DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 157     <-- 157 -->        PDF

Početkom proljeća 1949. god. došlo je do reorganizacije narodne vlasti
radi decentralizacije te su osnovani oblasni narodni odbori, na koje je prenesen
veliki dio nadležnosti sa ministarstva. U vezi s ovom decentralizacijom
izvršena je reorganizacija republikanskih šumskih gospodarstava pa
su od nekih ovih gospodarstava stvorena 2 ili 3 nova. Tako su rješenjem
Predsjedništva vlade NRH od 27. VI. 1949. br. 14157 na području šumskog
gospodarstva »šamarica«Sisak stvorena nova šumska gospodarstva
i to: »Orlova« u Glini, »šamarica« u Kostajnici i »Plješivica« u Jastrebarskom;
na području Šumskog gospodarstva »Kapela« Gospić i »Viševica«
Sušak nova šumska gospodarstva »Javornica« u Ogulinu, »Kapela« u Gospiću,
»Bitoraj« u Delnicama i »Viševica« u Novom Vinodolu; na području
Šumskog gospodarstva »Garjevica« Bjelovar nova šumska gospodarstva
»Kalnik« u Koprivnici, »Bilo Gora« u Virovitici i »Garjevica« u Bjelovaru;
na području šumskog gospodarstva »Psunj« u Novoj Gradiški nova šumska
gospodarstva »Lugovi« u Novskoj, »Psunj« u N. Gradiški, »Požeška
Gora« u SI. Požegi, »Zvečevo« u Pakracu. Ostalo je nepromijenjeno Šumsko
gospodarstvo »Papuk« u Osijeku i šijmsko gospodarstvo »Spačva« u Vinkovcima.


Novo je bilo u organizaciji ovih gospodarstava, da su umjesto šumarija
imali na terenu samo šumske rajone, koji su obuhvatali nekoliko lugari
ja — čuvarskih srezova. Rajonima su rukovodili revirnici. Revirnici su
bili stariji lugari ili šumarski tehničari. Stručnim poslovima u šumama rukovodili
su stručnjaci —šumarski inženjeri — neposredno iz šumskih gospodarstava.
Ovakvom organizacijom mislilo se šumarske stručnjake približiti
terenu i omogućiti im jači uticaj na gospodarenje u šumama približujući
centar šumskog gospodarstva šumama. Zatim se mislilo osloboditi šumarske
inženjere kancelarijskih poslova u vezi sa personalom i blagajnom u
šumarijama i omogućiti im nesmetan, čisto stručni rad u šumama uz pomoć
osoblja iz revira.


Ovakvo stanje traje do početka druge polovice 1950, godine kada je
izvršena daljnja reorganizacija narodne vlasti sa većom samostalnošću
narodnih odbora kotara, a slabljenjem i demokratizacijom centralnih republičkih
organa vlasti. Tada se pristupa likvidaciji oblasnih narodnih odbora28
i ministarstva, a osnivaju se savjeti29 i Glavne uprave.30 Dokinuto je Ministarstvo
šumarstva, a osnovan Savjet z"a poljoprivredu i šumarstvo i Glavna
uprava za šumarstvo, čiji je direktor član Savjeta. Iste godine dolazi do
velike promjene i u upravljanju privredom: privredna poduzeća predaju se
na upravljanje radnicima. U toj godini se mala šumska gospodarstva ponovno
sjedinjuju u velika i prenose u nadležnost republičkog organa —
Glavne uprave za šumrastvo kao administrativno operativnog rukovodioca.
Tada je rješenjima Vlade NRH osnovano svega 9 šumskih gospodarstava,
i to:


Šumsko gospodarstvo »Papuk« u Osijeku rješenjem br. 914/50.
,, „ »Spačva« u Vinkovcima „ ,, 919/50.
„ „ »Garjevica« u Bjelovaru „ „ 920/50.
„ „ »Psunj« u Novoj Gradiški „ „ 921/50.


28 Zakon o ukidanju narodnih odbora oblasti u NRH — Narodne novine broj 71
od 13. XII. 1951.


29 Odluka o reorganizaciji Vlade NRH — Narodne novine br. 27 od 9. V. 1951.


30 Ukaz o izvršenju Odluke Sabora o reorganizaciji Vlade NRH — Narodne
novine broj 30 od 19. V. 1951.


5ia