DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 158 <-- 158 --> PDF |
Šumsko gospodarstvo »Dalmacija.« u´ Splitu rješenjem br. 922/50. » » »Šamarica« u Zagrebu „ „ 923/50. i „ »Javornica« u Ogulinu „ „ 924/50. » » »Kapela« u Gospiću „ „ 925/50. „ „ »Viševiea« u Rijeci „ „ 926/50. Ova su gospodarstva osnovana kao privredna poduzeća i kao takva registrirana kod Ministarstva financija NRH. Osnovni im je zadatak uzgajanje i zaštita šuma, ali se ubrzo počela sve više razvijati i eksploatacija šuma u vlastitoj režiji, jer državne potrebe zahtijevaju veću proizvodnju željezničkih pragova, rudnog i ogrjevnog drva, negoli to mogu izvršiti drvnoindustrijska poduzeća, Zbog toga se tada uvodi i posebno stimuliranje radnika i službenika putem učestvovanja u dobiti gospodarstva. Ova šumska gospodarstva dokidaju šumske rajone i osnivaju ponovno šumarije kao terenske pogone za neposredno upravljanje šumama. U ovim šumskim gospodarstvima, iako su osnovana kao privredna poduzeća, ne upravlja sam kolektiv već i dalje direktor. Ovo s razloga: prvo, što se nije moglo naći siguran indeks za utvrđivanje godišnjeg proizvoda radnika i službenika gospodarstva; drugo, što šume imaju pored čisto privrednog i opći značaj za društvenu zajednicu utjecajem na režim voda, zaštitu tla, klimu i t. d., i treće, što u ovom poduzeću ima neznatni postotak radnika a pretežan službenika. Iz prednjih razloga su kasnije — u 1951. god. Šumska gospodarstva brisana kao privredna poduzeća i rješenjem Ministarstva financija NRH proglašena za ustanove sa samostalnim financiranjem. Takvo je bilo stanje sa upravljanjem šumama republikanskog značaja. Što se tiče šuma općenarodne imovine lokalnog značaja, narodni odbori kotara su mogli da s njima upravljaju neposredno putem svojih odsjeka za šumarstvo, kako su i dotad činili, ili su mogli osnovati šumska gospodarstva lokalnog značaja za upravljanje šumama istog značaja, na temelju naprijed spomenute Uredbe o organizaciji šumarske službe iz 1947 godine, općeg zakona o šumama iz 1947 godine i republičkog zakona o šumama iz 1949 godine. Malen je broj narodnih odbora tokom 1947., 1948., 1949., 1950. i 1951. godine osnovao takva šumska gospodarstva, kao na pr. Narodni odbor kotara Sisak i Jastrebarsko. Naprotiv, mnogo je narodnih odbora osnovalo kotarska šumska poduzeća za iskorišćavanje šuma općenarodne imovine lokalnog značaja sa zadatkom, da proizvode ogrjevno drvo, seljačku građu i druge Sortimente za lokalne potrebe, a neke druge Sortimente, kao taninsko, celulozno i rudno drvo, željezničke pragove te sitne Sortimente za pomaganje izvršenja republičkog plana sječa, izrade i izvoza drvnih sortimenata. Osnovano je bilo svega 44 takvih poduzeća, i to u Bednji, Crikvenici, Daruvaru, Delnicama, D. Lapcu, D. Miholjcu, D. Stubici, Dugom Selu, Đakovu, Glini, Grubišnom Polju* Ivanić-gradu, Jastrebarskom, Karlovcu,´ Križevcima, Kutini, Kostajnici, Krapini, Ludbregu, Našicama, N. Gradiški, Novskoj, Ogulinu, Orahovici, Osijeku, Otočcu, Pakracu, Perušiću, Petrinji, Podr. Slatini, Rijeci, SI. Brodu, SI. Požegi, T. Korenici, Sisku, Valpovu, Varaždinu, Vel. Gorici, Vinkovcima, Virovitici, Vrbovcu, Vukovaru, Vrginmostu i Zagrebu. Neki su narodni odbori prenjeli na kotarska šumska poduzeća poslove upravljanja šumama i tako sjedinili poslove odsjeka za šumarstvo narodnog odbora sa poslovima poduzeća, ne mijenjajući naziv poduzeća u gospodarstvo. |