematski rad za koga bi se moglo reći: da uzgojni zahvat, njega
mladika, čišćenje i prorede obrazuju zajedno jedan cjeloviti tok rada u
kojem njega mladika predstavlja uistinu neophodnu pretpostavku za drugu
uzgojnu radnju, za čišćenje, a ovo za prorede.


Sve ovo govori dovoljno udebljivo za to, da se svi uzgojni radovi, svi
zahvati u sastojine od njihova osnutka, pa sve do sječne zrelosti, moraju
provađati stalno i sistematski, te smatrati kao jedan cjeloviti tok u kojem
zahvati uslijede jedan iza drugog te se jedan na drugi nastavljaju.


Schlussfolgerungen


Das Problem der Erziehung und Entwicklung von Buchen- und Stieleichenjungbeständen
im Alter von 1—SO Jahren in Kroatien gewinnt von Tag zu Tag an Bedeutung
im Bezug auf grosse Flächen, die schon heutzutage von Jungbeständen bewachsen
sind. Die Fläche der Jungbestände wird durch die Ausführung der Endhiebe
auf ungefähr 230.000 Hektare anwachsen.


Unter dem Problem der Entwicklung und Erziechung von Jungbeständen werden
waldbauliche Eingriffe verstanden, die systematisch vom Beginn der Bestandsbegründung,
vom Anwuchs, von seinem Übergang in den Aufwuchs und Dickung —
Dickicht und weiter bis zu den ersten Durchforstungen auszuführen sind.


Die Lösung dieses Problems erfordert vom Fachpersonal grosse Erfahrung und
gründliche Fachkenntnisse, wenn der schwache Zustand, in dem sich die Jungbestände
befinden, berücksichtig wird. Der schwache Zustand der Jungbestände ist auf forsierte
Licht-, Besamungs- und Endhiebe, auf Verkürzung des Jugendstadiums, sowie auf zu
starke und zu rasche Auflichtung des Bestandesschlusses zurückzuführen.


Es ist eine allgemeine Erscheinung, dass auf den erwähnten Flächen verhältnismässig
nur wenig gute, wertleistungs- und erziehungsfähige Jungbestände zu finden
sind. Im allgemeinen herrschen waldbaulich untangliche Stämmchen (schädlicher Vorwuchs)
vor, die in überwiegender Anzahl auftreten, was aus der beiliegenden Tabelle
ersichtlich ist.


Die natürliche Entwicklung der Stämmchen vom Beginn des Anwuchses, vom
Übergang der Stämmchen in den Aufwuchs und Dickung-Dickicht und weiter bis die
Stämme in die schwachen Stärksklassen einwachsen, die in der jugoslawischen Holznorm
(als Reiser-, Gerten-, Stangenholz geringes Baumholz) umfasst sind, wird in
diesem Aufsatz geschildert, wie sie sich in Wirklichkeit abspielt, ohne Hilfe-geschulten
Personals.


Aus den Angaben von 17 Probeflächen wo die Läuterung des Bestandes ausgeführt
worden ist — wobei diese eigentlich mehr oder weniger verspätet war —
ist es möglich zu Schlussfolgerungen zu gelangen über die unzulänglichen Eigenschaften
der Reinbestände, und über die Vorteile der Mischbestände, durch welche
die Eingliederung der Bäume in die Schichten-Etagen begünstigt wird.


Die Erziehung der Jungbestände kann auf zweierlei Art erzielt werden und zwar
zwar durch sogenannte grobe und detaillierte Erziehung. Bei grober Erziehung des
Jungwuchses werden vorzugsweise schädlicher Vorwuchs und waldbaulich untaugliche
Stämme — inwierfern es im Bezug auf die Bestandesdichte möglich ist — entfernt.
Stämme dieser Art fallen schon auf den ersten Blick auf. Sie stechen sichtlich von
anderen Bäumen ab und überragen diese stets (horizontale und vertikale Ausbreitung).
Durch diesen sogenannten groben Eingriff, der zumindest bisher mit Rücksicht auf
die grossen von Jungwuchsen bedeckten Flächen am besten unseren Verhältnissen
entspricht, erübrigt sich eine detaillierte oder individuelle Prüfung der Stämmchen.


Durch detaillierte Erziechung des Jungwuchses wurden allmählich womöglich
schädlicher Vorwuchs und waldbaulich wertlose Stämmchen beseitigt und wird somit
eine Auflichtung der Stämmchen erreicht. Diese Massnahmen, ihrem Wesen nach einigermassen
Gärtnerarbeiten gleich, sind jedoch, für unsere Verhältnisse und infolge
der ausgedehnten Flächen auf denen bei uns Jungwüsche vorkommen recht kostspielig
und langwierig.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 38     <-- 38 -->        PDF

mnogo trpe od zasjene, kad u potrazi za svijetlom, izrastu redovno zakrivljeno,
zasukano i posve izvitopereno, ako im se ne pruži pravovremena ili
povremena pomoć.


Istina je, da grubim zahvatom u mladike, grubom njegom mladika, ne
rješavamo tako dobro i sigurno pitanje uzgoja kvalitetnih stabala u mladićima,
kao što to činimo detaljnim zahvatom i detaljnim pregledom stabala,
razrjeđivanjem mladika. S grubim zahvatom postepeno uklanjamo iz
mladika iz godine u godinu uglavnom sva ona naočigled uzgoj no nevaljala
stabla. Ova stabla da su ostala u zajednici do provađanja zakašnjelog čišćenja
ili prvog prorednog odabiranja, uništila bi velik dio uzgojno vrijednih,
uglavnom kvalitetnih stabala, kao što smo to vidjeli u našim primjernim
plohama. Jedan od glavnih razloga koji nam imperativno nameće potrebu
provađanja uzgojnih radova, napose pravovremene njege mladika,
jest loš položaj i velika udaljenost pojedinih šumskih predjela od izvoznih
puteva. Kao što znamo u njegu mladika spadaju radovi od kojih ne možemo
očekivati nikakve prihode od posjeečnog drvnog materijala, koji skoro redovno
ostaje na mjestu izrade, dakle u mladićima, te služi nakon rastvorbe
kao materijal za humifikaciju. Ukoliko ne bi proveli njegu mladika baš
u jako udaljenim šumskim prdjelima, t. j . pravovremeno uklonili sva uzgojno
nevaljala stabla, to bi, u doba provađanja prvih proreda ili zakašnjelog
čišćenja, imali sastojine veoma različite strukture i veoma različite
kvalitete, kao što smo to pokazali na našim primjernim plohama. Da
se to ne dogodi, i da u tako nepristupačnim šumskim predjelima možemo
mirnije savjesti duže vremena čekati na izgradnju prometnih sredstava,
moramo provesti pravovremenu njegu mladika i time omogućiti većem
broju kvalitetnih stabala što povoljniji razvitak sve do provađanja zakašnjelog
čišćenja i prvog prorednog odabiranja. — Kao što iz dosadašnjeg
izlaganja njege mladika, kao uzgojne radnje, vidimo, radi se dakle o permanetnom
uklanjanju uzgojno nevaljalih stabala, o stalnom čišćenju mladika
od korova i uzgojno štetnih stabala. Uklanjanjem uzgojno manje vrijednih
stabala nastavljamo u gušticima., gdje se njihov broj smanjuje sve
više i više, tako, da mi u gušticima vršimo stvarno ne više čišćenje, nego
pročišćavanje guštika od stabala, koja nismo mogli, a ni smjeli odjednom
ukloniti iz mladika — guštika. (Napominjemo da smo štetne predraste već
ranije uklonili iz mladika, dok sva uzgojno nevaljala stabla nismo mogli
ukloniti do prijelaza mladika u guštike).


Pročišćavanje stabala, uklanjanje još preostalih uzgojno manje vrijednih
stabala vrši se također postepeno. Ono se ponavlja po nekoliko puta
i traje nekoliko godina; ono. vodi sve do užeg i užeg izbora stabala; ono
ima zadatak, da iz guštika postepeno udalji sva ona dosad iz bilo kojih
razloga preostala stabla, koja ne odgovaraju za daljnji uzgoj. Uklanjanjem
preostalih, posljednjih stabala takve vrste iz guštika, doveli smo sastojine
do takvog stanja, da se možemo upustiti u prvo proredno odabiranje stabala,
koje ide do sve užeg i užeg izbora, od t. zv. stabala kandidata ili iščekivalaca,
pa sve do elitnih stabala, čiji se broj svodi u doba sječne zrelosti
samo na nekoliko stotina. Za granice gdje počinje jedan zahvat, jedna
uzgojna radnja, t. j . njega mladika, čišćenje i pročišćavanje te proredno
odabiranje, a gdje se nastavlja druga, nemamo uvijek dovoljno pouzdanih
elemenata. Iz ovoga slijedi, da šumsko uzgojni radovi, koji počinju od ponika,
pa traju sve do sječne zrelosti, predstavljaju jedan jedinstveni, cje




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ide na našu štetu, na štetu kvalitetnog uzgoja stabala i sastojina, vidjeli
smo iz podataka o strukturi stabala i bukovih sastojina na naših 17 primjernih
ploha, gdje ima razmjerno daleko više stabala lošijeg oblika i lošeg
uzrasta, nego onih dobrih, zbog čega je struktura čitave sastojine daleko
složenija, a u vezi toga i sam uzgojni zahvat daleko kompliciraniji i teži
nego kod sastojina koje su redovno i sistematski njegovane i uzgajane.


Ako pođemo od našeg prvog zahvata, od naše prve pomoći, od zaštite
ponika pa dalje do njegova prijelaza u pomladak i mladik, nakon prvog
najjačeg izlučivanja stabala, to nam mora biti jasno., da ćemo uz naknadna
popunjavanja morati istodobno štititi mladik od svih mogućih vrsta korova
i štetnog predrasta i od uzgojno nevaljanih stabala — pod uzgojno nevaljalim
stablima mislimo na ona loših uzgojnih svojstava i oblika — ukoliko
ona naravski nisu potrebna za zaštitu — za sjenu — mladika. Ove radove
ponavljamo prema potrebi svake godine i do:


druge razvojne etape, do prijelaza podmladka u mladik do stanja kada
se mladici gusto sklope, i kada uslijedi drugo jako prirodno izlučivanje
stabala zbog potrebe svijetla i prostora.


Naš zahvat u to doba treba da ide u smislu budnog promatranja i praćenja
prirodnog razvitka stabala, u smislu intervencije, pomaganja uzgojno
vrijednih, kvalitativnih stabala uz istodobno uklanjanje štetnih i za daljnji
uzgoj nesposobnih stabala. Ovo neprestano i postepeno uklanjanje uzgojno
nevaljanih stabala, u prvom redu štetnih predrasta, koje se ponavlja iz
godine u godinu sve dok ona ne budu odstranjena, ide uvijek u korist
uzgojno vrednijih stabala. Iz tih razloga, pošto se takvo odabiranje ograničuje
i proteže prvenstveno na izbor i uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala,
štetnog predrasta sa negativnim uzgojnim svojstvima, naziva se još
i negativno odabiranje stabala za razliku od pozitivnog, kod kojeg ide
daljnji i još sve dalji uži izbor uglavnom između preostalih uzgojno podjednako
vrijednih stabala čiji se broj neprestano smanjuje, dok se konačno
u doba sječe ne svede na t. zv. uzgojna elitna stabla.


Uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala može se provesti kao što smo
već spomenuli grubim zahvatom, koji se odnosi na štetne predraste, na
viševrha stabla, na rašljasta, na stabla prejakih krošanja, na bolesna, na
stabla grmolika oblika, grubo granata i t. d.; ili pak:


detaljnim zahvatom koji slijedi iza grubog zahvata iza kojeg, nakon
što smo uklonili uzgojno nevaljala stabla, pristupamo prorjeđivanju mladika,
postepenom izsjecanju uzgojno loših stabala do te mjere, da nam
preostala izabrana uzgojno vrijedna stabalca budu jedna od drugih u stanovitom
razmaku.


Prvi ili t. zv grubi način njege mladika može se primjeniti kod bukovih
mladika za koje vrijedi opće priznato pravilo, da oni treba da rastu u
gustom sklopu sve do smirenja stabala u pogledu rasta u visinu. Ovaj
način naročito je povoljan za naše bukove guštike na velikim površinama.


Drugi način, t. j . prorjeđivanje mladika, stabalaca u odgovarajućem
međusobnom razmaku, skup je i spor posao, a osim toga teško je provediv
na velikim površinama; on ima karakter vrtlarskih radova. Ovaj način
njege mladika obzirom na velike površine nije za naše prilike podesan, a
pored toga zahtijeva i velika financijska sredstva (do 10 radnika po lha) .
Naprotiv ovaj način je neophodno potreban u mješovitim sastojinama gdje
ima stabala, vrsta koje traže mnogo svijetla, naročito hrasta i jasena, koji


Šumarski list




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ad 16) U mješovitoj 25-godišnjoj sastojim hrasta, bukve i graba
razmjerno je mali,broj stabala u IV. etaži. Vađenjem predrasta, nevaljanih
stabala iz I. etaže, omogućit će se suvladajućim stablima prelaz iz II. u


I.
etažu.
ad 17) U 30-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, kestena i topole,
došlo je do smirenja stabala obzirom na rast u visinu. Ovo smirenje je privremeno.
Stabala s dobrom krošnjom ima razmjerno dosta (16°/o), dok je
procenat stabala s lošom deblovinom vrlo velik (76%). Vađenjem uzgojno
loših stabala iz I. etaže, omogućit ćemo velikom broju suvladajućih stabala
prijelaz u I. etažu.
Dosad smo pratili prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa sve
do stepena, u kojem bukova stabla postizavaju početne jače, sitne dimenzije:
jakog pruća, kolja, pritaka, motaka, pa do tankih letvenjaka; dakle
dimenzije koje su već obuhvaćene našim standardima za drvo pod imenom
sitni tehnički sortimenti, a sve bez ikakevog zahvata u sastojinu naprednog
šumara ili tehničara.
Mi smo dakle prateći prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa
do čišćenja sastojina, koje je stvarno uveliko već zakasnilo, ukazali na tri
glavna stadija razvitka:


1. na ponik i ulaz u podmladak;
2. na pomladak i njegov prijelaz u mladik (guštik) ;
3. na mladik i njegov daljnji razvitak, stadij u kojem bukova stabla
postizavaju sitne tehničke dimenzije počev od pruća pa do tankih letvenjaka,
a to je vrijeme, kada je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo,
i dalje sve do prvog prorednog odabiranja.
Obzirom na takav razvitak kao i na činjenice:


Prvo : da smo se mi u našoj dosadašnjoj uzgojnoj praksi vrlo malo
i skoro nikako bavili sistematskim uzgojnim radovima počam od njege
mladika, čišćenja, pročišćavanja pa do prorednog odabiranja stabala;


Drugo : zbog toga što ćemo se mi morati baviti s njegom mladika
na velikim površinama kako smo to već vidjeli u početku ovoga razmatranja,
to mi moramo temeljito razmotriti:


a) uopće pitanje zahvata u mladike i to zahvata naprednog uzgajivača
obzirom na vrijeme, t. j . kada ćemo započeti s njegom mladika i dalje


b) način zahvata u vezi potrebnih troškova i financijskih sredstava.
Pod načinom zahvata mislimo na dva međusobno suprotna gledanja na
njegu mladika, za naše prilike i ta:


c) da li t. zv. grubi zahvat u mladike kojim uklanjamo samo na prvi
pogled napadno štetna uzgojna stabla, štetni predrast, a bez detaljnijeg
pregleda mladika — stabalaca, ili


d) pak t. zv. detalj nj i pregled mladika koji vodi čak do prorjeđivanja
mladika — stabalaca.


0 potrebi sistematskog provađanja uzgojnih radova onako kako to
zahtijeva napredni brzi i savremeni uzgoj, koji obuhvaća njegu mladika
od ponika, pa do sječne zrelosti stabala, mislim, da uopće i nije potrebno
uvjeravati, a pogotovo zbog tog^ ne, što mi svi dobro poznajemo stanje
u kojem se danas nalaze naši mladici, a napose naše mlade sastojine na
velikim površinama, koje su prepuštene same sebi. U takvim sastojinama
stabla sama regulišu međusobni prirodni odnos i razvitak onako kako to
njima i samoj prirodi najbolje odgovara. No, kako taj odnos, međutim,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 35     <-- 35 -->        PDF

a što govori za to, da se još može uspješno provesti zakašnjela uzgojna
radnj a.


ad 6) U 25-godišnjoj bukovoj sastojim vrlo je mali broj stabala
s dobrom krošnjom (4%) i deblom (6°/o). Odnos broja stabala po etažama
prilično je nepovoljan naročito za II. etažu. Siječe se razmjerno mali broj
stabala uglavnom predrasta, čime će se mnogo pomoći razvitku nadvladanih
stabala od kojih bi znatan broj mogao preći u II. etažu.


ad 7) U mješovitoj 18-godišnjoj sastojini bukve i kestena malo je
stabala s dobrom krošnjom i deblom. Odnos stabala po etažama nije nepovoljan.
U potištenom (IV) i nadvladanom (III) sloju nalazi se razmjerno
dosta stabala (60%). Vađenjem predrasta iz I. etaže znatno će se pomoći
stablima u donjim etažama, što govori, da se čišćenje sastojina, uzgojni
zahvat, može još provesti u znaku pomoći stablima iz donjih etaža.


ad 8) U 26-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve i topole, nesrazmjeran
je odnos kod stabala između dobrote krošanja i debla, a isto tako
i odnos broja stabala po etažama. Uklanjanjem predrasta, stabala sa prejakim
krošnjama iz I. sloja, mnogo će se pomoći velikom broju stabala iz


II. sloja. Broj stabala u IV. etaži je malen i u stanju propadanja, a što
govori da je već davno provedeno prirodno izlučivanje stabala u slojeve.
ad 9) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, ive i hrasta, nalazi
se veliki broj stabala od kojih 14% s dobrom krošnjom. Najveći broj stabala
nalazi se u III. etaži, od kojih će mnogi preći u II. etažu nakon vađenja
predrasta. Veći postotak ive (32%) omogućio je, obzirom na propuštanje
svijetla, povoljan razvitak stablima u III. etaži. Veću drvnu masu koja se
siječe dala su uglavnom ivova stabla — predrasti.


*ad 10) U 17-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, graba, hrasta i topole
imade razmjerno veliki broj stabala, od kojih s dobrom krošnjom 15%.
Mješoviti sastav stabala obzirom na propuštanje svijetla povoljno je djelovao
na razvitak stabala u donjim etažama — IV. i III. Vađenje predrasta,
stabala iz I. sloja, mnogo će se pomoći stablima u donjim etažama.


ad 11)U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve i graba, sječom grabova
predrasta u I. etaži, znatno će se promijeniti omjer smjese stabala u
korist bukve, koja se nalazi u II., III., IV. etaži (pogodovanje bukvi na
štetu prejakoga graba).


ad 12) U 17-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, hrasta i graba nalazi
se općenito veliki broj stabala od kojih s dobrom krošnjom 17%. Uklanjanjem,
sječom prejakih grabovih predrasta, pogodujemo prvenstveno
hrastu, zatim bukvi, a ujedno omogućujemo suvladajućim stablima II. da
pređu u vladaj uća I.


ad 13) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, bukve i hrasta, jačom
sječom grabova predrasta, mnogo će se pomoći bukovim stablima u donjim
etažama. Upada u oči veliki broj stabala u IV. i III. etaži.


ad 14) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, lipe, topole i bukve
imade veliki broj stabala. Sječom predominantnih grabovih stabala pogoduje
se bukvi i hrastu. Razmjerno se nalazi veliki broj stabala u IV. i III.
etaži.


ad 15) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, bukve i hrasta,
nalazi se vrlo mali broj uzgojno vrijednih stabala. Sječom grabovih izbojaka
iz panja-predrasta — mnogo će se pomoći bukvi i hrastu.


t




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 34     <-- 34 -->        PDF

c) prsni promjer i visinu startala


d) temeljnicu stabala prije i poslije sječe


e) kvalitet krošnje i debla


f) razvrstavanje stabala u slojeve — etaže


g) drvnu masu koja se siječe


Bez ovih analitičkih podataka uzgajivač ne može poznavati stvarno
stanje sastojina, a niti može izvoditi bilo kakove zaključke o uzgojnoj prošlosti
sastojine, niti može vršiti bilo kakav uzgojni zahvat.


Općenito uzevši iz podataka tabele 12. i 13. dadu se izvesti ovi zaključci:


a) što je raznoličniji sastav šumskih vrsta u šumskoj zajednici, tim
je manja — slabija — međusobna borba za opstanak/ tim je preostao veći
broj stabala (vidi plohe: 14, 10, 12, 15, 13, 5) ;


b) što je jednoličniji sastav šumskih vrsta — stabala — u šumskoj
zajednici, to je međusobna borba za opstanak stabala veća, tim je preostao
manji broj stabala (vidi plohe 4,6 i 8), tim je došlo do nepovoljnijeg odnosa
broja stabala po biološkim razredima, etažama — slojevima — (vidi plohe:
1, 4,8) ;


c) da postoji razmjerno mali broj uzgojno visoko-vrijednih stabala
u gornjim etažama I. i IL, koja se kao takova mogu upotrebiti za daljnji
uzgoj, dok u donjim etažama ima vrlo malo uzgojno vrijednih stabala (vidi
plohe 1—17).


Iz tabele 12. i 13. kod primjerne plohe:


ad 1) U 19-godišnjoj bukovoj sastojim´ imade mali postotak stabala
s dobrom krošnjom (9%) i dobrim deblom (8%). Prevladavaju uzgojno
loša stabla. Među vladajućim stablima ima dosta predrasta, koji su uglavnom
dali znatnu drvnu sječivu masu (34 m3), potištenih — IV — i nadvladanih
— III — stabala ima dosta, dok suvladajućih najmanje. I jačim
zahvatom u vladajuća stabla malo se može pomoći stablima u donjim etažama,
a što je dokaz da je ovdje već priroda učinila svoje;


ad 2) U 18-godišnjoj bukovoj sastojini prevladavaju uzgojno loša stabla
s vrlo velikim brojem stabala s posve lošom deblovinom. Siječe se razmjerno
mali broj stabala, ali koji daje znatnu drvnu masu (predrasti).
Podjednaki broj stabala nalazi se među potištenim i nadvladanim stablima
(IV i III). Vađenjem predrasta dobija se jednolika struktura stabala po
debljinama kod preostalih stabala, a podjedno se uveliko pomaže stablima
iz druge i treće etaže (II i III).


ad 3) U 22-godišnjoj bukovoj sastojini mali je postotak stabala s dorbrom
krošnjom (6%) i još manji s dobrom deblovinom (3%). Siječe se
razmjerno mali broj stabala, uglavnom predrasti. Veliki broj stabala nalazi
se u donjoj etaži (IV), dok u suvladajućoj II, najmanje. Sječom predrasta


— stabala — u I. etaži znatno će se pomoći stablima donjih etaža,
ad 4) U 23-godišnjoj bukovoj sastojini gotovo da nestaje potištenih
stabala, koja još samo životare — IV, dok se nalazi veliki broj stabala u


III. etaži. Vađenjem razmjerno malog broja stabala uglavnom predrasta iz
I. etaže, dobija se znatna drvna masa, a ujedno se pomaže stablima II. etaže.
ad 5) U 22-godišnjoj bukovoj sastojini imade veliki broj stabala koji
pripadaju IV. i III. etaži, dok je mali broj suvladajućih II. Razmjerno imade
dosta veliki broj stabala s dobrom krošnjom (18%). Sječom stabala iz vladaj
uće etaže i to predrasta, mnogo će se pomoći velikom broju potištenih
i nadvladanih stabala, čime će se omogućiti stablima da pređu u II. etažu,




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 33     <-- 33 -->        PDF

389




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Tabela 12. i 13. obuhvaća neophodno potrebne podatke s kojima mora
raspolagati svaki uzgajivač-praktičar prije zahvata u sastojinu i to:
a) vrst drveća i omjer smjese
t b) broj stabala prije i poslije sječe


fOJ L §
If*


as § 5 i 5 5 § § % k ´Z Si 5 s


-Ni $Aw+jt * * -* ? 5; $ * * § 5 $ 5! SS


s »


-JK>$e?f? «0 "1 1 K 0\ M V K N


J !
«-* «. >» -, » % &


"1


^ « > s°? * * 5 5 3 * 5 ^ § 3 8 «i 5 J; Y ft § 3
* V. >/HJ044:f 3 Ji L Si
Ü S iŠ´ 5 ^5 ? !? ? Si
n


$4!
**>Qo?o «0 5 * ^ « « fe 5 S: Ö 8 <»> R. «


"*
St ,8 fc rt


** 1 l 1 « I
i? i I 1 1 1 i


li*
<
X
cutj+je/^oft*}/


S s 5
5


^8


A 5 i 1 I i 4
5 i 1 1 I *
K i


4&*ft /jjtzfajuj %


5 S|
s? « S 8 ü S| $ * 5 H * * * * Si


5 3 3
.5 5f
*>?j/s


J
Š «0 i i 1 i-<>0


i
5 51 ft




i fc 1 t 1 I i ä i s 5: I 1 * 5!
a?*/? i s I »


5


I *% 1 I 1 V i a
^ t N l
5
1
*> *?*/s sf´-tc/ 1 i .5 I


I I
I 1 I | 1 i 1 I 1 l Š


5
5


(UiJVUiStA »yvifojt&f -/3đ4S
«0 3 fm


^ s s c 5
Ä
L s s 5 * 5 L iz 5 S
L * 5 ^ s $ Ä ß


e s + e s


frč>+r´ ft ? 3 « 4? $
3 * -5 « ft L J5
Ž 1 AI


9


«V
{ -t Vs. *.


! ^


«»i.


/oaS
Si


.


* IJ 5!* 8.>> h
5 |l« ih *


<5 ey/xr^tO s 5 *3 J v St St 5; v >-<* t: "1 «


a


ši^/wajy 1 , 1 1 i 1 t i 1 1 SS


5
x>c/> 2 ´ ´ ´ . ´ I i Ü 1 I
0^ ^


js&au «-i i r 1 r ^ 5> 1 * «Ö y I
QX?J6 *o . 1 ! I ^ ? ft » ´


i
>o 3


s


a
a
x?*y*rcf 5 5 5! * * i? * 3 S « 5 * »0 ^
^^ j\ ft
tv. »^ s


»a
»a
/#u* ? 3 5 * 5 5! at * SI R s? ev S8 S5 w
tu.
"^ t? «s 1 s S4
´M** , »>5 8 8 St ^^ , N *1


1 %
§ š V5
g §"? 5 1 § 1 1 § § 5 1
51 »1


´1* i
1 I 1


t f * 55
1


Vi


I !
J if.i 4 1 I


j* N


i 1
s. s: * V


,


^
§ .1 N


1
s


i J
^ 1 1 3 N 1 1


^ i\j K <»
K


Sb^q *"/3<*iL *i . s 4: 2 .« K
*


388




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 31     <-- 31 -->        PDF

mlađika, drugu etapu, t. j . prijelaz iz mladika u stepen guštika, ali pored
toga nisu mogla, dalje izdržati konkurenciju uzgojno jačih stabala. Ova izumrla
stabla nalazila su se najvećim dijelom u donjim etažama — potištena
stabla — a zbog utjecaja pregustog i za sunčane zrake neprobojnog gornjeg
sklopa — morala su se osušiti. Gledano u vertikalnom presjeku sklopa, mora
se primijetiti nestajanje donje potištene etaže — sloja — do koga nije
moglo dospjeti gotovo nikakovo svijetlo, pa ni postrano.


Daljni razvoj stabalaca u potrazi za svijetlom, za rastom u visinu, ne
samo da ne dovodi ni do najmanjeg predaha, nego što više, dapače do još
veće zaoštrenosti borbe u krošnjaka, koje su međusobno previše stiješnjene
u najgornjem sklopu krošanja, koga čine vladajuća i suvladajuća stabla.
Ovaj gornji sklop krošanja uslijed još uvijek prevelikog broja stabalaca
gledan horizontalno, izgleda kao jedan gust sloj krošanja, kroz koji gotovo
da i ne može prodrijeti ni jedan tračak svijetlosti. Iz ovog razloga, debalca
guštika nalaze se stvarno u tami. U ovom stadiju guštika dolazi do vrlo
jakog izumiranja stabalaca, do ubrzanog čišćenja debalaca od grana, do
osjetnog pogoršanja izgradnje krošanja, do opadanja suhih grana i stabalaca,
što sa svakogodišnjim obilatim otpadom lišća stvara znatnu rezervu
organskih tvari u daljnjem procesu humifikaciie. Ovaj stadij razvitka guštika
ne traje razmjerno dugo, a stoji u znaku jakog uzrasta stabala u
visinu, u znaku forsiranog rasten ja u visinu, pri čemu ne dolazi do osjetljivije
jačeg rasta u debljinu. Stabla su još uvijek razmjerno tanka i vitka.
U ovom stadiju razvitka guštika, naročito kod vrsta svjetla, hrasta i jasena,
vršni izbojci, kada im nedostaje zenitnog svijetla još dok su u razvoju,
pružaju grane u smjeru najjačeg difuznog svijetla, zbog čega dolazi do
krivog razvoja, do zakrivljenosti, do otstupanja od pravnosti, a čim dođu
ponovo do zenitnog svijetla, vraćaju se u prvobitni vertikalni smjer. U tom
slučaju dolazi do zakrivljenosti, do geotropskih krivina ili do deformiranosti
debla.


Još uvijek preveliki broj stabala sa podjednakim uzgojnim svojstvima,
približno jednake otpornosti i jednakih nasljednih svojstava pri ovoj razvojnoj
stepenici i nakon tolikog izumiranja i prirodnog izlučivanja stabalaca,
upućuje nas na to, da smo još prilično daleko od onoga što se može smatrati
smirenjem stabalaca u nastojanju za rastom u visinu. I dalje se pritom
vodi borba za opstanak između podjednako jakih stabala u gornjem sklopu,
borba krošanja za prostor, za svijetlo, i dalje u tlu između korijena stabala
za očuvanje prostora — mjesta. Nekoliko godina iza toga život stabala u
gušticima odvija se još uvijek u znaku teških konkurentskih odnosa između
stabala, za koje je vrijeme ispao daljnji broj stabala, zbog čega je ipak došlo
do stanovitog, mogli bi reći privremenog smirenja stabala za rast u
visinu. Ovaj prirodni stadij razvitka stabala i sastojine dolazi obično kada
su stabla, nakon što su izdržala dugu i jaku konkurentsku borbu toliko ojačala,
da se među njima osjeća vidno odebljavanje, povećanje promjera iz
tanjih dimenzija, šiba i pruća, u deblje, u kolje, pritke, motke do tanke letvenjake.
Ovaj stadij prirodno pročišćenih guštika podudara se obzirom na
strukturu stabala i sastojine sa onim stanjem odraslih, prejakih guštika,
u kojima je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo. Za ilustraciju strukture
takovih sastojina, u kojima dosada nije provedena ni jedna uzgojna
radnja —t. j . unutrašnje izgradnje sastojine a tim i stabala — poslužit
ćemo se podacima sa naših 17 primjernih ploha.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Üd/ct es Ta&fitcr &r. TO


Šumarija: VetiA-a


ßuSo/ca


Struktura ia/r. Tt/tat/tAro -oc/rros visina i öro/a jtaöcr/a


am


7osMai ste&ata prema


visinama oc/ so tm
iU
visiiia od-cto tm /otie


50 s


"%


}f -reo je


´S´/.


tat -160 19


29%
fsi -Joe 18


J»%


iPt -JSO t7


»% Ukupno ´00 %
!0 20 JO *to 50 60 ?o 39 itarost 9 go dirt er


m%


Šumarija Požega Jfren/f - Oc//ct 3/ TaSeiaSr. ff


//rastoya te.gac/-stysfoj´t´icf


vtsrtreum (r:rao)
6 m.


0dno» efeSt/tna-firsttof
premjera prema risirti
A/admor. tristtta JOO tri
EAspoiietja J-Z.
Jitklinati/a fO*
Broj sta&aia po fta S2.JSO
Sjee´e se -"-4000


Oitaj´e J0.2f(>


11 3 * t * t tm (etet/ftne « em) (´´)


abnormalne izgradnje, do neproporcijalnog odnosa u izgradnji stabala između
visine — duljine — krošanja, duljine i debljine debla uz. istodobnu
čistoću od grana.


Tko se je bavio njegom mladih sastojina, specijalno zakašnjelim čišćenjem
sastojina, uzgojnom radnjom, kod koje nalazimo razne dimenzije stabala,
počev od jakih šiba, pruća i kolaca, pa do tankih letvenjaka, uz
istodobne prevelike i abnormalne visine stabala za tu starost, taj može
najbolje osjetiti s kolikim poteškoćama se mora boriti uzgajivač kod privremenog
otvaranja i prekida sklopa, a da izbjegne neminovno prejako
savijanje stabalaca što je posljedica statičke neizgrađenosti stabala, abnormalnog
neproporcionalnog odnosa između debljine i visine stabala. Na ovaj
momenat osvrnut ćemo se kasnije kod diferenciranja uzgojnih radnja.


Slijedimo li daljnji prirodni razvitak guštika, to ćemo primijetiti, da uz
istovremeno čišćenje debalaca od grana dolazi do jakog izumiranja stabalaca,
do sušenja, do osjetnog i naglog smanjenja broja, uglavnom dimenzija
šiba i pruća i to onih stabala, koja su bila prebrodila drugu krizu u razvitku




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 29     <-- 29 -->        PDF

385




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Sumefrtj´a Wi´Avr iVct/efis- Tatet« ir. 9
Jt u So Ar a
Struktura SuA-. m/actiA-cr - oc/rros visina i Sroja }taiata


j


l


I.
BiotosAi rax reci"
X. V/etolctjuct
ris. etrr
oe/~ a/o
rzo -i TO
°4
tz
ZTSui/
Tđto/er/itc´t trs -i?o 3Z
M. IS. HaeMaateni -Sw f3o
31
32% 3*% TT. Fotiitetit zo to
rt
ŽF. it/tupito toe
Po f/ta fSO.aoo fit {raje*
fO.
ZO SO 10 SO 60 70 80 90 *0đ %
Starost 9 gro c/t rta


Što je mnogotrajniji i različitiji sastav šumskih vrsta u zajednici, tim
je manja ili slabija međusobna borba za opstanak. Ovo govori za prednost
mješovitih sastojina — vrsta nad čistim sastojinama ili monokulturama.


Dakle, što je različitiji sastav vrsta koje sačinjavaju cjelinu, kao i njihovih
članova, tim je veća pomoć za opstanak, tim je ali manja također
i borba za opstanak. ., .


Propadanje i rastvaranje jedne vrste odmah je važan materijal i hrana
za izgradnju drugih vrsta raznog životinjskog i biljnog svijeta.


Slijedimo li dalje razvitak stabala u gušticima, to ćemo opaziti, da zbog
jakog i sve jačeg svrstavanja stabala u slojeve, u visinu, dolazi do najjačeg
čišćenja debalaca od grana, do prve, a može se sigurno reći i do najsudbonosnije
uzgojne etape, do početka izgradnje kvalitete deblovme jedne sastojine,
do prirodnog uzgoja kvalitetnih sastojina još uvijek bez pomoći školovanog
šumara. ,....´ , , +


I kod ove stepenice razvoja, kod guštika, postoje izvjesne zakonitosti
koje nas upućuju na slijedeće zaključke: .. .
što su stabalca guštika jednoličnija po svom uzrastu, krošnji i debaicima,
i što ona potječu od istog uroda sjemena, od jednolikog i podjednakog
izraslog ponika koji je već svojom gustinom, a pod mace dobrim i jednoliko
raspoređenim sklopom krošanja — sjemenjaka — pod jednolikim uslovima
izrastao do stepenice guštika, to su tim dakle unaprijed sigurnije stvoreni
najbolji prirodni uslovi za daljnju prirodnu izgradnju kvalitetnih sastojina;
ili obratno — protivno od ovoga: ^
što je struktura mladika — stabalaca nejednolicmja, i sto stabalca ne
potječu od jednog uroda sjemena, nego iz razvučenog, podužeg pomladnog
razdoblja, gdje se je dakle dovršim sječa morala produžiti, gdje mladik nije
rastao pod jednakom zašitom, zastorom sklopa, i pod nejednakim uslovima,
to su tim stvoreni nepovoljnu i uslovi za prirodno čišćenje debalaca od
grana, a tim za daljnji prirodni uzgoj sastojina.
Na primjeru guštika, na prirodnom čišćenju stabalaca — deblovme od
grana, mi možemo mnogo toga naučiti, možemo sigurno saznati do kojeg
uzrasta stabala, do koje visine s jedne strane, duljine i debljine debalaca
s druge strane, moramo držati guštike dovoljno guste, a da ne dođe do




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 27     <-- 27 -->        PDF

11 i ** sx´ *x´ 8
U I, « IX *?*


I
$
vj
«?
v;
4>
^r? |
«

V
%
s
»1
f t l«!´ *
*.
5
s> V
«> N
S
«4
^
«1
$

>;
*.
»1 *»
*
*>


-*
^>
o>

B,

v>
^
M *
* * v v V5 5 X> >*>
u XI
* i? 1
1 *> 5» 1 « »0
^
* s.
N .ft
% 5 I *
3
"* saN
K
*
^
*5
3
M
»i
K
»*
V

-*
s-
H>
<5>
»
S
>0
*>
>
N
1
N N
"0
N
o>
* t ti
k
V
S*0
r>
V
*
L
Ä
´ v
*i
\ j
V j
v
*
N N
N
i
>»>
i
l
ft
*
«:
1
3 H i 1 I 1
>!s N
4K.
i i
*-j
8
V j
«0
">
*1
*o
N
*v
« i »
0 3
4
.^
va
«
>^
«4
5> «
´S
5
S
1 s*
S91
"%
">
« K
N
K
c ^ i*
V5
^
ir . o ^f
1
v ^
" 1
*
V
^
1
>a
N "^
8
1
H
*0
S:
y>
*
v $
$
^ « I t 1 1 l r «/>* sojy >s »> V . NN


8 ? u 5 1 ^
V
5j
1
oue/?t)ffl


N. X
* $ «»
§ N


383




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 26     <-- 26 -->        PDF

382




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 25     <-- 25 -->        PDF

381




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 24     <-- 24 -->        PDF

380




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 23     <-- 23 -->        PDF

svijetla, pojedina stabla i grupe stabalaca počela su naglo širiti prostrane
grane, što redovno čine gotovo sve listače (horizontalno širenje) za razliku
od četinjača, koje idu uvis (vertikalno širenje).


Dobrih kvalitetnih mladika ... . vidi tabelu 3, 4, 5 na velikim
i cjelovitim šumskim površinama, nalazimo uistinu danas vrlo malo,.
Hrastovih dobrih i jednolikih mladika, kod kojih se ističe terminalni
vrh imade na pomenutom području šuma vrlo malo (vidi tab. 6)


Nejednolikih mladika, koji obično ne potječu od jednog uroda sjemena,
u kojima prevladavaju stabalca raznih dimenzija, počam od slabijih šiba
pa do jakog pruća, dapače i kolja, koji nisu gusto sklopljeni, već rijetki,
kod kojih su već sada došla do izražaja prejaka stabalca, pojedinačni štetni
predrasti i grupe predrasta, ima razmjerno: daleko više
(vidi tabelu 7 i 8, 9 i 10, 11) Kod ovih nejednolikih mladika koji potječu
uglavnom od ranije naseljenih stabalaca i grupa stabala niklih iz sjemena
i panja (zastarčeni mladici) prevladavaju uzgojno lošija stabla i grupe
stabala, između kojih se nalazi razmjerno malo dobra mladika bilo pojedinačno
ili u grupama. Krošnja ovih mladika obzirom, na nejednoličnu starost
i visinu, već sada čine jaku isprekidanost sklopa.


Loših mladika, rijetko sklopljenih, niskog uzrasta, granatih grmolikih


i deformiranih krošanja, stabala koja potječu od srednjeg uroda sjemena
(međuuroda) i od izbojaka iz panja — što većim dijelom spada u zastarčeni
mladik, koji je trebalo posjeći prije provađanja progalno-naplodnog
si jeka — ima razmjerno dosta.


Mladici ubrzo prelaze u guštike, kod kojih se naročito jako zapaža daljnje
prirodno izlučivanje stabalca koja imaju podjednaka, ili jednaka uzgojna
svojstva u pogledu otpornosti prema podnašanju zasjene, potrebi minimalnog
svijetla i minimalnih hraniva i t. d.


U gušticima, u prvoj snažnijoj zajednici, borba za potrebe života postaje
viši faktor za opstanak i razvitak individua.


Posljedice borbe za svijetlo, za raširenje stabalaca u širinu i visinu,
očituju se u ovoj razvojnoj stepenici u vrlo jakom biološkom izlučivanju
stabala prema njihovoj snazi-i jačini, u svrstavanju stabalaca u slojeve —
etaže prema visini i uzrastu. To je treća i najvažnija etapa u prirodnom
razvitku mladika iza prelaza u guštike bez utjecaja čovjeka.


Dakle čitavi život u gušticima odvija se u znaku zaista jake borbe u
kojoj mnoga stabla moraju podleći, nestati, i svoja mjesta prepustiti drugim
uzgojno jačim stablima.


Nas naročito zanima zakonitost borbe stabala, koja se ispoljava u natjecanju,
konkurenciji, i težnji svakog stabla — individua, da sebi osigura
najpotrebnije uslove za život, prostor, svijetlo i hranu. Velika prednost stabala
u borbi za opstanak leži u mogućnosti podnašanja zasjene i brzini rastenja,
u sposobnosti otpora protiv opasnosti koja dolaze od vanjskih utjecaja,
kao i od napada raznih organskih štetočina.


Međusobna je borba stabala to jača, što je više individua — stabala
s jednakim ili podjednakim životnim zahtjevima na istoj površini, živa bića
s različitim zahtjevima na hranjiva i vlagu tla, na svijetlo, daleko se lakše
međusobno podnose i kod znatno većeg broja stabala na jedinici površine,
nego što toi može mnogo manji broj stabala na istoj jedinici površine
s jednakim, podjednakim ili sličnim uslovima života.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Uro/ 6uArort7t s/oSa/crea-t´g uroc/ci ( Su/fr-iee ) /ST/. $ac/. 7a&r/a J


J?TOJ SuAoft/i stadafctea not /rtt* /joct*
Starost Ufft/´or0 7te*tt ZCtstorOftt -3/rfo/tOnt . &/* CY s Ar &
po c/e nar


öroj´ 6 roj 6ro/


u suttt. /Jrec/j´oĆt/^Jctrr´e vat e ", Sttmccrtj?
kbjnt´c´- rtsfrtar itaSet/ctet Č0 et*t , //o c/uČa2


250
/ro,
morft* 200 Po /Ac* 2,500.000


trt*t/ar-vt*tftot sta&afoca c/o fOcm, t/a srr*2 -228 ~-ryr afti&aAo tfavcesto, ^Ars/rozr´ctjar 5 .,****!
mof rt´s. 4/00 t/f/** /<** 2. ti´0.000


Jsto


2 . -. -č/6 i/t /i<> //ta t,/60.0M
-4*


čajniji momenat u prirodnom razvitku pomlatka, na koji je šumar mogao
donekle utjecati samo putem preventivnih mjera prigodom regulisanja
jačine zastora krošanja — sklopa. Postoje još i drugi uzroci tako velikog
ugibanja biljaka, koji su nam bar zasad još nepoznati.


Nakon prvog izlučivanja velikog broja biljaka, javlja se sve veća i veća
potreba za proširenjem životnog prostora. Ova se potreba naročito ističe
u onom vremenskom periodu, razvitku kada su se preostale biljke — nakon
što su prošle prvu krizu svog prvog i najjačeg prirodnog izlučivanja, toliko
jedna drugoj približile i povezale u jednu jedinstvenu cjelinu, da od toga
časa one sačinjavaju najužu zajednicu individua, čvrst i jak pomladak —
prije prelaza u mladik. Ovo je druga i najvažniia etapa.


Dobrih, jednolikih mladika, u kojima prevladavaju stabalca dimenzija
šiba koje su u pravilu vitke, čiste od grana, zdrave, jednolikih i dobro sklopljenih
krošanja s izrazitim vršnim pupom koji vuče stabalca uvis, imade
razmjerno malo. Jednolični mladici potječu obično od jednog uroda sjemena
i nalaze se na navedenim površinama u pojedinačnim manjim ili većim grupama
— krpama — između kojih su se ranije već naselile i nalazile grupe
zastarčenih stabalaca grmolikog oblika s jakim granama i to redovno na
progaljenim mjestima. Zbog djelovanja direktnog, postranog i difuznog


Sutitc/rijcr: Ve/tAa


0c//?/ Jf TaSfltair.S
2/c/öo/co


Struti/ura 6uA. pomZa&cr . oc/rios
rt stric? ,´ 6ro/a stada/a
cm
tot Po /ft» sr*.000 i,;i/a/cG
/fralitetnt iit/ror/xtTttacb*. %
sttrLatacar /jrcntct fta/rtt´
odL0 cm .
ito Vliirte od-do em %
lit ab !0 5
no JI *
0 IS
so 11 SO
to
$0
*e
U n ´*%
IO 20 3010%
10 to to roif´/.
IO1%
90 100
or so
si 100
101 no
U/tupito
Stexrost 4poZT
a
z
100 %
oft n*




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 20     <-- 20 -->        PDF

santna šumska područja Garjevice, Bilo Gore, Psunja, Dilj Gore, a dobrim
dijelom i Papuka.


Stanje u kojem se nalaze mlade sastojine iza provedenih dovršnih sječa,
obzirom na površine koje one zapremaju, na tipove sastojina, a naročito
na ugroženu bukvu i hrast, na nepovoljan omjer smjese i vrst drveća, te
hitnost neophodno potrebnih prvih uzgojnih radova: njege mladika i čišćenja,
dovode često stare i iskusne uzgajivače u priliku, da se ne mogu odmah
snaći i da ne mogu u konkretnom slučaju zauzeti jasan i određen stav u
pogledu stručnih uzgojnih zahvata. Ovo vrijedi naročito za dosad nenjegotvane
sastojine gdje su uzgojni radovi propušteni i zakašnjeli, gdje je prirodni
razvitak stabala i sastojina bio prepušten nesmiljenoj prirodnoj borbi a bez
pomoći uzgajivača — stručnjaka.


Općenito uzevši zajednička je osobina svih dosad nenjegovanih sastojina,
da ne samo unutar jedne te iste sastojine nailazimo na grupe stabala,
nego i na pojedina stabla raznolikog porijekla — iz sjemena i panja — i vrlo
nejednolikog uzrasta, na stabla dobrih i abnormalno razvijenih krošanja,
na stabla dobre, loše i posvema zakrivljene deblovine čiste od grana ili pak
granate, na prejaka stabla koja se ne mogu više svrstati u zajednicu s ostalim
stablima koja su momentano zauzela svoja određena mjesta u slojevima
— etažama — (vladajuća, suvladajuća, nadvladana i potištena
stabla).


Sve to govori za to, da se uzgajivač-praktičar prije svakog zahvata u
neku od sastojina koje su bile dosad njegovane, mora detaljno i temeljito
upoznati s jedinstvenom unutrašnjom izgradnjom — strukturom — i to:
ne samo s pojedinim tipovima sastojinskim, nego s grupama stabala i pojedinim
stablima, njihovim brojem i vrstom, oblikom i raširenosti krošanja,
svrstavanjem stabala u slojeve prema visinama, strukturom stabala po
debljinama te prema tome podjeli i svrstavanju stabala u: mladike, guštike,
letvenjake i ostalu oblovinu, izgradnjom samog debla, korijena i t. d.


Nije dovoljno da uzgajivač praktičar upozna njegovanje sastojine prije
uzgojnog zahvata samo prema jedinstvenoj unutrašnjoj izgradnji njenih
članova — strukturi — nego da se upozna s načinom života, s biologijom;
on se mora upoznati s načinom postanka svake pojedine sastojine prirodnim
ili umjetnim — bilo da ona potječe iz sjemena ili iz panja, s prirodnim izlučivanjem
i izumiranjem stabala, s čitavim biljnim i životinjskim svijetom,
koji je međusobno najuže povezan i kao satkan, koji djeluje, živi i pripada
šumi.


Uzgajivač-praktičar u času uzgojnog zahvata u dosad nenjegovane
sastojine mora poznavati prirodni tok razvitka svake zajednice stabala počam
od uroda sjemena, ponika, pa dalje sve do prvog zahvata, a to će reći,
mora poznavati život zajednice stabala onako, kako se dosad razvijao bez
utjecaja šumara. To je neka vrst analize na temelju koje uzgajivač praktičar
stvara i donosi siguran sud o uzgojnom zahvatu u neku sastojinu.


Istraživanja koja su dosad vršena u pogledu kvalitete i strukture nenjegovanih
mladih sastojina bukve i hrasta na području šuma između Save
i Drave, Kupe i Une, dala su interesantne podatke o stanju mladih sastojina,
koji mogu dobro poslužiti operativi.


Da bismo» imali kratki i cjeloviti pregled o stanju razvitka bukovih
i hrastovih mladih sastojina na spomenutom području šuma počet ćemo od
ponika — od prve razvojne stepenice.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 19     <-- 19 -->        PDF

uvijek točno odrediti. No obzirom na činjenicu da se naša operativa nalazi
pred vrlo važnim i hitnim uzgojnim zadacima, pred redovnim i zakašnjelim
uzgojnim radovima na velikim površinama (230.000 ha), ovi su uzgojni
radovi vrlo hitne prirode; oni obzirom na stanje naših mladika i mladih
sastojina ne trpe nikakova odlaganja, nego dapače traže brži zahvat kod
kojeg treba da dođe do izražaja posvemašnja stručnost te veliko iskustvo
i to ne samo kod šumarsko-tehničkog osoblja, koje stručno rukovodi tim
radovima, nego i kod stalnih šumskih radnika, koji vrše zajedno sa stručnim
osobljem najodgovorniji posao: izbor i obilježavanje stabala za sječu.
S obzirom na to, kao i na činjenice da su mladici i mlade sastojine vrlo
raznolike po uzrastu i kvaliteti, da potječu većim dijelom od zastarčenog
predrasta, koji guši i ono malo preostalih kvalitetnih bukovih i hrastovih
stabala; da imamo danas većim dijelom mlad i nedovoljno spreman i neiskusan
stručni kadar; da su uzgojni radovi vrlo hitni i neodgodivi, to se
pitanje provađanja uzgojnih radova postavlja kao problem kojem rješavanju
valja odmah pristupiti.


Forsirana sječa starih bukovih i hrastovih sastojina od 1945. god. do
danas na ovom području provađana je uglavnom u dva sijeka i to: progalnonaplodnim
i dovršnim. Progalno-naplodnim sijekom u potrazi naročito za
bukovim tehničkim stablima i tehničkom drvnom masom, otvaran je naglo
sklop starih bukovih sastojina. Intenzitet sječa kretao se između 40 i 60°/o
od ukupne mase bez obzira na broj stabala i njihovu površinsku rastrešenost,
stanje i zapremninu krošanja-stabala sjemenjaka i proizvodnu snagu tla. Na
dovršne sjekove nije se dugo čekalo bez obzira da li su sjemenjaci urodili
sjemenom i naplodili površinu i osigurali buduće prirodno pomlađenje. Provedenom
sadnjom hrastovog žira pod motiku u bukovim sastojinama u
kratkom pomladnom razdoblju između progalnonaplodnog i dovršnog sijeka,
trebalo je djelomice osigurati i podignuti vrijednost budućih-mješovitih
sastojina, te ujedno spriječiti zakorovljenje sječina. Rijetke sjemenjake,
koji su iznenadno došli iz zatvorenog sklopa na osamu, oborili su i povaljali
prvi jači vjetrovi, te time stvorili još gore i nepovoljnije uslove za prirodno
pomlađivanje.


Posljedice tako loše provađanih sječa u starim čistim bukovim sastojinama
na navedenom području šuma mogle bi se ukratko ovako resumirati:


Stare, čiste bukove sastojine sa podstojnim grabom, koje su se bile
potpunoma prilagodile klimi, te vezale za određeno geografsko područje,
pretvorene su forsiranim progalno-naplodnim i dovršnim sječama, većim
dijelom u druge tipove šuma (konverzija), u kojima prevladava grab, a
ponekad na odgovarajućim položajima, hrast, dok je bukva potištena i u
razmjerno manjem broju zastupljena. Bukov kvalitativno vrlo loš mladik,
koji potječe uglavnom od ranijeg zastarčenog predrasta, nalazi se većim
dijelom grupimično ili pak djelomično rastresen po čitavoj površini. Mekane
vrste (iva, trepetljika, lipa i t. d.), koje su nastale nanosom sjemena, uprskane
su i obrazuju bilo čiste ili mješovite grupe. Osim ovih vrsta javlja
se još i divlje voće (trešnja, kruška, brekinja i t. d.).


Dakle današnje mlade mješovite sastojine, koje su nastale iza forsirane
sječe starih, čistih bukovih sastojina, izgledaju obzirom na vrst drva,
omjer smjese, vrijednost krošnje i debla i kvalitete stabala posve drugačije
tako da možemo govoriti o znatno izmjenjenim tipovima šuma na području
NRH između Save i Drave, Une i Kupe. U tom pogledu naročito su intere


375




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 18     <-- 18 -->        PDF

6. Zaključak
Bilanca 10-godišnjeg rada na unapređenju sjemenske politike i službe,
a potom i proizvodnje sadnica, pozitivna je, naročito u svom teoretskom
dijelu. Kao prvi naredni zadaci, koje treba riješavati i dovršiti u narednom
deceniju, bili bi:


1. izdvajanje sjemenskih sastojina i stabala
2. utvrditi početnu fiziološku zrelost svih vrsta šumskog drveća, koje
kod nas dolaze — u raznim klimatskim zonama i nadmorskim visinama
3. utvrditi periodicitet fruktifikacije za sve važnije vrsti šumskog
drveća
4. u vezi s izdvajanjem sastojina ustanoviti i opisati rase, forme
i varijetete osnovnih vrsta šumskog drveća
5. odrediti areale osnovnih vrsta šumskog drveća kod nas i pronaći
optimume uspijevanja za njihove rase.
Uporedo s time trebalo bi nastaviti sa pojedinim specijalnim istraživanjima,
kao na pr. o utjecaju pojedinih faktora na fruktifikaciju stabala,


o faktorima koji utječu na ldijavost sjemena i t. d. Ovdje se napominje, da
je ing. R. Sarnaivk a vršio u Institutu za šumarska istraživanja ispitivanja
o utjecaju smolarenja na klijavost sjemena crnog, običnog i alepskog
bora, pri čemu je opet lučio smolarenje na živo i mrtvo. Prethodni
rezultati ovih istraživanja izneseni su u navedenoj radnji o intenzitetu klijanja
(1954), dok se glavni dio predmeta sprema za štampu.
Nadalje bi neophodno nužno bilo, da se napiše i štampa novo suvremeno
stručno djelo o šumskim rasadnicima, koje bi kao udžbenik i priručnik
sadržavalo najnovije tekovine sa područja proizvodnje šumskih
sadnica.


PROBLEM RAZVITKA I NJEGE MLADIH SASTOJINA BUKVE
I HRASTA KITNJAKA U NR HRVATSKOJ


Ing. Petar Dragišić


S
S
ječom starih bukovih i hrastovih sastojina prije i poslije 1945. god. pa
sve do danas između Save i Drave, Kupe i Une znatno su se povećale
površine mladih sastojina od 1—30 godina starosti. To su većim dijelom
mješovite a manjim dijelom čiste sastojine: bukve, hrasta, graba, brijesta,
jasena i kestena. Prema prikupljenim podacima površine mladih sastojina
starosti od 1—30 godina na ovom području iznose oko . . . 217.000 ha,
a daljnjim provađanjem dovršnih sječa, koje su u toku, ubrzo će dosti
iznos od ,,.... . 230.000 ha.


Prema uzrastu sastojina i vrsti uzgojnih radova: njezi mladika i čišćenju
od ukupne površine od 230.000 ha mladih šuma otpada:


na njegu pomlatka i mladika 105.000 ha,


na čišćenje 125.000 ha.


Stvarnu granicu između njege mladika i čišćenja t. j . gdje i kada poči


nje odnosno prestaje njega mladika, a gdje počinje čišćenje, nije moguće




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Kod punog- uroda bukvice, koji se ponavlja svake 5—7 godine, dobijemo
redovno toliko mnoštvo ponika, u prvi mah još prenježnih bukovih
biljaka, da se već u toj dobi, dakle u najranijem početku života osjeća potreba
za pomanjkanjem životnog- prostora. Ovo mnoštvo biljaka obzirom na
pomanjkanje prostora jedan je od jakih razloga, da već sada dolazi do
prvog jačeg izlučivanja biljaka iz ponika.


Ovo izlučivanje biljaka najjače je u prvih šest mjeseci nakon klijanja
vidi tabelu 1.


0/sctc/n/e $uAroriL oil/aAa upr^e 4foefs´tte


Jfroj´ Sify´ctAra na fm*´/»oef


Staro it


Srec/n/´t?rr zastorom Ć/9CtsAu rrr/t»aectnta 5 r o/ %


\
3 ?Of too


6 490 70


U */56 65


/3 420 60


Z4 350 50


Nakon dvije godine broj biljaka pane na 50°/o, kako se to vidi . . .
iz tabele 1. i 2.
Osim pomanjkanja životnog prostora daljnje uzroke za ovako jako
izlučivanje biljaka treba tražiti prvenstveno:
a) u životnoj snazi i otpornosti biljaka što je svakako u vezi s nasljednim
svojstvima;


b) u položaju, ekspoziciji još posvema nježnih biljaka, a tim u vezi
utjecaju hladnoće, niskih temperatura, mraza, direktnih, ubitačnih sunčanih
zraka — suncožara;


c) u jačini zastora-krošanja sjemenjaka.
Dakle u najranijoj mladosti još u doba ponika, kod posve nježnih —
i mladih biljaka broj strukova koji ispadaju je najveći. To je prvi i najzna


2 šumarski list 37 7