DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 16 <-- 16 --> PDF |
točni (barem za naše četinjače posve se slažu s rezultatima ispitivanja ing. Panova u Bosni), pa je čudno, da su se umjesto njih do danas održali u našim priručnicima njemački podaci, koji uopće ne odgovaraju našim kli matskim prilikama. Godina 1952. Dok su godišta 1949—1951 šumarskog lista ispunjena uglavnom načelnim i teoretskim prilozima iz sjemenarstva, dotle se u 1952. godine već opažaju plodovi sitnog, istraživačkog i praktičnog rada. Ing . S. Brix y (str. 109) objavljuje rezultate mjerenja sjemenki pitomog kestena, koje je izvršeno u Institutu za šumarska istraživanja, a iz kojih se vidi, kakvom brzinom gubi sjeme pitomog kestena na težini, ako stoji u suhoj prostoriji. Zaključak glasi: pitomi kesten treba odmah saditi po dozrijevanju i to najbolje sa ježicama. Ing . Tomaševsk i (str. 164) iznosi rezultate svog pokusa jesenske sjetve sjemena alepskog bora te pledira za nastavak tih pokusa na široj bazi. Predviđa izvjesne prednosti jesenske sjetve alepskog, crnog bora i čempresa u našim primorskim krajevima. Ing . Brix y (str. 245) donosi praktične upute za sakupljanje i spremanje hrastovog žira, a na str. 465. objavljuje nacrt i opis modificirane klupice za radove u rasadnicima, Ova je klupica izrađena u Institutu po zamisli ing. Brixya i njome se postizava ušteda na vremenu do 12%, a osim toga dobiva se na kvaliteti radova kod plijevljenja i prašenja gredica, dok se i radnici upotrebom klupice manje zamaraju. Godina 1953. Ing . Tomaševsk i (str. 50) uspoređuje rezultate trušenja smrčevih češera na samcu i u primitivnoj trušnici te dolazi do zaključka, da je trušenje na suncu bolje i ekonomičnije nego u primitivnoj trušnici. Jedino je energija klijanja sjemena, dobivenog trušenjem na suncu, bila nešto manja od energije klijanja sjemena dobivenog u trušnici. Ing. 0. Piškorić (str. 169) iznosi rezultate pokusa, kojima je ustanovljeno, da je kod krupnijeg sjemena hrasta plutnjaka i oštrike veći postotak klijavosti i veća energija klijanja nego kod sitnijeg sjemena, Isto tako je visinski prirast biljaka iz krupnog sjemena jači. Ing . Jovanče vi ć (str. 223) donosi podatke o kvalitativnim svojstvima sjemena i plodova za velik dio mediteranskih vrsta drveća. Podaci su rezultat ispitivanja Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije znanosti — Arboretum Trsteno. Ing . Glava č (str. 323) piše članak: Neki problemi fruktifikacije i G/N teorija. Nadovezujući na ranije članke ing. P an o v a i š p i r a n c a, koji su postavili neka otvorena pitanja fruktifikacije šumskog drveća, ing. Glavač se naročito zadržava na pitanju utjecaja boniteta tla na početak fruktifikacije, zatim na pitanju odnosa između visinskog prirasta i rađanja sjemenom, te na pitanju utjecaja raznih povreda i smetnji na fruktifikaciju šumskog drveća. Ističe složenost ovih pitanja, jer u prirodi djeluje istodobno više faktora, koji čine mnoge kombinacije, a svaka se kombinacija drukčije ispoljava na pojedinom individuu — stablu. Tako zvana C/N teorija nastoji protumačiti izmjenu plodonosnih i neplodnih godina različitim omjerom ugljikohidrata (C) i dušika (N) u biljnom tkivu. Velike količine jednog ili drugog ne pogoduju fruktifikaciji, već samo jedan povoljan omjer t. j . više (ali ne premnogo) ugljikohidrata, a umjereno dušika. To je dokazano kod zeljastih biljaka i kod nekih voćaka. Međutim još se do danas ne zna koji je omjer C i N potreban, za pojedine vrsti šumskog drveća (jer nije za sve jednak), i nije još utvrđeno u kojem obliku (stanju) utječu dušik i ugljikohidrati na fruktifikaciju. Autor do |