DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 144 <-- 144 --> PDF |
industrije šperovanog drveta treba riješiti problem sposobnih kadrova, skupih importnih postrojenja a specijalno problem pomoćnih materija (ljepila), koje još uvijek moramo, nabavljati iz inostranstva. Put je dakle do saniranja današnjih nedaća mnogo duži nego se pričinja u odnosu na uslove sirovinske baze. S idejom se ovakove preorijentacije usko povezuje i tendencija povećanja sirovine ali bez istovremenog dizanja etatnih količina. Takova je mogućnost dana ü velikim masama ogrevnog drveta, koje u etatnoj zalihi čini 1,831.910 m:j ili gotovo polovinu (47,4%). Veliki se dio ovog SI. 5. Tip nizinske pilane za građu tvrdih listaća u Slavoniji (Đurđenovac) drveta, koje mi predajemo vatri, može upotrebiti za mehaničku a još više za kemijsku industriju. Uslovi za sniženje današnjeg neracionalnog trošenja ogreva leže dijelom u štedljivijem korištenju (upotreba prosušenog drveta, otpadnog materijala i briketa, zamjena otvorenih ognjišta štednjacima i pećima) a dijelom u supstituciji drveta drugim toplotnim izvorima (kameni ugljen, zemni plin, električna energija). Nadalje postoje uslovi za industrijsko korištenje otpadaka , koji napadaju kod pilana, mehaničke finalne proizvodnje i kod tvornica tanina. Sav se taj otpadni materijal, koji zajedno s piljevinom iznosi godišnje oko 434.000 m3 još i danas upotrebljava ili kao industrijsko gorivo ili se stavlja u promet za široku potrošnju. Od ove bi se količine pod pretpostavkom zamjene energetskih izvora moglo za preradu izdvojiti godišnje oko 104.000 m3 komadnog otpatka i oko 34.000 m3 izluženog triješća. Raspoloživa zaliha za industriju furnira, šperovanog drveta i šibica iznosi godišnje 52.960 m3. Od toga otpada na fabrikaciju furnira 8.654 nx´!, šper-ploča i panela 40.479 m3 te šibica 3.827 m3. Za postojeće tvornice fur nir a raspoloživa se sirovina može smatrati dovoljnom, ali samo za rad u jednoj smjeni. Na kakovo povećanje kapaciteta se danas, naravno, ne može ni misliti. Ali treba uvažiti, da hrvatske tvornice furnira prerađuju i oblovinu iz NR Srbije i NR Bosne i Hercegovine (orah). Raspoloživom pak sirovinom za šperovan o drv o moguće je pokriti ne samo potrebu |