DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 161 <-- 161 --> PDF |
vlastitoj režiji kao i prodaju izrađenog drva lokalnom stanovništvu po ekonomskim cijenama. Može se predviđati, da će u daljnjem razvitku šumarije sve više eksploatirati drvne mase u vlastitoj režiji. Kao posljedica toga javlja se potreba za zajedničkim poslovanjem šumarija sa područja jednog ili više kotara radi stvaranja nekih zajedničkih predstavništava, biroa ili agencija, za zajedničke nabavke, prodaje, zastupanja, stručna savjetovanja i si. Očekuje se stoga, da će uskoro doći i do izmjene propisa o organizaciji šumarske službe u ovom smislu. RADOVI ŠUMARSKOG ODJELA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU 1945—1955 Dr. Ivo Horvat — Zagreb 1. UVOD ^umarski odjel na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu je najSviši šumarski nastavni zavod za NR Hrvatsku. On je ujedno i najstarije šumarsko učilište na slavenskom jugu. Nastao je osnivanjem Gospodarskošumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine, šumarska nastava organizirana je na Sveučilištu u Zagrebu 1897. godine, kada je osnovana šumarska akademija pri Mudrovslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon Prvog svjetskog rata 1919. god. šumarska akademija pretvorena je u šumarski odjel Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme okupacije u toku Drugog svjetskog rata pedagoški i naučnoistraživački rad Poljoprivredno-šumarskog fakulteta odvijao se u vrlo skučenim granicama. Nakon Oslobođenja nastava na šumarskom odjelu reorganizirana je u dva navrata. Ove reorganizacije imale su za cilj nastavu i rad na fakultetu organizirati tako da najbolje odgovaraju potrebama šumarstva i drvne industrije. U 1947. god. nastava na šumarskom odjelu razdijeljena je na dva odsjeka: a) šumsko-uzgoini (biološki) i b) šumsko-industrijski (tehnički) odsjek. Nakon mnogih diskusija unutar fakulteta i između fakulteta i predstavnika šumarstva i drvne industrije, te na osnovu zaključaka prve interfakultetske konferencije šumarskih fakulteta održane u Sarajevu 1951. godine nastava je na šumarskom odjelu reorganizirana u dva odsjeka: a) šumsko-gospodarski odsjek i b) drvno-industrijski odsjek. Reorganizacija nastave zajedno sa nastavnim planovima za oba odsjeka odobrena je odlukom Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske 1952. godine. Drvno-industrijski odsjek ujedno je i jedini organizirani odsjek za izobrazbu visoko-kvalificiranih stručnjaka za drvnu industriju u FNRJ Jugoslaviji. Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ima zadatak da (čl. 3. Statuta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta): — sprema visokokvalificirane šumarske i drvno-industrijske stručnjake uvođenjem studenata u teoretska i praktična znanja; — uvodi studente u metode naučnog rada; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 162 <-- 162 --> PDF |
— odgaja studente kao svijesne građane socijalističke zajednice; — podiže naučni i nastavni podmladak i brine se za daljnje usavršavanje šumarskih i drvno-industrijskih stručnjaka; — organizira i provodi naučni i istraživački rad u svojim zavodima i na svojim dobrima; — svojim radom i suradnjom sa šumarstvom i drvnom industrijom, naučnim, kulturnim i ostalim društvenim ustanovama i organizacijama u zemlji i međunarodnom naučnom i stručnom suradnjom unapređuje šumarske nauke i nastavu i pomaže privredni, kulturni i društveni razvitak zemlje. 2. Rad šumarskog odjela Ovdje ćemo pokušati prikazati rad Šumarskog odjela Poljoprivrednošumarskog fakulteta u periodu od 1945. do 1955. godine. Svijesni smo da ovaj prikaz ne može biti potpun, jer za takav prikaz nije bilo- na raspolaganju ni dovoljno vremena ni dovoljno prostora. Ukratko ćemo prikazati nastavu i naučno-istraživački rad članova Šumarskog odjela. Kod prikaza nastave ograničit ćemo se na kretanje broja studenata i broja diplomiranih u periodu 1945.—1955. godine. Nastavni planovi šumsko-gospodarskog i drvno-industrijskog odsjeka prikazani su po. prof. dr. Neidhardtu N. u šumarskom listu 1952. godine. Od radova izrađenih i publiciranih po članovima Šumarskog odjela u periodu 1945.—1955. godine prikazat ćemo udžbenike i priručnike, te naučno-istraživačke radove. 21. Nastava Broj upisanih studenata i diplomiranih od 1945. do 1955. prikazan je u tabeli broj 1. Školska godina Broj upisanih Broj, diplon studenata 1945/46 206 12 1946/47 324 21 v 1947/48 445 18 l«4!8/4´9 561 36 1949/50 502 49 1-950/51 363 46 1951/52 290 13 1952/53 242 98 1953/54 217 64 1954/55 274 83 1955/56 337 — 22. Udžbenici i priručnici Od Oslobođenja do danas članovi Šumarskog odjela napisali su preko 20 udžbenika i priručnika. Prof. dr. A. Ugrenović nastavio je rad na svojem djelu »Iskorišćavanje šuma«. Kao 5. svezak tog djela izašao je 1947. god. udžbenik »Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta«, kao 6. svezak izašao je 1948. god. udžbenik »Upotreba drveta i sporednih produkata šume«. U godini 1950. prof. dr. A. Ugrenović izdao je II. izdanje svoga poznatog udžbenika »Teh |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 163 <-- 163 --> PDF |
nologija drveta«. II. izdanje udžbenika »Eksploatacija šuma« priređeno je i predano za štampu već prije godinu dana. Nažalost taj udžbenik nije se mogao štampati do danas radi pomanjkanja materijalnih sredstava. Pored svog obimnog rada na izdavanju svog djela »Iskorišćavanje šuma« prof. dr. A. Ugrenović izdao je 1947. godine, povodom stogodišnjice šumarstva kod nas, knjigu »šuma i čovjek, čitanka za narod«, nadalje priredio je za štampu i napisao uvodnu studiju djelu dr. F. Kresnika »Starotalijansko umijeće gradnje gudačkih instrumenata«, koje je izašlo u izdanju Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 1951. U izdanju Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti Ugrenović dr. Aleksandar izdaje 1954. godine djelo »Arboretum Trsteno«. U rukopisu pripremljen za štampu nalazi se i »šumarski rječnik« u 7 jezika. Ovaj rječnik sadrži preko 6000 termina iz šumarstva i drvne industrije na srpsko-hrvatskom, engleskom, francuskom, talijanskom, njemačkom, ruskom i latinskom jeziku. Prof. dr. A. Petračić priredio je i predao za štampu II. izdanje svog djela »Uzgajanje šuma« u dva sveska, I ovo djelo, koje je predano za štampu prije gotovo tri godine nije izašlo do danas zbog pomanjkanja materijalnih sredstava. Prof. dr. N. Neidhardt izdaje svoje djelo »Osnovi geodezije« u 5 svezaka. Do danas je izdano 3 sveska. U 3. svesku poglavlje »Osnovi fotogrametrije i aerofototaksacije« izradio je Z. Tomašegović. U zajednici sa čubranićem, Jankovićem i Macarolom prof. Neidhardt izdaje »Geodetski priručnik « I. dio. Prof. dr. M. Gračanin izdaje svoje djelo »Pedologija« u 3 sveska. 1. svezak »Geneza tala« izašao je 1946. god., 2. svezak »Fiziografija tala« izašao je 1947. god., a 3. svezak »Sistematika tala« izašao je iz štampe 1951. god. Prof. ing. R. Fantoni napisao je i izdao 2 udžbenika: Opće strojarstvo i Strojevi pilane. Prof. ing. S. Flögl izdao je 1947. god. udžbenik »Građevna mehanika«, 1950. god. udžbenik »Gradnja mostova«. U štampi se nalazi novi udžbenik »Gradnja cesta i željeznica«, ovaj udžbenik predan je na štampu pred gotovo 3 godine, do danas nije štampan zbog pomanjkanja materijalnih sredstava. Prof. dr. ž. Kovačević izdao je dva udžbenika: Opća entomologija i šumarska entomologija. Dr. Krpan izdao je 1951. priručnik, »Furnir i šperploče« a dr. Benić zajedno sa ing. S. Frančiškovićem 1949. god. priručnik »Motorne lančane pile«. čeović I. izdao je 2 udžbenika odnosno priručnika: Lovstvo, II izdanje i Fazan. 23 Naučno-istraživački rad Članovi šumarskog odjela u periodu od 1945.. do 1955. izradili su odnosno štampali preko 100 naučno-istraživačkih radova. Ovdje ćemo pokušati u kratko navesti važnije naučno-istraživačke radove. Sve ove radove podijelili smo u nekoliko grupa. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 164 <-- 164 --> PDF |
23.0 Općenito o šumarstvu A. Ugrenović u jednoj svojoj studiji1 daje prikaz šume sa biološkog, socialno-ekonomskog, utilizacijskog (tehnološkog) i historijskog aspekta. U 1954. god. kod nas se ponovo pokreće pitanje jedinstvene šumarske terminologije. A. Ugrenović piše o tom raspravu2 u kojoj iznosi svoje bogato i dugogodišnje iskustvo na prikupljanju građe za »šumarski rječnik«. 23.1 Faktori staništa. Biologija M. Gračanin u jednoj raspravi3 pisao je o odnosu između tipa šumske flore (asocijacije) i tipa tla. Anić — Mravljak J.´ pisala je o hranidbenoj sposobnosti tla u degradirano j cenozi kitnjaka i graba. Iz područja šumske entomologije napisao je Kovačević ž. cio niz rasprava od kojih spominjemo: značaj jajnog parazita za prirodno suzbijanje gubara5, o uzrocima masovnih pojava štetnika", o uši jelova izboja7, o ekologiji smrekovog pisara8 i o čempresovom krasniku9. Androić M. pisao je o topolinom gubaru1", otpornosti gubarevih gusjenica- prema Parathionu i Pantakanu11, novom štetniku na borovima u Hrv. Primorju i Istri12, o borovom četnjaku — gnjezdaru13, o utvrđivanju uspjeha suzbijanja gubara aviometodomt3a. o suzbiianju borova rrelca gnjezdara13b, o uzrocima gradacija nekih štetnih insekata13c, o smrdljikinom četnjaku13d, o novim aspektima biološke borbe protiv štetnih insekata1:!e i o leukocitarnoj reakciji nekih gusjenica na djelovanje insekticida Systox i HCH13t. Schmidt L. pisala je o utjecaju hrane na razvoj gubara14. Mikloš I. pisao je o jasenovoj pipi15. Vidaković M. pisao je o anatomiji iglica nekih srodnih borova1", o vrsti Pinus halepensis Mili17 i o oblicima crnog bora u Jugoslaviji18. Zlatarić B. pisao je o nekim taksacionim elementima jele i bukve1", efektima promjene fotoreriodizma kod nekih vrsta drveća20, problemu klasifikacije stabala u sastojini21 i o oblicima nizinskog brijesta22. Anić M. pisao je o šumskoj vegetaciji Istre i susjednih zemalja23, pitomom kestenu na Cresu24, crnom boru u sjev. Velebitu25. 23.2 Uzgajanje šuma Petračić. A. pisao je o bagremovim kolosjecima26, biološkim odnošajima mješovitih sastojina crne johe i hrasta kitnjaka27, običnom jasenu u Zagrebačkoj Gori28 (u zajednici s Anić M.), vitalitetu sadnica sofora29 i visinskom prirastu smrekovih stabalaca30. Anić M. pisao je o izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih biljaka31, uzgoju sadnica, kanadske topole iz reznica32. Horvat A. pisao je o uzgoju plutnjaka33, gustoći sadnje na degradiranom kršu34 regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala na kršu (Kozjak)35, uzgoju sadnica lovora3", i uzgoju japanskog tunga u Južnoj Dalmaciji37. 23.3 Iskorišćavanje šuma. Transport Benić R. pisao je o ekonomičnosti u eksploataciji šuma39, ljetnoj i zimskoj sječi jelovine u Gorskom Kotaru38, potrošku vremena za čišćenje debla od grana i guljenje kore kod ljetne sječe jelovine u Gorskom Kotaru40, radu i efektu motornih lančanih pila41. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 165 <-- 165 --> PDF |
Flögl S. pisao je o kočnoj gradi j an ti šumskih klizina42 i brzini klizanja u zavojicama šumskih klizina43. Lovrić N. pisao je o vremenu u radnom procesu44 i o srednjoj daljini i obračunu troškova transporta45. 23.4 Zaštita šuma Vajda Z. pisao je o utjecaju klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih šuma46, klimatskim okolnostima i gradaciji gubara47, uzrocima epidemijskog ugibanja brijestova48 i o ulozi klimatskih stanja u sušenju bukovih sastojina na Učki49. Jurilj A. pisao je o šiškama Makedonije50. Milatović I. pisala je o nekim bolestima naših četinjača u šumskim rasadnicima51 a Zsuffa L. o rakavosti bagremovih stabala52. 23.5 Dendrometrija Levaković A. pisao je o analitičkom izražavanju sastojinske strukture53, 54, Emrović B. pisao je o grafičkoj primjeni Levakovićevih formula55, upotrebi visinskih krivulja56, dvoulaznim drvno-gromadnim tablicama za poljski jasen57, izjednačenju pomoću funkcija, koje se logaritmiranjem daju svesti na linearan oblik58, konstrukciji jednoulaznih tablica59, najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačavanje pri sastavu dvoulaznih drvno-gromadnih tablica60 i problematici konstrukcije jednoulaznih tablica drvnih masa61. 23.6 Uređivanje šuma, Ekonomika šumarstva. Organizacija. Plavšić M. pisao je o određivanju šumske takse62, rentabilitetu u šumskom gospodarstvu03, cilju šum. gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji64, tabelama drvnih masa za poljski jasen65, strukturi i prirastu čistih i mješovitih sastojina poljskog jasena66, strukturi posavskih šuma i prirastu hrasta lužnjaka u posavskim šumama67, 88. Klepac D. pisao je o određivanju etata69, sastojinskom ili stablimičnom gospodarenju70, uređivanju šuma uz oplodnu sječu71, produkiciji u fak. šumi Zalesini72, debljinskom prirastu jele u najraširenijem fitocenozama Gorskog Kotara73, o intenzitetu sječe74, prirastu u fitocenozi jele i rebrače75, frekvenciji vremena prijelaza76, tablicama prirasta za jelu na području šumarije Zalesina77, utjecaju imele na prirast jele78, strukturi posavskih šuma i prirastu hrasta lužnjaka u posavskim šumama67, 68. Benić R. pisao je o ekonomičnoj veličini odjela u nizinskim šumama promatrana sa gledišta eksploatacije šuma79. 23.7 Geodezija. F o t o g r a m e t r i j a Tomašegović Z. pisao je o točnosti nitnog planimetra80, mogućnosti direktnog određivanja koordinatnih razlika u poligonskim vlakovima81, komparativnim ispitivanjima nekih padomjera82 (zajedno s ing. N. Lovrićem), o Wildovom busolnom teodolitu TO kao daljinomjeru83, o direktnom određivanju koordinatnih razlika u poligonskim vlakovima84 i o pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva85. Šumarski list |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 166 <-- 166 --> PDF |
Neidhardt N. pisao je o optičkom mjerenju visina kod tahimetrije793, o poznavanju girusnih metoda79b, o teodolitima sa dvostrukim krugovima790, o ispitivanju optičkog centriranja79d. U zajednici sa dr. čubranićem, ing. Janekovićem i ing. Maracolom napisao je Geodetski priručnik I — Terenski instrumenti79*1. 23.8 šumski proizvodi. Prerada. Upotreba Ugrenović A. pisao je o drvetu za rezonanciju**0, arhitektonici živog stabla87, starotalijanskom umijeću građenja muzičkih instrumenata88, granatosti običnog i crnog bora89 i tehničkim svojstvima smrekovine Gorskog Kotara90 (u zajednici sa Horvat I.) Horvat I. pisao je o tehničkim svojstvima munikovine91, crne borovine92, duglazij evine93, smrekovine90 (u zajednici sa Ugrenović A.), hrastovine94, jasenovine95 i brestovine90. špoljarić Z. pisao je o anatomskoj građi drva tilovine97. Benić R. pisao je o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta98, o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena99, 10°. Krpan J. pisao je o iskorišćenju bukovih trupaca ljuštenjem101, higro- skopskoj ravnoteži vlage uzduha i drveta102, zasićenosti vlakanaca vla103 104 gom, odnosu između utezanja i sadržaja vode u drvetu105, odnosu između širine goda, zone kasnog drveta i volumena pora i točke zasiće nosti106, 107. Kišpatić J. pisao je o zaštiti bukovih trupaca od prešlosti108. 23.9 šumar, politika. Historija. Nastava Ugrenović A. pisao je o osnovama šumarske politike u SSSR109. Vajda Z. pisao je o historiji postanka našeg golog krša110. Neidhardt N. pisao je o pitanju šumarskog studija i o studiju šumar stva na Sveučilištu u Zagrebu111, 112. POPIS NAUčNO-ISTPvAŽIVAčKIH RADOVA: 1. Ugrenovi ć A. — Šuma u svjetlu nauke, JAZU, Zagreb 1951. 2. Ugrenovi ć A. — Problemi šumarske terminologije, Šum. list 1954., Zagreb. 3. Gračani n M. — Tipovi šumskih tala Hrvatske, Glasnik za šumske pokuse 9, Zagreb 1948. 4. A n i ć J. — Prilog proučavanju svojstava tla a napose njegove hranidbene sposobnosti u degrađiranoj cenozi kitnjaka i graba, Glasnik za šumske pokuse XIII, u štampi. 5. Kovačevi ć Ž.: — Značaj jajnog parazita — Anastasus disparis Ruschka — za prirodno suzbijanje gubara, Šumarski list, Zagreb, 1949. 6. Kovačevi ć Ž. — Zašto dolazi periodički do masovnih pojava štetnika? Šumarski list, Zagreb, 1952. 7. Kovačevi ć Ž. — Uš jelova izboj.a — Dreyfusia Nüsslini C. B., Šumarski list, Zagreb 1952. 8. Kovačevi ć Ž. — Proučavanje ekologije smrekovog pisara (Ips typographus L.) i pokusi njegovog suzbijanja kemijskim sredstvima, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, 1952. Kovačevi ć Ž. — Čempresov krasnik — Buprestis cupressi Germar — štetnik čempresa i cedra na Jadranskom primorju. Šumarski list, Zagreb, 1954. 10. Androi ć M. — Topolin gubar (Stilpnotia salicis 1.). Šumarski list, Zagreb, 1950. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 167 <-- 167 --> PDF |
11. Androi ć M. — Otpornost gubarevih gusjenica (stadij I—V) prema Parathionu i Pantakanu. Šumarski list, Zagreb, 1951. 12. Androi ć M. — Novi štetnik na borovima u Hrv. Primorju i Istri (Pityogenes trepanatus Noerdl.). Šumarski list, Zagreb, 1951. 13. Androi ć M.: — Borov četnjak (Biol. ekol. stud, u rukopisu). 13a. Androi ć M.: — Utvrđivanje uspjeha suzbijanja gubara aviometodom. Šumarski list, Zagreb, 1950. 13b. Androi ć M.: — Borov prelac gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.) i njegovo suzbijanje. Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo, 1950. 13c. Androi ć M.: — O nekim uzrocima gradacija štetnih insekata i važnost njihova poznavanja za zaštitu šuma. Šumarski list, Zagreb, 1955. 13d. Androi ć M.: — Smrdljikin četnjak (Thaumetopoea solitaria var. iranica Bang-Hass.) dosad nepoznati štetnik u našoj zemlji. Zaštita bilja, Beograd, 1955. 13e. Androi ć M.: — Novi aspekti biološke borbe protiv štetnih insekata. Šumarski list, Zagreb, 1955. 13f. Androi ć M.: — Leukocitarna reakcija nekih gusjenica na djelovanje insekticida Systox i HCH (u rukopisu). Schiff.) Biološko-ekološka studija. Rukopis pripremljen za štampu. 14. Schmid t L. — Utjecaj hrane na razvoj gubara, Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 15. M i k 1 o š I. — Jasenova pipa. šumarski list, Zagreb, 1954. 16. V i d ak o v i ć M. — Prilog poznavanju anatomije iglica nekih srodnih borova. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 17. V i d a k o v i ć M. — Prilog poznavanja oblika vrste »Pinus halepensis Mili«. Šumarski list, Zagreb, 1953. 18. Vidakovi ć M. — Oblici crnog bora u Jugoslaviji na temelju anatomije iglica. Glasnik za šumske pokuse, XII, (u štampi). 19. Z 1 a t a r i ć B. — Neki taksacioni elementi jele i bukve u odnosu na ekologiju i razdiobu šuma na Bisnjaku. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 20. Zlatari ć B. — Efekti promjene fotoperiodizma kod bijelog duda, bagrema i provenijencije crnog bora. Šumarski list, Zagreb, 1952. 21. Z 1 a t a r i ć B. — Problem klasifikacije stabala u sastojini. Šumarski list, Zagreb, 1949. 22. Zlatari ć B. — Forme nizinskog brijesta, njegovo rasprostranjenje i šumsko- uzgojno značenje kod nas. Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 23. A n i ć M. — Pogledi na šumsku vegetaciju Istre i susjednih zemalja. Šumarski list, Zagreb, 1945. 24. A n i ć M. — Pitomi kesten na Cresu. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 25. A n i ć M. — Crni bor u sjevernom Velebitu. Glasnik za šumske pokuse XII, (u štampi). 26. Petrači ć A. — Bagremovi kolosjeci. Šumarski list, Zagreb, 1945. 27. Petrači ć A. — Biološki odnošaji mješovitih sastojina crne johe i hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 28. Petrači ć A.: — Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) u Zagrebačkoj Gori. Glasnik za šumske pokuse X, Zagreb, 1952. 29. Pet r ači ć A. — Vitalitet sadnica sofore. Glasnik za šumske pokuse XII, (u štampi). 30. P e t r a č i ć A. — Prilog za poznavanje visinskog prirasta smrekovih (Picea excelsa Lk.) stabalaca nastalih iz različito razvijenih sadnica iste sjetve. Glasnik za šumske pokuse XII, (u štampi). 31. A n i ć M. — O izbojnoj snazi prikraćenih jasenovih biljaka. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb 1948. 32. A n i ć M.: — 0 uzgoju sadnica kanadske topole iz reznica. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 33 Horva t A. — Prilog poznavanju uzgoja plutnjaka (Quercus suber L.) Šumarski list, Zagreb, 1954. 34. H o r v a t A. — O gustoći sadnje na degradiranom kršu, napose za alepski bor. šumarski list, Zagreb, 1951. 35. Horvajt A., Plesa V., Gračanin Z., Jedlovsky D., Vrdolja k i JovančevićM. : — Istraživanja o regresiji i progresiji šumske vegetacije i tala na kršu, Anali Instituta, za eksp. šumarstvo 1, Zagreb, 1955. 523 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 168 <-- 168 --> PDF |
36. Horva t A. — Istraživanja o uzgoju sadnica lovora (Laurus nobilis) pod zasjenom, Anali Instituta za eksp. šumarstvo I, Zagreb, 1955. 37. Horva t A. — Prilog poznavanju uzgoja japanskog tunga (Aleurites cor- data Rob. B.) u južnoj Dalmaciji Anali Instituta za eksp. šumarstvo 1, Zagreb, 1955. 38. B e n i ć R. — Ljetna i zimska sječa jelovine u Gorskom kotaru. Drvna industrija, Zagreb, 1954. 39. B e n i ć A. — Kalkulacija ekonomičnosti u eksploataciji šuma. Drvna industrija, Zagreb, 1955. 40. B e n i ć R. — Istraživanja o potrošku vremena za čišćenje debla od grana i guljenje kore kod ljetne sječe jelovine u Gorskom kotaru. Glasnik za šumske pokuse XIII, (u štampi). 41. B e n i ć R. Motorne lančane pile. Prilog poznavanju rada i efekta pila »TELES « i »MERCURY«. Šumarski list, Zagreb, 1948. 42 F 1 ö g 1 S. — Kočna gradijanta šumskih klizina. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 43. F1 ö g 1 S. — Brzina klizanja u zavojicama šumskih klizina. Glasnik za šumske pokuse,, (u štampi). 44. Lov r 1 ć N. — Vrijeme u radnom procesu. Šumarski list, Zagreb, 1950. 45. L o v r i ć N. — Srednja daljina i obračun troškova transporta. Šumarski list, Zagreb, 1954. 46. V a j d a Z. — Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma. Zagreb, 1948. 47. V a j d a Z. — Klimatske okolnosti i gradacija gubara u razdoblju od god. 1942—1948. Zagreb, 1949. 48. V a j d a Z. — Uzroci epidemijskog ugibanja brijestova. Glasnik za šumske pokuse X, Zagreb, 1952. 49. Vajd a Z.—Uloga ekstremnih klimatskih stanja u sušenju bukovih sastojina na Učki, Glasnik za šumske pokuse XII, Zagreb, 1954. 50. J u r i 1 j A. — Šiške — Cecidia — Makedonije. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 51. M i 1 a t o v i ć I. — Neke bolesti naših četinjača u šumskim rasadnicima (Fusarium). Šumarski list, Zagreb, 1951. 52. Z s u f f a L. — Rakavost bagremovih stabala. Šumarski list Zagreb, 1954. 53. Levakovi ć A.: — O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 54. Levakovi ć A. — O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnikza šumske pokuse X Zagreb, 1952. 55. E m r o v i ć B. — Grafička primjena Levakovićevih formula, šumarski list, Zagreb, 1951. 56. E m r o v i ć B. — O upotrebi standardnih visinskih krivulja, šumarski list, Zagreb, 1953. 57. E m r o v i ć B. — Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen. Šumarski list, Zagreb, 1953. 58. E m r o v i ć B. — O izjednačenju pomoću funkcija koje se logaritmiranjem dadu svesti na linearni oblik s naročitim obzirom na upotrebu kod izrade drvnogromadnih tablica. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 59. Emrovi ć B.— O konstrukciji jednoulaznih tablica — tarifa — pomoću logaritamskog papira. Šumarski list, Zagreb, 1954. 60. Emrovi ć B. — O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačavanje pri sastavu dvoulaznih drvnogromadnih tablica. Glasnik za šumske pokuse XIII, (u štampi). 61. Emrovi ć B. — Problematika konstrukcije jednoulaznih tablica drvnih masa, u štampi. Glasnik za šumske pokuse XIII, (u štampi). 62. Plavši ć M. — O određivanju šumske takse (cijene drveta na panju). Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 63. Plavši ć M. — Rentabilitet u šumskom gospodarstvu. Šumarski list, Zagreb, 1950. 64. P 1 a v š i ć M. — O cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji. Šumarski list, Zagreb, 1952. 65. P1 a v š i ć M.: — Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fr. angustifolia Vahl). Šumarski list, Zagreb, 1954. 66. P 1 a v š i ć M. — Prilog istraživanjima u čistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena, 1954. Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 524 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 169 <-- 169 --> PDF |
67. P1 a v š i ć M. i Klepa c D. — Strukturni odnosi posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu, 1955. Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 68. P 1 a v š i ć M. i Klepa c D. — Prethodni rezultati istraživanja volumnog prirasta hrasta lužnjaka u posavskim šumama, 1955. Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 69. Klepa c D. — Baza za određivanje etata. Šumarski list 1949. 70. Klepa c D. — Sastojinsko ili stablinično; gospodarenje, šumarski list, Zagreb, 1950. 71. Klepa c D. — Uređivanje šuma s oplodnom sječom. Glasnik za šumske pokuse X, Zagreb, 1952. 72. Klepa c D. — O šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1952. 73. Klepa c D. — Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog Kotara. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 74. K1 e p a c D. — Nekoliko formula za intenzitet sječe. Šum. list, Zagreb, 1953. 75. Klepa c D. — Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog volumnog prirasta u fitocenoze jele i rebrače. Šumarski list, Zagreb, 1954. 76. Klepa c D. — Frekvencija vremena prijelaza. Šumarski list, Zagreb, 1955. 77. Klepa c D. — Prirasne tablice za jelu na području fak. šumarije Zalesina, 1955. Glasnik za šumarske pokuse XIII (u štampi). 78. K1 e p a c D. — Utjecaj imele na prirast jelovih šuma, 1955. Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 79. B e n i ć R. — Ekonomična veličina odjela u nizinskim šumama promatrana sa gledišta eksploatacije šuma. Šumarski list, Zagreb, 1954. 79a. Neidhard t N.: — Optičko mjerenje visina kod tahimetrije. Geod. list, Zagreb, 1948. 79b. Neidhard t N.: — Prilog poznavanja girusnih metoda. Geod. list, 1948. 79c. Neidhard t N.: — Teodoliti s dvostrukim krugovima. Geod. list, 1948. 79d. Neidhard t N.: — Geodetski priručnik I — Terenski instrumenti (za jedno sa prof. dr. Čubranićem, ing. Jankovićem i ing. Macarolom). 79e. Neidhard t N.: — Ispitivanje optičkog centriranja. Geodetski glasnik, Beograd, 1946. 80. Tomašegovi ć Z.: Prilog poznavanja točnosti nitnog planimetra. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 81. Tomašegovi ć Z.: — Postoji li mogućnost direktnog određivanja koordinatnih razlika u poligonskim vlakovima? Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 82. Tomašegović Z. i Lovrić N.: — Komparativna ispitivanja nekih padomjera. Šumarski list, Zagreb, 1948. 83. T o m a š e g o v i ć Z. — Wildov busolni teodolit kao daljinomjer, Geod. list, 1950. 84. Tomašegovi ć Z. —Novi prilog rješavanju direktnog određivanja koordinatnih razlika u poligonskim vlakovima. Glasnik za šum. pokuse X, Zagreb, 1952. 85. Tomašegovi ć Z.: — O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske potrebe šum. gospodarstva. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 86. U g r e n o v i ć A. — Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas Izd. JAZU, Zagreb, 1951. ´87. Ugrenovi ć A. — Arhitektonika živog stabla, JAZU, Zagreb, 1952. 88. Ugrenovi ć A. — Starotalijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata, JAZU, Zagreb, 1951. 89. Ugrenovi ć A. — Istraživanja o granatosti običnog i crnog bora. Anali Instituta za eksp. šumarstvo JAZU, I, Zagreb 1955. 90. Ugrenovi ć A.—Horvat I. — Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine i jelovine u vezi sa ekološkim uslovima rasta. Anali Instituta za eksp. šumarstvo JAZU I, Zagreb, 1955. 91. Horva t I. — Prilog poznavanju tehničkih svojstava munikovine (Pinus HeJdreichii Christ, var. leucedermis (Ant.) Markgraf). Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb, 1948. 92. Horva t I. — Istraživanja tehničkih svojstava crne borovine. Glasnik za šumske pokuse IX, Zagreb,1948. 93. H o r v a t I. — Prilog poznavanju tehničkih svojstava duglazijevine. Šumarski list, Zagreb, 1953. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 170 <-- 170 --> PDF |
94. H o r v a t I.: — Istraživanja o tehničkim svojstvima hrastovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 95. H or vat I.: — Istraživanja o tehničkim svojstvima brestovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 96. Horva t I. — Istraživanja o tehničkim svojstvima jasenovine, u rukopisu pripremljeno za štampu. 97. špoljari ć Z. — Anatomska građa drva tilovine. Glasnik za šumske pokuse, Zagreb- 1953. 98. B e n i ć R. — Istraživanja u odnosu između širine goda i učešća kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena. (Fraxinus angustifolia Vahl i Fraxinus excelsior L.). Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 99. B e n i ć K. -— Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i sriž poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl). Glasnik za šumske pokuse XI (u štampi). 100. B e n i ć R. — Istraživanja o rasporedu nekih fizičkih svojstava drveta u deblu poljskog i običnog jasena (Fr. angustifolia Vahl. i Fr. excelsior L.). Glasnik za šumske pokuse XIII (u štampi). 101. Krpa n J. — Iskorišćenje bukovih trupaca za ljuštenje. šumarski list, Zagreb, 1951. 102. Krpa n J. — Istraživanja higroskopske ravnoteže vlage uzduha i drveta. Glasnik za šumske pokuse XI, Zagreb, 1953. 103. Krpa n J. — Istraživanja zasićenosti vlakanaca važnijih domaćih vrsta drveta. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 104. Krpa n J.: — Untersuchungen über den Fasersätigungspunkt des Buchen- Eichen-, Tannen- und Fichtenholzes, Holz als Roh- und Werkstoff, 13. Jhrg. H. 3, Berlin 1954. 105. Krpa n J. — Odnos između utezanja i sadržaja vode u drvetu. Glasnik za šumske pokuse XII (u štampi). 106. Krpa n J. — Odnos između širine goda, zone kasnog drveta i točke zasićenosti (u rukopisu). 107. Krpa n J.: — Odnos između volumena pora i točke zasićenosti, u rukopisu. 108. Kišpati ć J. — Pokusi zaštite trupaca od prešlosti (crvenila, zagušenosti, piravosti). Šumarski list, Zagreb, 1955. 109. Ugrenovi ć A. — Osnovi šumarske politike u SSSR. Šumarski list, Zagreb, 1946. 110. Vajd a Z. — Prilog poznavanju historije postanka našeg golog krša. Šumarski list, Zagreb, 1954. 111. Neidhard t N. — Prilozi pitanju šumarskog studija, šumarski list, Zagreb, 1945. 112. Neidhar t N. — Studij šumarstva na Sveučilištu u Zagrebu, šumarski list, Zagreb, 1952. INSTITUT ZA EKSPERIMENTALNO ŠUMARSTVO Ing. Horvat August (Zagreb) P P odručje našeg krša — prema nepotpunim statističkim podacima — zauzima površinu od 3,622.514 ha; to predstavlja 14,1% od ukupnog teritorija FNRJ. Na cea 1,800.000 ha je djelomice ili potpuno uništen biljni pokrov. Posljedica je takovog stanja, da su čitavi krajevi slabo ili posve besplodni. Sa poljoprivredno-šumarskog gledišta oni su negativne stavke u bilanci opće narodne privrede. U socijalističkoj izgradnji naše zemlje nije se moglo pristupiti ravnomjernom planiranju u podizanju životnog standarda a da se jednovremeno ne pristupi i rješavanju pitanja melioracije tih krajeva, koje je tijesno 526 |