DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 39 <-- 39 --> PDF |
loviti, sistematski rad za koga bi se moglo reći: da uzgojni zahvat, njega mladika, čišćenje i prorede obrazuju zajedno jedan cjeloviti tok rada u kojem njega mladika predstavlja uistinu neophodnu pretpostavku za drugu uzgojnu radnju, za čišćenje, a ovo za prorede. Sve ovo govori dovoljno udebljivo za to, da se svi uzgojni radovi, svi zahvati u sastojine od njihova osnutka, pa sve do sječne zrelosti, moraju provađati stalno i sistematski, te smatrati kao jedan cjeloviti tok u kojem zahvati uslijede jedan iza drugog te se jedan na drugi nastavljaju. Schlussfolgerungen Das Problem der Erziehung und Entwicklung von Buchen- und Stieleichenjungbeständen im Alter von 1—SO Jahren in Kroatien gewinnt von Tag zu Tag an Bedeutung im Bezug auf grosse Flächen, die schon heutzutage von Jungbeständen bewachsen sind. Die Fläche der Jungbestände wird durch die Ausführung der Endhiebe auf ungefähr 230.000 Hektare anwachsen. Unter dem Problem der Entwicklung und Erziechung von Jungbeständen werden waldbauliche Eingriffe verstanden, die systematisch vom Beginn der Bestandsbegründung, vom Anwuchs, von seinem Übergang in den Aufwuchs und Dickung — Dickicht und weiter bis zu den ersten Durchforstungen auszuführen sind. Die Lösung dieses Problems erfordert vom Fachpersonal grosse Erfahrung und gründliche Fachkenntnisse, wenn der schwache Zustand, in dem sich die Jungbestände befinden, berücksichtig wird. Der schwache Zustand der Jungbestände ist auf forsierte Licht-, Besamungs- und Endhiebe, auf Verkürzung des Jugendstadiums, sowie auf zu starke und zu rasche Auflichtung des Bestandesschlusses zurückzuführen. Es ist eine allgemeine Erscheinung, dass auf den erwähnten Flächen verhältnismässig nur wenig gute, wertleistungs- und erziehungsfähige Jungbestände zu finden sind. Im allgemeinen herrschen waldbaulich untangliche Stämmchen (schädlicher Vorwuchs) vor, die in überwiegender Anzahl auftreten, was aus der beiliegenden Tabelle ersichtlich ist. Die natürliche Entwicklung der Stämmchen vom Beginn des Anwuchses, vom Übergang der Stämmchen in den Aufwuchs und Dickung-Dickicht und weiter bis die Stämme in die schwachen Stärksklassen einwachsen, die in der jugoslawischen Holznorm (als Reiser-, Gerten-, Stangenholz geringes Baumholz) umfasst sind, wird in diesem Aufsatz geschildert, wie sie sich in Wirklichkeit abspielt, ohne Hilfe-geschulten Personals. Aus den Angaben von 17 Probeflächen wo die Läuterung des Bestandes ausgeführt worden ist — wobei diese eigentlich mehr oder weniger verspätet war — ist es möglich zu Schlussfolgerungen zu gelangen über die unzulänglichen Eigenschaften der Reinbestände, und über die Vorteile der Mischbestände, durch welche die Eingliederung der Bäume in die Schichten-Etagen begünstigt wird. Die Erziehung der Jungbestände kann auf zweierlei Art erzielt werden und zwar zwar durch sogenannte grobe und detaillierte Erziehung. Bei grober Erziehung des Jungwuchses werden vorzugsweise schädlicher Vorwuchs und waldbaulich untaugliche Stämme — inwierfern es im Bezug auf die Bestandesdichte möglich ist — entfernt. Stämme dieser Art fallen schon auf den ersten Blick auf. Sie stechen sichtlich von anderen Bäumen ab und überragen diese stets (horizontale und vertikale Ausbreitung). Durch diesen sogenannten groben Eingriff, der zumindest bisher mit Rücksicht auf die grossen von Jungwuchsen bedeckten Flächen am besten unseren Verhältnissen entspricht, erübrigt sich eine detaillierte oder individuelle Prüfung der Stämmchen. Durch detaillierte Erziechung des Jungwuchses wurden allmählich womöglich schädlicher Vorwuchs und waldbaulich wertlose Stämmchen beseitigt und wird somit eine Auflichtung der Stämmchen erreicht. Diese Massnahmen, ihrem Wesen nach einigermassen Gärtnerarbeiten gleich, sind jedoch, für unsere Verhältnisse und infolge der ausgedehnten Flächen auf denen bei uns Jungwüsche vorkommen recht kostspielig und langwierig. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 38 <-- 38 --> PDF |
mnogo trpe od zasjene, kad u potrazi za svijetlom, izrastu redovno zakrivljeno, zasukano i posve izvitopereno, ako im se ne pruži pravovremena ili povremena pomoć. Istina je, da grubim zahvatom u mladike, grubom njegom mladika, ne rješavamo tako dobro i sigurno pitanje uzgoja kvalitetnih stabala u mladićima, kao što to činimo detaljnim zahvatom i detaljnim pregledom stabala, razrjeđivanjem mladika. S grubim zahvatom postepeno uklanjamo iz mladika iz godine u godinu uglavnom sva ona naočigled uzgoj no nevaljala stabla. Ova stabla da su ostala u zajednici do provađanja zakašnjelog čišćenja ili prvog prorednog odabiranja, uništila bi velik dio uzgojno vrijednih, uglavnom kvalitetnih stabala, kao što smo to vidjeli u našim primjernim plohama. Jedan od glavnih razloga koji nam imperativno nameće potrebu provađanja uzgojnih radova, napose pravovremene njege mladika, jest loš položaj i velika udaljenost pojedinih šumskih predjela od izvoznih puteva. Kao što znamo u njegu mladika spadaju radovi od kojih ne možemo očekivati nikakve prihode od posjeečnog drvnog materijala, koji skoro redovno ostaje na mjestu izrade, dakle u mladićima, te služi nakon rastvorbe kao materijal za humifikaciju. Ukoliko ne bi proveli njegu mladika baš u jako udaljenim šumskim prdjelima, t. j . pravovremeno uklonili sva uzgojno nevaljala stabla, to bi, u doba provađanja prvih proreda ili zakašnjelog čišćenja, imali sastojine veoma različite strukture i veoma različite kvalitete, kao što smo to pokazali na našim primjernim plohama. Da se to ne dogodi, i da u tako nepristupačnim šumskim predjelima možemo mirnije savjesti duže vremena čekati na izgradnju prometnih sredstava, moramo provesti pravovremenu njegu mladika i time omogućiti većem broju kvalitetnih stabala što povoljniji razvitak sve do provađanja zakašnjelog čišćenja i prvog prorednog odabiranja. — Kao što iz dosadašnjeg izlaganja njege mladika, kao uzgojne radnje, vidimo, radi se dakle o permanetnom uklanjanju uzgojno nevaljalih stabala, o stalnom čišćenju mladika od korova i uzgojno štetnih stabala. Uklanjanjem uzgojno manje vrijednih stabala nastavljamo u gušticima., gdje se njihov broj smanjuje sve više i više, tako, da mi u gušticima vršimo stvarno ne više čišćenje, nego pročišćavanje guštika od stabala, koja nismo mogli, a ni smjeli odjednom ukloniti iz mladika — guštika. (Napominjemo da smo štetne predraste već ranije uklonili iz mladika, dok sva uzgojno nevaljala stabla nismo mogli ukloniti do prijelaza mladika u guštike). Pročišćavanje stabala, uklanjanje još preostalih uzgojno manje vrijednih stabala vrši se također postepeno. Ono se ponavlja po nekoliko puta i traje nekoliko godina; ono. vodi sve do užeg i užeg izbora stabala; ono ima zadatak, da iz guštika postepeno udalji sva ona dosad iz bilo kojih razloga preostala stabla, koja ne odgovaraju za daljnji uzgoj. Uklanjanjem preostalih, posljednjih stabala takve vrste iz guštika, doveli smo sastojine do takvog stanja, da se možemo upustiti u prvo proredno odabiranje stabala, koje ide do sve užeg i užeg izbora, od t. zv. stabala kandidata ili iščekivalaca, pa sve do elitnih stabala, čiji se broj svodi u doba sječne zrelosti samo na nekoliko stotina. Za granice gdje počinje jedan zahvat, jedna uzgojna radnja, t. j . njega mladika, čišćenje i pročišćavanje te proredno odabiranje, a gdje se nastavlja druga, nemamo uvijek dovoljno pouzdanih elemenata. Iz ovoga slijedi, da šumsko uzgojni radovi, koji počinju od ponika, pa traju sve do sječne zrelosti, predstavljaju jedan jedinstveni, cje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ide na našu štetu, na štetu kvalitetnog uzgoja stabala i sastojina, vidjeli smo iz podataka o strukturi stabala i bukovih sastojina na naših 17 primjernih ploha, gdje ima razmjerno daleko više stabala lošijeg oblika i lošeg uzrasta, nego onih dobrih, zbog čega je struktura čitave sastojine daleko složenija, a u vezi toga i sam uzgojni zahvat daleko kompliciraniji i teži nego kod sastojina koje su redovno i sistematski njegovane i uzgajane. Ako pođemo od našeg prvog zahvata, od naše prve pomoći, od zaštite ponika pa dalje do njegova prijelaza u pomladak i mladik, nakon prvog najjačeg izlučivanja stabala, to nam mora biti jasno., da ćemo uz naknadna popunjavanja morati istodobno štititi mladik od svih mogućih vrsta korova i štetnog predrasta i od uzgojno nevaljanih stabala — pod uzgojno nevaljalim stablima mislimo na ona loših uzgojnih svojstava i oblika — ukoliko ona naravski nisu potrebna za zaštitu — za sjenu — mladika. Ove radove ponavljamo prema potrebi svake godine i do: druge razvojne etape, do prijelaza podmladka u mladik do stanja kada se mladici gusto sklope, i kada uslijedi drugo jako prirodno izlučivanje stabala zbog potrebe svijetla i prostora. Naš zahvat u to doba treba da ide u smislu budnog promatranja i praćenja prirodnog razvitka stabala, u smislu intervencije, pomaganja uzgojno vrijednih, kvalitativnih stabala uz istodobno uklanjanje štetnih i za daljnji uzgoj nesposobnih stabala. Ovo neprestano i postepeno uklanjanje uzgojno nevaljanih stabala, u prvom redu štetnih predrasta, koje se ponavlja iz godine u godinu sve dok ona ne budu odstranjena, ide uvijek u korist uzgojno vrednijih stabala. Iz tih razloga, pošto se takvo odabiranje ograničuje i proteže prvenstveno na izbor i uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala, štetnog predrasta sa negativnim uzgojnim svojstvima, naziva se još i negativno odabiranje stabala za razliku od pozitivnog, kod kojeg ide daljnji i još sve dalji uži izbor uglavnom između preostalih uzgojno podjednako vrijednih stabala čiji se broj neprestano smanjuje, dok se konačno u doba sječe ne svede na t. zv. uzgojna elitna stabla. Uklanjanje uzgojno nevaljalih stabala može se provesti kao što smo već spomenuli grubim zahvatom, koji se odnosi na štetne predraste, na viševrha stabla, na rašljasta, na stabla prejakih krošanja, na bolesna, na stabla grmolika oblika, grubo granata i t. d.; ili pak: detaljnim zahvatom koji slijedi iza grubog zahvata iza kojeg, nakon što smo uklonili uzgojno nevaljala stabla, pristupamo prorjeđivanju mladika, postepenom izsjecanju uzgojno loših stabala do te mjere, da nam preostala izabrana uzgojno vrijedna stabalca budu jedna od drugih u stanovitom razmaku. Prvi ili t. zv grubi način njege mladika može se primjeniti kod bukovih mladika za koje vrijedi opće priznato pravilo, da oni treba da rastu u gustom sklopu sve do smirenja stabala u pogledu rasta u visinu. Ovaj način naročito je povoljan za naše bukove guštike na velikim površinama. Drugi način, t. j . prorjeđivanje mladika, stabalaca u odgovarajućem međusobnom razmaku, skup je i spor posao, a osim toga teško je provediv na velikim površinama; on ima karakter vrtlarskih radova. Ovaj način njege mladika obzirom na velike površine nije za naše prilike podesan, a pored toga zahtijeva i velika financijska sredstva (do 10 radnika po lha) . Naprotiv ovaj način je neophodno potreban u mješovitim sastojinama gdje ima stabala, vrsta koje traže mnogo svijetla, naročito hrasta i jasena, koji Šumarski list |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ad 16) U mješovitoj 25-godišnjoj sastojim hrasta, bukve i graba razmjerno je mali,broj stabala u IV. etaži. Vađenjem predrasta, nevaljanih stabala iz I. etaže, omogućit će se suvladajućim stablima prelaz iz II. u I. etažu. ad 17) U 30-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, kestena i topole, došlo je do smirenja stabala obzirom na rast u visinu. Ovo smirenje je privremeno. Stabala s dobrom krošnjom ima razmjerno dosta (16°/o), dok je procenat stabala s lošom deblovinom vrlo velik (76%). Vađenjem uzgojno loših stabala iz I. etaže, omogućit ćemo velikom broju suvladajućih stabala prijelaz u I. etažu. Dosad smo pratili prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa sve do stepena, u kojem bukova stabla postizavaju početne jače, sitne dimenzije: jakog pruća, kolja, pritaka, motaka, pa do tankih letvenjaka; dakle dimenzije koje su već obuhvaćene našim standardima za drvo pod imenom sitni tehnički sortimenti, a sve bez ikakevog zahvata u sastojinu naprednog šumara ili tehničara. Mi smo dakle prateći prirodni razvitak bukovih sastojina od ponika pa do čišćenja sastojina, koje je stvarno uveliko već zakasnilo, ukazali na tri glavna stadija razvitka: 1. na ponik i ulaz u podmladak; 2. na pomladak i njegov prijelaz u mladik (guštik) ; 3. na mladik i njegov daljnji razvitak, stadij u kojem bukova stabla postizavaju sitne tehničke dimenzije počev od pruća pa do tankih letvenjaka, a to je vrijeme, kada je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo, i dalje sve do prvog prorednog odabiranja. Obzirom na takav razvitak kao i na činjenice: Prvo : da smo se mi u našoj dosadašnjoj uzgojnoj praksi vrlo malo i skoro nikako bavili sistematskim uzgojnim radovima počam od njege mladika, čišćenja, pročišćavanja pa do prorednog odabiranja stabala; Drugo : zbog toga što ćemo se mi morati baviti s njegom mladika na velikim površinama kako smo to već vidjeli u početku ovoga razmatranja, to mi moramo temeljito razmotriti: a) uopće pitanje zahvata u mladike i to zahvata naprednog uzgajivača obzirom na vrijeme, t. j . kada ćemo započeti s njegom mladika i dalje b) način zahvata u vezi potrebnih troškova i financijskih sredstava. Pod načinom zahvata mislimo na dva međusobno suprotna gledanja na njegu mladika, za naše prilike i ta: c) da li t. zv. grubi zahvat u mladike kojim uklanjamo samo na prvi pogled napadno štetna uzgojna stabla, štetni predrast, a bez detaljnijeg pregleda mladika — stabalaca, ili d) pak t. zv. detalj nj i pregled mladika koji vodi čak do prorjeđivanja mladika — stabalaca. 0 potrebi sistematskog provađanja uzgojnih radova onako kako to zahtijeva napredni brzi i savremeni uzgoj, koji obuhvaća njegu mladika od ponika, pa do sječne zrelosti stabala, mislim, da uopće i nije potrebno uvjeravati, a pogotovo zbog tog^ ne, što mi svi dobro poznajemo stanje u kojem se danas nalaze naši mladici, a napose naše mlade sastojine na velikim površinama, koje su prepuštene same sebi. U takvim sastojinama stabla sama regulišu međusobni prirodni odnos i razvitak onako kako to njima i samoj prirodi najbolje odgovara. No, kako taj odnos, međutim, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 35 <-- 35 --> PDF |
a što govori za to, da se još može uspješno provesti zakašnjela uzgojna radnj a. ad 6) U 25-godišnjoj bukovoj sastojim vrlo je mali broj stabala s dobrom krošnjom (4%) i deblom (6°/o). Odnos broja stabala po etažama prilično je nepovoljan naročito za II. etažu. Siječe se razmjerno mali broj stabala uglavnom predrasta, čime će se mnogo pomoći razvitku nadvladanih stabala od kojih bi znatan broj mogao preći u II. etažu. ad 7) U mješovitoj 18-godišnjoj sastojini bukve i kestena malo je stabala s dobrom krošnjom i deblom. Odnos stabala po etažama nije nepovoljan. U potištenom (IV) i nadvladanom (III) sloju nalazi se razmjerno dosta stabala (60%). Vađenjem predrasta iz I. etaže znatno će se pomoći stablima u donjim etažama, što govori, da se čišćenje sastojina, uzgojni zahvat, može još provesti u znaku pomoći stablima iz donjih etaža. ad 8) U 26-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve i topole, nesrazmjeran je odnos kod stabala između dobrote krošanja i debla, a isto tako i odnos broja stabala po etažama. Uklanjanjem predrasta, stabala sa prejakim krošnjama iz I. sloja, mnogo će se pomoći velikom broju stabala iz II. sloja. Broj stabala u IV. etaži je malen i u stanju propadanja, a što govori da je već davno provedeno prirodno izlučivanje stabala u slojeve. ad 9) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, ive i hrasta, nalazi se veliki broj stabala od kojih 14% s dobrom krošnjom. Najveći broj stabala nalazi se u III. etaži, od kojih će mnogi preći u II. etažu nakon vađenja predrasta. Veći postotak ive (32%) omogućio je, obzirom na propuštanje svijetla, povoljan razvitak stablima u III. etaži. Veću drvnu masu koja se siječe dala su uglavnom ivova stabla — predrasti. *ad 10) U 17-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, graba, hrasta i topole imade razmjerno veliki broj stabala, od kojih s dobrom krošnjom 15%. Mješoviti sastav stabala obzirom na propuštanje svijetla povoljno je djelovao na razvitak stabala u donjim etažama — IV. i III. Vađenje predrasta, stabala iz I. sloja, mnogo će se pomoći stablima u donjim etažama. ad 11)U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve i graba, sječom grabova predrasta u I. etaži, znatno će se promijeniti omjer smjese stabala u korist bukve, koja se nalazi u II., III., IV. etaži (pogodovanje bukvi na štetu prejakoga graba). ad 12) U 17-godišnjoj mješovitoj sastojini bukve, hrasta i graba nalazi se općenito veliki broj stabala od kojih s dobrom krošnjom 17%. Uklanjanjem, sječom prejakih grabovih predrasta, pogodujemo prvenstveno hrastu, zatim bukvi, a ujedno omogućujemo suvladajućim stablima II. da pređu u vladaj uća I. ad 13) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, bukve i hrasta, jačom sječom grabova predrasta, mnogo će se pomoći bukovim stablima u donjim etažama. Upada u oči veliki broj stabala u IV. i III. etaži. ad 14) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, lipe, topole i bukve imade veliki broj stabala. Sječom predominantnih grabovih stabala pogoduje se bukvi i hrastu. Razmjerno se nalazi veliki broj stabala u IV. i III. etaži. ad 15) U 18-godišnjoj mješovitoj sastojini graba, bukve i hrasta, nalazi se vrlo mali broj uzgojno vrijednih stabala. Sječom grabovih izbojaka iz panja-predrasta — mnogo će se pomoći bukvi i hrastu. t |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 34 <-- 34 --> PDF |
c) prsni promjer i visinu startala d) temeljnicu stabala prije i poslije sječe e) kvalitet krošnje i debla f) razvrstavanje stabala u slojeve — etaže g) drvnu masu koja se siječe Bez ovih analitičkih podataka uzgajivač ne može poznavati stvarno stanje sastojina, a niti može izvoditi bilo kakove zaključke o uzgojnoj prošlosti sastojine, niti može vršiti bilo kakav uzgojni zahvat. Općenito uzevši iz podataka tabele 12. i 13. dadu se izvesti ovi zaključci: a) što je raznoličniji sastav šumskih vrsta u šumskoj zajednici, tim je manja — slabija — međusobna borba za opstanak/ tim je preostao veći broj stabala (vidi plohe: 14, 10, 12, 15, 13, 5) ; b) što je jednoličniji sastav šumskih vrsta — stabala — u šumskoj zajednici, to je međusobna borba za opstanak stabala veća, tim je preostao manji broj stabala (vidi plohe 4,6 i 8), tim je došlo do nepovoljnijeg odnosa broja stabala po biološkim razredima, etažama — slojevima — (vidi plohe: 1, 4,8) ; c) da postoji razmjerno mali broj uzgojno visoko-vrijednih stabala u gornjim etažama I. i IL, koja se kao takova mogu upotrebiti za daljnji uzgoj, dok u donjim etažama ima vrlo malo uzgojno vrijednih stabala (vidi plohe 1—17). Iz tabele 12. i 13. kod primjerne plohe: ad 1) U 19-godišnjoj bukovoj sastojim´ imade mali postotak stabala s dobrom krošnjom (9%) i dobrim deblom (8%). Prevladavaju uzgojno loša stabla. Među vladajućim stablima ima dosta predrasta, koji su uglavnom dali znatnu drvnu sječivu masu (34 m3), potištenih — IV — i nadvladanih — III — stabala ima dosta, dok suvladajućih najmanje. I jačim zahvatom u vladajuća stabla malo se može pomoći stablima u donjim etažama, a što je dokaz da je ovdje već priroda učinila svoje; ad 2) U 18-godišnjoj bukovoj sastojini prevladavaju uzgojno loša stabla s vrlo velikim brojem stabala s posve lošom deblovinom. Siječe se razmjerno mali broj stabala, ali koji daje znatnu drvnu masu (predrasti). Podjednaki broj stabala nalazi se među potištenim i nadvladanim stablima (IV i III). Vađenjem predrasta dobija se jednolika struktura stabala po debljinama kod preostalih stabala, a podjedno se uveliko pomaže stablima iz druge i treće etaže (II i III). ad 3) U 22-godišnjoj bukovoj sastojini mali je postotak stabala s dorbrom krošnjom (6%) i još manji s dobrom deblovinom (3%). Siječe se razmjerno mali broj stabala, uglavnom predrasti. Veliki broj stabala nalazi se u donjoj etaži (IV), dok u suvladajućoj II, najmanje. Sječom predrasta — stabala — u I. etaži znatno će se pomoći stablima donjih etaža, ad 4) U 23-godišnjoj bukovoj sastojini gotovo da nestaje potištenih stabala, koja još samo životare — IV, dok se nalazi veliki broj stabala u III. etaži. Vađenjem razmjerno malog broja stabala uglavnom predrasta iz I. etaže, dobija se znatna drvna masa, a ujedno se pomaže stablima II. etaže. ad 5) U 22-godišnjoj bukovoj sastojini imade veliki broj stabala koji pripadaju IV. i III. etaži, dok je mali broj suvladajućih II. Razmjerno imade dosta veliki broj stabala s dobrom krošnjom (18%). Sječom stabala iz vladaj uće etaže i to predrasta, mnogo će se pomoći velikom broju potištenih i nadvladanih stabala, čime će se omogućiti stablima da pređu u II. etažu, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Üd/ct es Ta&fitcr &r. TO Šumarija: VetiA-a ßuSo/ca Struktura ia/r. Tt/tat/tAro -oc/rros visina i öro/a jtaöcr/a am 7osMai ste&ata prema iU visiiia od-cto tm /otie 50 s "% }f -reo je ´S´/. tat -160 19 29% fsi -Joe 18 J»% iPt -JSO t7 »% Ukupno ´00 % !0 20 JO *to 50 60 ?o 39 itarost 9 go dirt er m% Šumarija Požega Jfren/f - Oc//ct 3/ TaSeiaSr. ff //rastoya te.gac/-stysfoj´t´icf vtsrtreum (r:rao) 6 m. 0dno» efeSt/tna-firsttof premjera prema risirti A/admor. tristtta JOO tri EAspoiietja J-Z. Jitklinati/a fO* Broj sta&aia po fta S2.JSO Sjee´e se -"-4000 Oitaj´e J0.2f(> 11 3 * t * t tm (etet/ftne « em) (´´) abnormalne izgradnje, do neproporcijalnog odnosa u izgradnji stabala između visine — duljine — krošanja, duljine i debljine debla uz. istodobnu čistoću od grana. Tko se je bavio njegom mladih sastojina, specijalno zakašnjelim čišćenjem sastojina, uzgojnom radnjom, kod koje nalazimo razne dimenzije stabala, počev od jakih šiba, pruća i kolaca, pa do tankih letvenjaka, uz istodobne prevelike i abnormalne visine stabala za tu starost, taj može najbolje osjetiti s kolikim poteškoćama se mora boriti uzgajivač kod privremenog otvaranja i prekida sklopa, a da izbjegne neminovno prejako savijanje stabalaca što je posljedica statičke neizgrađenosti stabala, abnormalnog neproporcionalnog odnosa između debljine i visine stabala. Na ovaj momenat osvrnut ćemo se kasnije kod diferenciranja uzgojnih radnja. Slijedimo li daljnji prirodni razvitak guštika, to ćemo primijetiti, da uz istovremeno čišćenje debalaca od grana dolazi do jakog izumiranja stabalaca, do sušenja, do osjetnog i naglog smanjenja broja, uglavnom dimenzija šiba i pruća i to onih stabala, koja su bila prebrodila drugu krizu u razvitku |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 29 <-- 29 --> PDF |
385 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Sumefrtj´a Wi´Avr iVct/efis- Tatet« ir. 9 Jt u So Ar a Struktura SuA-. m/actiA-cr - oc/rros visina i Sroja }taiata j l I. BiotosAi rax reci" X. V/etolctjuct ris. etrr oe/~ a/o rzo -i TO °4 tz ZTSui/ Tđto/er/itc´t trs -i?o 3Z M. IS. HaeMaateni -Sw f3o 31 32% 3*% TT. Fotiitetit zo to rt ŽF. it/tupito toe Po f/ta fSO.aoo fit {raje* fO. ZO SO 10 SO 60 70 80 90 *0đ % Starost 9 gro c/t rta Što je mnogotrajniji i različitiji sastav šumskih vrsta u zajednici, tim je manja ili slabija međusobna borba za opstanak. Ovo govori za prednost mješovitih sastojina — vrsta nad čistim sastojinama ili monokulturama. Dakle, što je različitiji sastav vrsta koje sačinjavaju cjelinu, kao i njihovih članova, tim je veća pomoć za opstanak, tim je ali manja također i borba za opstanak. ., . Propadanje i rastvaranje jedne vrste odmah je važan materijal i hrana za izgradnju drugih vrsta raznog životinjskog i biljnog svijeta. Slijedimo li dalje razvitak stabala u gušticima, to ćemo opaziti, da zbog jakog i sve jačeg svrstavanja stabala u slojeve, u visinu, dolazi do najjačeg čišćenja debalaca od grana, do prve, a može se sigurno reći i do najsudbonosnije uzgojne etape, do početka izgradnje kvalitete deblovme jedne sastojine, do prirodnog uzgoja kvalitetnih sastojina još uvijek bez pomoći školovanog šumara. ,....´ , , + I kod ove stepenice razvoja, kod guštika, postoje izvjesne zakonitosti koje nas upućuju na slijedeće zaključke: .. . što su stabalca guštika jednoličnija po svom uzrastu, krošnji i debaicima, i što ona potječu od istog uroda sjemena, od jednolikog i podjednakog izraslog ponika koji je već svojom gustinom, a pod mace dobrim i jednoliko raspoređenim sklopom krošanja — sjemenjaka — pod jednolikim uslovima izrastao do stepenice guštika, to su tim dakle unaprijed sigurnije stvoreni najbolji prirodni uslovi za daljnju prirodnu izgradnju kvalitetnih sastojina; ili obratno — protivno od ovoga: ^ što je struktura mladika — stabalaca nejednolicmja, i sto stabalca ne potječu od jednog uroda sjemena, nego iz razvučenog, podužeg pomladnog razdoblja, gdje se je dakle dovršim sječa morala produžiti, gdje mladik nije rastao pod jednakom zašitom, zastorom sklopa, i pod nejednakim uslovima, to su tim stvoreni nepovoljnu i uslovi za prirodno čišćenje debalaca od grana, a tim za daljnji prirodni uzgoj sastojina. Na primjeru guštika, na prirodnom čišćenju stabalaca — deblovme od grana, mi možemo mnogo toga naučiti, možemo sigurno saznati do kojeg uzrasta stabala, do koje visine s jedne strane, duljine i debljine debalaca s druge strane, moramo držati guštike dovoljno guste, a da ne dođe do |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Kod punog- uroda bukvice, koji se ponavlja svake 5—7 godine, dobijemo redovno toliko mnoštvo ponika, u prvi mah još prenježnih bukovih biljaka, da se već u toj dobi, dakle u najranijem početku života osjeća potreba za pomanjkanjem životnog- prostora. Ovo mnoštvo biljaka obzirom na pomanjkanje prostora jedan je od jakih razloga, da već sada dolazi do prvog jačeg izlučivanja biljaka iz ponika. Ovo izlučivanje biljaka najjače je u prvih šest mjeseci nakon klijanja vidi tabelu 1. 0/sctc/n/e $uAroriL oil/aAa upr^e 4foefs´tte Jfroj´ Sify´ctAra na fm*´/»oef Staro it Srec/n/´t?rr zastorom Ć/9CtsA \ 3 ?Of too 6 490 70 U */56 65 /3 420 60 Z4 350 50 Nakon dvije godine broj biljaka pane na 50°/o, kako se to vidi . . . iz tabele 1. i 2. Osim pomanjkanja životnog prostora daljnje uzroke za ovako jako izlučivanje biljaka treba tražiti prvenstveno: a) u životnoj snazi i otpornosti biljaka što je svakako u vezi s nasljednim svojstvima; b) u položaju, ekspoziciji još posvema nježnih biljaka, a tim u vezi utjecaju hladnoće, niskih temperatura, mraza, direktnih, ubitačnih sunčanih zraka — suncožara; c) u jačini zastora-krošanja sjemenjaka. Dakle u najranijoj mladosti još u doba ponika, kod posve nježnih — i mladih biljaka broj strukova koji ispadaju je najveći. To je prvi i najzna 2 šumarski list 37 7 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 18 <-- 18 --> PDF |
6. Zaključak Bilanca 10-godišnjeg rada na unapređenju sjemenske politike i službe, a potom i proizvodnje sadnica, pozitivna je, naročito u svom teoretskom dijelu. Kao prvi naredni zadaci, koje treba riješavati i dovršiti u narednom deceniju, bili bi: 1. izdvajanje sjemenskih sastojina i stabala 2. utvrditi početnu fiziološku zrelost svih vrsta šumskog drveća, koje kod nas dolaze — u raznim klimatskim zonama i nadmorskim visinama 3. utvrditi periodicitet fruktifikacije za sve važnije vrsti šumskog drveća 4. u vezi s izdvajanjem sastojina ustanoviti i opisati rase, forme i varijetete osnovnih vrsta šumskog drveća 5. odrediti areale osnovnih vrsta šumskog drveća kod nas i pronaći optimume uspijevanja za njihove rase. Uporedo s time trebalo bi nastaviti sa pojedinim specijalnim istraživanjima, kao na pr. o utjecaju pojedinih faktora na fruktifikaciju stabala, o faktorima koji utječu na ldijavost sjemena i t. d. Ovdje se napominje, da je ing. R. Sarnaivk a vršio u Institutu za šumarska istraživanja ispitivanja o utjecaju smolarenja na klijavost sjemena crnog, običnog i alepskog bora, pri čemu je opet lučio smolarenje na živo i mrtvo. Prethodni rezultati ovih istraživanja izneseni su u navedenoj radnji o intenzitetu klijanja (1954), dok se glavni dio predmeta sprema za štampu. Nadalje bi neophodno nužno bilo, da se napiše i štampa novo suvremeno stručno djelo o šumskim rasadnicima, koje bi kao udžbenik i priručnik sadržavalo najnovije tekovine sa područja proizvodnje šumskih sadnica. PROBLEM RAZVITKA I NJEGE MLADIH SASTOJINA BUKVE I HRASTA KITNJAKA U NR HRVATSKOJ Ing. Petar Dragišić S S ječom starih bukovih i hrastovih sastojina prije i poslije 1945. god. pa sve do danas između Save i Drave, Kupe i Une znatno su se povećale površine mladih sastojina od 1—30 godina starosti. To su većim dijelom mješovite a manjim dijelom čiste sastojine: bukve, hrasta, graba, brijesta, jasena i kestena. Prema prikupljenim podacima površine mladih sastojina starosti od 1—30 godina na ovom području iznose oko . . . 217.000 ha, a daljnjim provađanjem dovršnih sječa, koje su u toku, ubrzo će dosti iznos od ,,.... . 230.000 ha. Prema uzrastu sastojina i vrsti uzgojnih radova: njezi mladika i čišćenju od ukupne površine od 230.000 ha mladih šuma otpada: na njegu pomlatka i mladika 105.000 ha, na čišćenje 125.000 ha. Stvarnu granicu između njege mladika i čišćenja t. j . gdje i kada poči nje odnosno prestaje njega mladika, a gdje počinje čišćenje, nije moguće |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 33 <-- 33 --> PDF |
389 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tabela 12. i 13. obuhvaća neophodno potrebne podatke s kojima mora raspolagati svaki uzgajivač-praktičar prije zahvata u sastojinu i to: a) vrst drveća i omjer smjese t b) broj stabala prije i poslije sječe fOJ L § If* as § 5 i 5 5 § § % k ´Z Si 5 s -Ni $Aw+jt * * -* ? 5; $ * * § 5 $ 5! SS s » -JK>$e?f? «0 "1 1 K 0\ M V K N J ! «-* «. >» -, » % & "1 ^ « > s°? * * 5 5 3 * 5 ^ § 3 8 «i 5 J; Y ft § 3 * V. >/HJ044:f 3 Ji L Si Ü S iŠ´ 5 ^5 ? !? ? Si n $4! **>Qo?o "* St ,8 fc rt ** 1 l 1 « I i? i I 1 1 1 i li* < X cutj+je/^oft*}/ S s 5 5 ^8 A 5 i 1 I i 4 5 i 1 1 I * K i 4&*ft /jjtzfajuj % 5 S| s? « S 8 ü S| $ * 5 H * * * * Si 5 3 3 .5 5f *>?j/s J Š «0 i i 1 i-<>0 i 5 51 ft i fc 1 t 1 I i ä i s 5: I 1 * 5! a?*/? i s I » 5 I *% 1 I 1 V i a ^ t N l 5 1 *> *?*/s sf´-tc/ 1 i .5 I I I I 1 I | 1 i 1 I 1 l Š 5 5 (UiJVUiStA »yvifojt&f -/3đ4S «0 3 fm ^ s s c 5 Ä L s s 5 * 5 L iz 5 S L * 5 ^ s $ Ä ß e s + e s frč>+r´ ft ? 3 « 4? $ 3 * -5 « ft L J5 Ž 1 AI 9 «V { -t Vs. *. ! ^ «»i. /oaS Si . * IJ 5!* 8.>> h 5 |l« ih * <5 ey/xr^tO s 5 *3 J v St St 5; v >-<* t: "1 « a ši^/wajy 1 , 1 1 i 1 t i 1 1 SS 5 x>c/> 2 ´ ´ ´ . ´ I i Ü 1 I 0^ ^ js&au «-i i r 1 r ^ 5> 1 * «Ö y I QX?J6 *o . 1 ! I ^ ? ft » ´ i >o 3 s a a x?*y*rcf 5 5 5! * * i? * 3 S « 5 * »0 ^ ^^ j\ ft tv. »^ s »a »a /#u* ? 3 5 * 5 5! at * SI R s? ev S8 S5 w tu. "^ t? «s 1 s S4 ´M** , »>5 8 8 St ^^ , N *1 1 % § š V5 g §"? 5 1 § 1 1 § § 5 1 51 »1 ´1* i 1 I 1 t f * 55 1 Vi I ! J if.i 4 1 I j* N i 1 s. s: * V , ^ § .1 N 1 s i J ^ 1 1 3 N 1 1 ^ i\j K <» K Sb^q *"/3<*iL *i . s 4: 2 .« K * 388 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 31 <-- 31 --> PDF |
mlađika, drugu etapu, t. j . prijelaz iz mladika u stepen guštika, ali pored toga nisu mogla, dalje izdržati konkurenciju uzgojno jačih stabala. Ova izumrla stabla nalazila su se najvećim dijelom u donjim etažama — potištena stabla — a zbog utjecaja pregustog i za sunčane zrake neprobojnog gornjeg sklopa — morala su se osušiti. Gledano u vertikalnom presjeku sklopa, mora se primijetiti nestajanje donje potištene etaže — sloja — do koga nije moglo dospjeti gotovo nikakovo svijetlo, pa ni postrano. Daljni razvoj stabalaca u potrazi za svijetlom, za rastom u visinu, ne samo da ne dovodi ni do najmanjeg predaha, nego što više, dapače do još veće zaoštrenosti borbe u krošnjaka, koje su međusobno previše stiješnjene u najgornjem sklopu krošanja, koga čine vladajuća i suvladajuća stabla. Ovaj gornji sklop krošanja uslijed još uvijek prevelikog broja stabalaca gledan horizontalno, izgleda kao jedan gust sloj krošanja, kroz koji gotovo da i ne može prodrijeti ni jedan tračak svijetlosti. Iz ovog razloga, debalca guštika nalaze se stvarno u tami. U ovom stadiju guštika dolazi do vrlo jakog izumiranja stabalaca, do ubrzanog čišćenja debalaca od grana, do osjetnog pogoršanja izgradnje krošanja, do opadanja suhih grana i stabalaca, što sa svakogodišnjim obilatim otpadom lišća stvara znatnu rezervu organskih tvari u daljnjem procesu humifikaciie. Ovaj stadij razvitka guštika ne traje razmjerno dugo, a stoji u znaku jakog uzrasta stabala u visinu, u znaku forsiranog rasten ja u visinu, pri čemu ne dolazi do osjetljivije jačeg rasta u debljinu. Stabla su još uvijek razmjerno tanka i vitka. U ovom stadiju razvitka guštika, naročito kod vrsta svjetla, hrasta i jasena, vršni izbojci, kada im nedostaje zenitnog svijetla još dok su u razvoju, pružaju grane u smjeru najjačeg difuznog svijetla, zbog čega dolazi do krivog razvoja, do zakrivljenosti, do otstupanja od pravnosti, a čim dođu ponovo do zenitnog svijetla, vraćaju se u prvobitni vertikalni smjer. U tom slučaju dolazi do zakrivljenosti, do geotropskih krivina ili do deformiranosti debla. Još uvijek preveliki broj stabala sa podjednakim uzgojnim svojstvima, približno jednake otpornosti i jednakih nasljednih svojstava pri ovoj razvojnoj stepenici i nakon tolikog izumiranja i prirodnog izlučivanja stabalaca, upućuje nas na to, da smo još prilično daleko od onoga što se može smatrati smirenjem stabalaca u nastojanju za rastom u visinu. I dalje se pritom vodi borba za opstanak između podjednako jakih stabala u gornjem sklopu, borba krošanja za prostor, za svijetlo, i dalje u tlu između korijena stabala za očuvanje prostora — mjesta. Nekoliko godina iza toga život stabala u gušticima odvija se još uvijek u znaku teških konkurentskih odnosa između stabala, za koje je vrijeme ispao daljnji broj stabala, zbog čega je ipak došlo do stanovitog, mogli bi reći privremenog smirenja stabala za rast u visinu. Ovaj prirodni stadij razvitka stabala i sastojine dolazi obično kada su stabla, nakon što su izdržala dugu i jaku konkurentsku borbu toliko ojačala, da se među njima osjeća vidno odebljavanje, povećanje promjera iz tanjih dimenzija, šiba i pruća, u deblje, u kolje, pritke, motke do tanke letvenjake. Ovaj stadij prirodno pročišćenih guštika podudara se obzirom na strukturu stabala i sastojine sa onim stanjem odraslih, prejakih guštika, u kojima je čišćenje sastojina već uveliko zakasnilo. Za ilustraciju strukture takovih sastojina, u kojima dosada nije provedena ni jedna uzgojna radnja —t. j . unutrašnje izgradnje sastojine a tim i stabala — poslužit ćemo se podacima sa naših 17 primjernih ploha. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 27 <-- 27 --> PDF |
11 i ** sx´ *x´ 8 U I, « IX *?* I vj «? v; 4> ^r? | « 5» V % s f t l«!´ * *. 5 s> V «> N S «4 ^ «1 $ 5» >; *. »1 *» * *> <« -* ^> o> B, <» v> ^ M * * * v v V5 5 X> >*> u XI * i? 1 1 *> 5» 1 « »0 ^ * s. N .ft % 5 I * 3 "* saN K * ^ *5 3 M »i K »* V s» -* s- H> <5> » S >0 *> > N 1 N N "0 N o> * t ti k V S*0 r> V * L Ä ´ v *i \ j V j v * N N N i >»> i l ft * «: 1 3 H i 1 I 1 >!s N 4K. i i *-j 8 V j «0 "> *1 *o N *v 0 3 4 .^ va « >^ «4 5> « ´S 5 S 1 s* S91 "% "> « K N K c ^ i* V5 ^ ir . o ^f 1 v ^ " 1 * V ^ 1 >a N "^ 8 1 H *0 S: y> * v $ $ ^ « I t 1 1 l r «/>* sojy >s »> V . NN 8 ? u 5 1 ^ V 5j 1 oue/?t)ffl N. X * $ «» § N 383 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
382 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 25 <-- 25 --> PDF |
381 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 24 <-- 24 --> PDF |
380 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 23 <-- 23 --> PDF |
svijetla, pojedina stabla i grupe stabalaca počela su naglo širiti prostrane grane, što redovno čine gotovo sve listače (horizontalno širenje) za razliku od četinjača, koje idu uvis (vertikalno širenje). Dobrih kvalitetnih mladika ... . vidi tabelu 3, 4, 5 na velikim i cjelovitim šumskim površinama, nalazimo uistinu danas vrlo malo,. Hrastovih dobrih i jednolikih mladika, kod kojih se ističe terminalni vrh imade na pomenutom području šuma vrlo malo (vidi tab. 6) Nejednolikih mladika, koji obično ne potječu od jednog uroda sjemena, u kojima prevladavaju stabalca raznih dimenzija, počam od slabijih šiba pa do jakog pruća, dapače i kolja, koji nisu gusto sklopljeni, već rijetki, kod kojih su već sada došla do izražaja prejaka stabalca, pojedinačni štetni predrasti i grupe predrasta, ima razmjerno: daleko više (vidi tabelu 7 i 8, 9 i 10, 11) Kod ovih nejednolikih mladika koji potječu uglavnom od ranije naseljenih stabalaca i grupa stabala niklih iz sjemena i panja (zastarčeni mladici) prevladavaju uzgojno lošija stabla i grupe stabala, između kojih se nalazi razmjerno malo dobra mladika bilo pojedinačno ili u grupama. Krošnja ovih mladika obzirom, na nejednoličnu starost i visinu, već sada čine jaku isprekidanost sklopa. Loših mladika, rijetko sklopljenih, niskog uzrasta, granatih grmolikih i deformiranih krošanja, stabala koja potječu od srednjeg uroda sjemena (međuuroda) i od izbojaka iz panja — što većim dijelom spada u zastarčeni mladik, koji je trebalo posjeći prije provađanja progalno-naplodnog si jeka — ima razmjerno dosta. Mladici ubrzo prelaze u guštike, kod kojih se naročito jako zapaža daljnje prirodno izlučivanje stabalca koja imaju podjednaka, ili jednaka uzgojna svojstva u pogledu otpornosti prema podnašanju zasjene, potrebi minimalnog svijetla i minimalnih hraniva i t. d. U gušticima, u prvoj snažnijoj zajednici, borba za potrebe života postaje viši faktor za opstanak i razvitak individua. Posljedice borbe za svijetlo, za raširenje stabalaca u širinu i visinu, očituju se u ovoj razvojnoj stepenici u vrlo jakom biološkom izlučivanju stabala prema njihovoj snazi-i jačini, u svrstavanju stabalaca u slojeve — etaže prema visini i uzrastu. To je treća i najvažnija etapa u prirodnom razvitku mladika iza prelaza u guštike bez utjecaja čovjeka. Dakle čitavi život u gušticima odvija se u znaku zaista jake borbe u kojoj mnoga stabla moraju podleći, nestati, i svoja mjesta prepustiti drugim uzgojno jačim stablima. Nas naročito zanima zakonitost borbe stabala, koja se ispoljava u natjecanju, konkurenciji, i težnji svakog stabla — individua, da sebi osigura najpotrebnije uslove za život, prostor, svijetlo i hranu. Velika prednost stabala u borbi za opstanak leži u mogućnosti podnašanja zasjene i brzini rastenja, u sposobnosti otpora protiv opasnosti koja dolaze od vanjskih utjecaja, kao i od napada raznih organskih štetočina. Međusobna je borba stabala to jača, što je više individua — stabala s jednakim ili podjednakim životnim zahtjevima na istoj površini, živa bića s različitim zahtjevima na hranjiva i vlagu tla, na svijetlo, daleko se lakše međusobno podnose i kod znatno većeg broja stabala na jedinici površine, nego što toi može mnogo manji broj stabala na istoj jedinici površine s jednakim, podjednakim ili sličnim uslovima života. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Uro/ 6uArort7t s/oSa/crea-t´g uroc/ci ( Su/fr-iee ) /ST/. $ac/. 7a&r/a J J?TOJ SuAoft/i stadafctea not /rtt* /joct* Starost Ufft/´or0 7te*tt ZCtstorOftt -3/rfo/tOnt . &/* CY s Ar & po c/e nar öroj´ 6 roj 6ro/ u suttt. /Jrec/j´oĆt/^Jctrr´e vat e ", Sttmccrtj? kbjnt´c´- rtsfrtar itaSet/ctet Č0 et*t , //o c/uČa2 250 /ro, morft* 200 Po /Ac* 2,500.000 trt*t/ar-vt*tftot sta&afoca c/o fOcm, t/a srr*2 -228 ~-ryr afti&aAo tfavcesto, ^Ars/rozr´ctjar 5 .,****! mof rt´s. 4/00 t/f/** /<** 2. ti´0.000 Jsto 2 . -. -č/6 i/t /i<> //ta t,/60.0M -4* čajniji momenat u prirodnom razvitku pomlatka, na koji je šumar mogao donekle utjecati samo putem preventivnih mjera prigodom regulisanja jačine zastora krošanja — sklopa. Postoje još i drugi uzroci tako velikog ugibanja biljaka, koji su nam bar zasad još nepoznati. Nakon prvog izlučivanja velikog broja biljaka, javlja se sve veća i veća potreba za proširenjem životnog prostora. Ova se potreba naročito ističe u onom vremenskom periodu, razvitku kada su se preostale biljke — nakon što su prošle prvu krizu svog prvog i najjačeg prirodnog izlučivanja, toliko jedna drugoj približile i povezale u jednu jedinstvenu cjelinu, da od toga časa one sačinjavaju najužu zajednicu individua, čvrst i jak pomladak — prije prelaza u mladik. Ovo je druga i najvažniia etapa. Dobrih, jednolikih mladika, u kojima prevladavaju stabalca dimenzija šiba koje su u pravilu vitke, čiste od grana, zdrave, jednolikih i dobro sklopljenih krošanja s izrazitim vršnim pupom koji vuče stabalca uvis, imade razmjerno malo. Jednolični mladici potječu obično od jednog uroda sjemena i nalaze se na navedenim površinama u pojedinačnim manjim ili većim grupama — krpama — između kojih su se ranije već naselile i nalazile grupe zastarčenih stabalaca grmolikog oblika s jakim granama i to redovno na progaljenim mjestima. Zbog djelovanja direktnog, postranog i difuznog Sutitc/rijcr: Ve/tAa 0c//?/ Jf TaSfltair.S 2/c/öo/co Struti/ura 6uA. pomZa&cr . oc/rios rt stric? ,´ 6ro/a stada/a cm tot Po /ft» sr*.000 i,;i/a/cG /fralitetnt iit/ror/xtTttacb*. % sttrLatacar /jrcntct fta/rtt´ odL0 cm . ito Vliirte od-do em % lit ab !0 5 no JI * 0 IS so 11 SO to $0 *e U n ´*% IO 20 3010% 10 to to roif´/. IO1% 90 100 or so si 100 101 no U/tupito Stexrost 4poZT a z 100 % oft n* |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 20 <-- 20 --> PDF |
santna šumska područja Garjevice, Bilo Gore, Psunja, Dilj Gore, a dobrim dijelom i Papuka. Stanje u kojem se nalaze mlade sastojine iza provedenih dovršnih sječa, obzirom na površine koje one zapremaju, na tipove sastojina, a naročito na ugroženu bukvu i hrast, na nepovoljan omjer smjese i vrst drveća, te hitnost neophodno potrebnih prvih uzgojnih radova: njege mladika i čišćenja, dovode često stare i iskusne uzgajivače u priliku, da se ne mogu odmah snaći i da ne mogu u konkretnom slučaju zauzeti jasan i određen stav u pogledu stručnih uzgojnih zahvata. Ovo vrijedi naročito za dosad nenjegotvane sastojine gdje su uzgojni radovi propušteni i zakašnjeli, gdje je prirodni razvitak stabala i sastojina bio prepušten nesmiljenoj prirodnoj borbi a bez pomoći uzgajivača — stručnjaka. Općenito uzevši zajednička je osobina svih dosad nenjegovanih sastojina, da ne samo unutar jedne te iste sastojine nailazimo na grupe stabala, nego i na pojedina stabla raznolikog porijekla — iz sjemena i panja — i vrlo nejednolikog uzrasta, na stabla dobrih i abnormalno razvijenih krošanja, na stabla dobre, loše i posvema zakrivljene deblovine čiste od grana ili pak granate, na prejaka stabla koja se ne mogu više svrstati u zajednicu s ostalim stablima koja su momentano zauzela svoja određena mjesta u slojevima — etažama — (vladajuća, suvladajuća, nadvladana i potištena stabla). Sve to govori za to, da se uzgajivač-praktičar prije svakog zahvata u neku od sastojina koje su bile dosad njegovane, mora detaljno i temeljito upoznati s jedinstvenom unutrašnjom izgradnjom — strukturom — i to: ne samo s pojedinim tipovima sastojinskim, nego s grupama stabala i pojedinim stablima, njihovim brojem i vrstom, oblikom i raširenosti krošanja, svrstavanjem stabala u slojeve prema visinama, strukturom stabala po debljinama te prema tome podjeli i svrstavanju stabala u: mladike, guštike, letvenjake i ostalu oblovinu, izgradnjom samog debla, korijena i t. d. Nije dovoljno da uzgajivač praktičar upozna njegovanje sastojine prije uzgojnog zahvata samo prema jedinstvenoj unutrašnjoj izgradnji njenih članova — strukturi — nego da se upozna s načinom života, s biologijom; on se mora upoznati s načinom postanka svake pojedine sastojine prirodnim ili umjetnim — bilo da ona potječe iz sjemena ili iz panja, s prirodnim izlučivanjem i izumiranjem stabala, s čitavim biljnim i životinjskim svijetom, koji je međusobno najuže povezan i kao satkan, koji djeluje, živi i pripada šumi. Uzgajivač-praktičar u času uzgojnog zahvata u dosad nenjegovane sastojine mora poznavati prirodni tok razvitka svake zajednice stabala počam od uroda sjemena, ponika, pa dalje sve do prvog zahvata, a to će reći, mora poznavati život zajednice stabala onako, kako se dosad razvijao bez utjecaja šumara. To je neka vrst analize na temelju koje uzgajivač praktičar stvara i donosi siguran sud o uzgojnom zahvatu u neku sastojinu. Istraživanja koja su dosad vršena u pogledu kvalitete i strukture nenjegovanih mladih sastojina bukve i hrasta na području šuma između Save i Drave, Kupe i Une, dala su interesantne podatke o stanju mladih sastojina, koji mogu dobro poslužiti operativi. Da bismo» imali kratki i cjeloviti pregled o stanju razvitka bukovih i hrastovih mladih sastojina na spomenutom području šuma počet ćemo od ponika — od prve razvojne stepenice. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 19 <-- 19 --> PDF |
uvijek točno odrediti. No obzirom na činjenicu da se naša operativa nalazi pred vrlo važnim i hitnim uzgojnim zadacima, pred redovnim i zakašnjelim uzgojnim radovima na velikim površinama (230.000 ha), ovi su uzgojni radovi vrlo hitne prirode; oni obzirom na stanje naših mladika i mladih sastojina ne trpe nikakova odlaganja, nego dapače traže brži zahvat kod kojeg treba da dođe do izražaja posvemašnja stručnost te veliko iskustvo i to ne samo kod šumarsko-tehničkog osoblja, koje stručno rukovodi tim radovima, nego i kod stalnih šumskih radnika, koji vrše zajedno sa stručnim osobljem najodgovorniji posao: izbor i obilježavanje stabala za sječu. S obzirom na to, kao i na činjenice da su mladici i mlade sastojine vrlo raznolike po uzrastu i kvaliteti, da potječu većim dijelom od zastarčenog predrasta, koji guši i ono malo preostalih kvalitetnih bukovih i hrastovih stabala; da imamo danas većim dijelom mlad i nedovoljno spreman i neiskusan stručni kadar; da su uzgojni radovi vrlo hitni i neodgodivi, to se pitanje provađanja uzgojnih radova postavlja kao problem kojem rješavanju valja odmah pristupiti. Forsirana sječa starih bukovih i hrastovih sastojina od 1945. god. do danas na ovom području provađana je uglavnom u dva sijeka i to: progalnonaplodnim i dovršnim. Progalno-naplodnim sijekom u potrazi naročito za bukovim tehničkim stablima i tehničkom drvnom masom, otvaran je naglo sklop starih bukovih sastojina. Intenzitet sječa kretao se između 40 i 60°/o od ukupne mase bez obzira na broj stabala i njihovu površinsku rastrešenost, stanje i zapremninu krošanja-stabala sjemenjaka i proizvodnu snagu tla. Na dovršne sjekove nije se dugo čekalo bez obzira da li su sjemenjaci urodili sjemenom i naplodili površinu i osigurali buduće prirodno pomlađenje. Provedenom sadnjom hrastovog žira pod motiku u bukovim sastojinama u kratkom pomladnom razdoblju između progalnonaplodnog i dovršnog sijeka, trebalo je djelomice osigurati i podignuti vrijednost budućih-mješovitih sastojina, te ujedno spriječiti zakorovljenje sječina. Rijetke sjemenjake, koji su iznenadno došli iz zatvorenog sklopa na osamu, oborili su i povaljali prvi jači vjetrovi, te time stvorili još gore i nepovoljnije uslove za prirodno pomlađivanje. Posljedice tako loše provađanih sječa u starim čistim bukovim sastojinama na navedenom području šuma mogle bi se ukratko ovako resumirati: Stare, čiste bukove sastojine sa podstojnim grabom, koje su se bile potpunoma prilagodile klimi, te vezale za određeno geografsko područje, pretvorene su forsiranim progalno-naplodnim i dovršnim sječama, većim dijelom u druge tipove šuma (konverzija), u kojima prevladava grab, a ponekad na odgovarajućim položajima, hrast, dok je bukva potištena i u razmjerno manjem broju zastupljena. Bukov kvalitativno vrlo loš mladik, koji potječe uglavnom od ranijeg zastarčenog predrasta, nalazi se većim dijelom grupimično ili pak djelomično rastresen po čitavoj površini. Mekane vrste (iva, trepetljika, lipa i t. d.), koje su nastale nanosom sjemena, uprskane su i obrazuju bilo čiste ili mješovite grupe. Osim ovih vrsta javlja se još i divlje voće (trešnja, kruška, brekinja i t. d.). Dakle današnje mlade mješovite sastojine, koje su nastale iza forsirane sječe starih, čistih bukovih sastojina, izgledaju obzirom na vrst drva, omjer smjese, vrijednost krošnje i debla i kvalitete stabala posve drugačije tako da možemo govoriti o znatno izmjenjenim tipovima šuma na području NRH između Save i Drave, Une i Kupe. U tom pogledu naročito su intere 375 |