DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 178 <-- 178 --> PDF |
nom (uredskom i terenskom) trebao bi biti u početku razvoja instituta 1 : 1 i postepeno do 1 : 2 a i 1 : 3, a stvarno je bio ovakav: dana (god. 1950/51. Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Zagrebu) Godina 1945. 1948. ukupno osoblja 9 16 visokokvalificirano osoblje 4 8 pomoćno osoblje 5 8 odnos visokokvalificirE prema pomoćnom 1 :1,2 1 :1 1950. 1953. 1955. 16 18 35 9 11 26 7 7 9 1 :0,8 1 : 0,6 1 : 0,3 Dosad bila su tri upravitelja instituta: jedan sa prekidom od godinu na uvodio je institut 8 godina, drugi bio je upravitelj jednu godinu, treći jednu godinu. To su: J. Šafar 1945.—1950. i 1951.—1954., A. Radovčić 1950.— 1951., od oktobra 1954. V. Supek.* Za vanjske organe instituta bilo je 1947. godine predviđeno osnivanje 3 pokusne stanice (za nizinsko, brdsko i planinsko područje). Za područje čitavog jadranskog -(kasnije i visokog) krša bio je predviđen i osnovan poseban savezni institut sa sjedištem u Splitu. Uz tešku borbu uspjelo je 1948. godine osnovati i potom održati samo stanicu Vinkovci. Stanicu Delnice i uporište u Dardi (osnovano 1948.) smo ukinuli, jer je iskustvo pokazalo, da ih ne može voditi pomoćno šum. osoblje, a mladi šum. inženjer nije se mogao tada namjestiti. Potkraj 1955. godine institut ima od određenih 9 stanica 7: Osijek za uzgoj topola (1 ing.), Vinkovci za nizinsko područje (3 ing. i 2 tehn.), Požega (1 ing.) i Bjelovar (2 ing.) za brdsko područje, Petrinja (1 ing.) za kordunsko-banijsko područje, Rijeka (2 ing.) za sjeverno-jadransko područje i Split (1 ing.) za južno-jadransko područje. Stanice za planinsko područje u Delnicama i za degradirano ličko-ogulinsko područje u Gospiću nisu popunjene zbog momentanog pomanjkanja prostorija i što se unatoč javnog konkursa i traženja nije javio nijedan odgovarajući stručnjak. Specijalizacije suradnika vršene su spontano vlastitim snagama u institutu, izuzev za entomologiju i fitopatologiju (suradnici za zaštitu šuma). U inozemstvu bio je 1 suradnik na usavršavanju, na posve kratkom informativnom putovanju 2, na izložbama 3; svega 3 za uzgajanje šuma i 3 za lovstvo. Mladi kadar stručnjaka razvija se uglavnom na pokusnim stranicama. Unutrašnja organizacija. Unutrašnja organizacija nije se mogla normalno razvijati ni stabilizirati sve do 1954. god., t. j . dok institut nije postao, samostalna ustanova. U institutu razvijali su se uglavnom ovi sektori rađa (ispuštamo one, koji su se povremeno morali osnivati u vezi s premještajem starijih stručnjaka u institut i kasnije reducirati): uzgajanje šuma, uzgoj brzorastućih vrsta drveća, fitomelioracija degradiranih područja, zaštita šuma, izrada drvnogromadnih tablica i tablica prirasta, lovstvo (osnovano 1949. god.). Po broju stručnjaka najviše se proširio rad na uzgajanju i melioracijama; tu su se stvarali specijalisti za glavna šum. područja NRH: nizinsko, brdsko, planinsko i mediteransko te za uzgoj vrsta drveća brzog rasta. Godine 1954. (kad se prešlo od budžetskog na samostalno finansiranje) bio je ovakav raspored svega šumarskog i lovnog stručnog osoblja: nizinsko područje 3 (1 ing. i 2 tehn. u Vinkovcima), brdsko 2, planinsko 1, za brzorastuće vrste 1, pošumljavanje 1, zaštita šuma 1^ |