DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 173 <-- 173 --> PDF |
izvjesnom praksom. Institut se morao zadovoljiti početnicima ili stručnjacima sa praksom van krškog područja. U jesen 1950. godine, t. j . prije prelaza Instituta u sklop Jugoslavenskeakamedije znanosti i umjetnosti, bilo je u Institutu: 11 inženjera, 1 pedolog, 4 šumarska tehničara, 7 lugara, 3 rasadničara, 2 računska službenika, 5 pomoćnih službenika i 35 radnika. Ukupno 79 ljudi, koji su većinom došli u drugoj polovini 1949. god. Prema odobrenoj sistematizaciji mjesta bilo je predviđeno 107 radnih mjesta, no taj se broj nije nikada dosegao. Kako se potrebni stručnjaci nisu mogli dobiti to su ostala nepopunjena njihova mjesta kao i mjesta pomoćnog osoblja. Po okupljanju najnužnijeg osoblja moglo se pristupiti unutarnjoj organizaciji Instituta. Privremenim pravilnikom o radu i organizaciji Instituta bilo je predviđeno šest eksperimentalnih grupa i četiri istraživačke grupe. Uspjelo je stvarno formirati samo eksperimentalne grupe za proizvodnju sjemena i sadnica, za šumske kulture te za regeneraciju devastiranih šuma, šikara i makija. Od istraživačkih grupa osnovana je pedološka grupa koja je, pošto nije imala vlastitog laboratorija, vršila radove u Pedološkom zavodu poljoprivredno-šumarskog fakulteta u.Zagrebu. Istraživački rad započeo je u jesen 1948. godine preuzimanjem eksperimentalnih polja u rasadniku Špinut u Splitu (sadnice eukalipta i tunga) od tadanje Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu. Prvi plan rada sastavljen je za godinu 1949. Plan je obuhvatio fitocenološka istraživanja, pedološka istraživanja, istraživanje proizvodnje sjemena i sadnica, istraživanja šumske melioracije pošumljavanjem, regeneracijom šikara i makija, istraživanja vezivanja i učvršćivanja tla, zaštite biljnog pokrivača te šumsko-taksacij ska istraživanja. Izrađene su metodike rada, izvršeni pripremni radovi, kao i izbor pokusnih ploha te osnovani rasadnici na kojima je vršena sjetva sjemena (u Trstenu i Splitu*). Planom predviđena fitocenološka istraživanja trebali su vršiti vanjski suradnici, a o trošku Instituta. Ona su samo djelomice izvršena (Prof. I. Horva t na Risnjaku). Većina tih istraživanja nisu bila u izravnoj vezi sa ostalim temama Instituta pa se Institut njima nije mogao koristiti. Dio rezultata nije do danas objavljen (— radovi na otoku Pagu) ; ono što je objavljeno nije izašlo kao edicija Instituta. Plan za godinu 1950. nastavlja istraživanja uglavnom prema planu za god. 1949. Plan je izvršen, jer je predviđao rad u etapama. Planovi su sastavljeni po direktivi Ministarstva šumarstva FNRJ koje ih je odobravalo. Karakteristika je tih planova preveliki broj zadataka. Nije se dovoljno uzimalo u obzir, da Institut nema potrebnog osoblja i pomoćnih sredstava za pravilnu realizaciju. Ispušteno je iz vida da se osoblje ne može dovoljno posvetiti pojedinom problemu, ako istovremeno mora obrađivati veliki broj raznorodnih problema. Početkom 1950. godine pristupilo se reorganizaciji državne uprave. Tom prilikom rasformirano je Ministarstvo šumarstva FNRJ. šumarstvo je uklopljeno u Savjet za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ. Kako prema organizacijskoj formi, Savjet nije mogao imati svojih ustanova, odlučeno je da se Institut za pošumljavanje i melioraciju krša rasformira po Republikama. Zavod za planinske šume predan je NR Sloveniji i pripojen Gozdarskom |