DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 15 <-- 15 --> PDF |
(str. 384) donosi opis vlastitog kapilarnog klijala, izrađenog u tri varijante. Naročito je značajna treća varijanta, jer se u tom klijalu može prosuditi klijavost sjemena u zemlji. Ing . I. Soljani k (str. 341) objavljuje članak s podacima o broju sjemenaka pojedinih vrsta u 1 kg i daje formulu za izračunavanje količine potrebnog sjemena po jedinici površine u rasadniku i na terenu. Isti autor u drugom članku (str. 313) zagovara prethodnu obradu šumskog zemljišta kod pošumljavanja i dokazuje njezine prednosti: zemljište dobro pro mrzne, prozrači se, postane rastresito, zadržava vlagu, te svim time postane povoljno za rad mikroorganizama, bakterija i gljiva, što znači: stvaraju se uslovi za aktiviranje glavnih fizičkih svojstava šumskog zemljišta. Ing. Soljanik nije prijatelj stratifikacije sjemena radi poteškoća u provođenju i problematičnog uspjeha, već preporuča sjetvu svježeg sjemena odmah po dozrijevanju. Takva sjetva zamjenjuje stratifikaciju. Ing. špiranec (str. 321) u članku »0 količini proizvedenih biljaka iz sjemena« ukazuje na razliku u količini biljaka dobivenih iz sjemena u klijalu kao i istoga sjemena posađenog u zemlji. Ističe potrebu ispitivanja vanjskih faktora, koji utječu na smanjenje postotka klijavosti u zemlji, prema onom u klijalima i smatra, da bi šumarski instituti trebali vršiti u tom pravcu ispitivanja, kako bi operativa dobila praktične a ne laboratorijske podatke o postotku klijavosti pojedinog sjemena. Godina 1951. Prof. dr. Anić (str. 51) piše članak: Nekoliko misli u prilog unapređenju naše šumske produkcije. Najprije ističe, da je sjemenarstvo i rasadničarstvo jedno od osnovnih mjerila u stepenu razvitka šumarstva neke zemlje, i da sjemenarska i rasađničarska služba kod nas nije na potrebnoj visini. Ispitivanje valjanosti sjemena spada u djelokrug instituta, koje treba za tu svrhu što prije osposobiti. Autor nadalje pledira za osnivanje sjemenarskih poduzeća, koja bi se bavila uređenjem trušnica i skladišta, organizacijom skupljanja, čišćenjem, trušenjem, spremanjem i otpremom sjemena i plodova, kao i uzgojem i otpremom sadnica. Dalje se u članku govori o potrebi izlučivanja sjemenskih baza i o principima, kojima se kod toga posla treba rukovoditi. Upozoruje na važnost dobrog i ispravnog postupka kod sakupljanja sjemena i daljeg rukovanja s njim, te konačno daje načelne upute za proizvodnju i uzgoj dobrih šumskih sadnica. Ing . J. Bati ć (str. 378) objavljuje rezultate svog pokusa sjetvom običnog (poljskog?) jasena, koji potvrđuje mišljenje ing. Soljanika, da je jesenska sjetva ovog sjemena bez stratifikacije bolja nego proljetna nakon stratifikacije, jer je u prvom slučaju dobio bolje i jače razvijene biljke. Ing. M. špiranec (str. 213) u članku »Još o početnoj fiziološkoj zrelosti šumskog drveća« nastavlja razmatranje ing. Panova u njegovim člancima iz 1949. i 1950. godine uglavnom teoretski o faktorima, koji utječu na raniju ili kasniju fruktifikaciju šumskog drveća. Predlaže način za prikupljanje podataka sa terena, po kojem bi u roku od 5 godina imali definitivne podatke o početku fruktifikacije (po klimatskim pojasima i nadmorskim visinama). Upozoruje, da bi se iz tih podataka mogla načiniti analiza, koja bi možda mogla objasniti nepoznate faktore, koji utječu na fruktifikaciju. (Od članka je već prošlo gotovo 5 godina, ali se nažalost nije počelo raditi na prikupljanju podataka, pa je i opet izgubljeno dragocjeno vrijeme). U članku se navodi zanimljiva činjenica, da je poznati šumar i stručni pisac Josip Ettinge r još 1893. godine objavio u šumarskom listu podatke o godinama prvog uroda šumskog drveća. Ti podaci izgleda da su prilično 371 |