DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 176 <-- 176 --> PDF |
OSVRT NA DESETGODIŠNJI RAZVITAK I RAD INSTITUTA ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA NR HRVATSKE J. Šafar D D o Oslobođenja u Hrvatskoj vršio je istraživanja u šumarstvu uglavnom Poljoprivredno-šumarski fakultet. Nakon Oslobođenja, unatoč ogromnih zadataka na obnovi opustošene i opljačkane zemlje i na njenoj daljoj boljoj izgradnji, privredni resor šumarstva omogućio je, da se kod njega osnuje poseban institut. Ali tempo privredne izgradnje bio je mnogo brži nego razvitak instituta. U tom razdoblju nije se dovoljno ni osjećala potreba za rezultatima rada ove ustanove. S neiskusnim i neselekcioniranim kadrom malog broja stručnjaka institut u danim okolnostima nije tada ni mogao pomoći šumarskoj operativi na brzom ekonomskom uzdizanju zemlje. Uviđajući takvo stanje rukovodstva šumarske operative nisu tada ni utjecale na sistematski razvitak ove ustanove. Pokazalo se kasnije, da su spontano izgrađivani pojedini institutski specijalisti bili u periodu staloženi j eg razvitka narodne privrede vrlo potrebni i vrlo korisni za unapređivanje operative. Ovo je danas prvi pokušaj, da se dade historijski prikaz o radu i razvitku Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH. Mnogi su razlozi utjecali, da se to nije učinilo prije. Odazivajući se pozivu uredništva šumarskog lista nastojat ću da zatraženi osvrt dadem što kraće, izbjegavajući navođenje mnogih bitnih pojedinosti. Institut je osnovan odmah nakon Oslobođenja. Do 1. I. 1953. bio je u sastavu i na proračunu biv. Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (kasnije Min. šumarstva) i potom Glavne uprave za šumarstvo. Od tada do 1. VI. 1953. on je u sastavu i na proračunu N. 0. grada Zagreba. Od 1. III. 1954. institut 33°/o svojih rashoda mora namirivati vlastitim privređivanjem, a od 1. VI. 1954. samostalna je ustanova sa 100% vlastitim financiranjem. Da se može dati prikaz o radu, nastojanjima i rezultatima i tako omogućiti ocjena o radu i razvitku instituta, potrebno je prije svega iznesti okolnosti, u kojima se on mogao razvijati. Zato ćemo u ovom napisu prikazati ovo: 1. materijalna i personalna osnova instituta; 2. unutrašnja organizacija i veze s vanjskim ustanovama; 3. planovi rada, istraživački rad i veze s operativom; 4. publiciranje radova; 5. zaključci. Materijalna osnova. Institut nema svojih stalnih prostorija te je u 10 godina svog opstanka bio 7 puta preseljavan iz zgrade u zgradu. Planom investicija za god. 1947.—1951. bilo je predviđeno osnivanje zgrade instituta i dviju pokusnih stanica, a god. 1954. osnivanje zgrade instituta zajedno s Institutom za drvno-industrijska istraživanja. Zbog pomanjkanja prostorija i zbog selenja nisu se mogli osnovati ni primitivni laboratoriji. God. 1953. osnovan je pedološki laboratorij u prostorijama pokusne stanice Vinkovci uz obilnu pomoć šumskog gospdarstva Vinkovci i njegovih šumarija. Pokusni rasadnik mogli smo osnovati daleko od sjedišta instituta (22 km) kod Sesveta; on je nakon penzioniranja dvaju stručnjaka i uki |