DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 144     <-- 144 -->        PDF

industrije šperovanog drveta treba riješiti problem sposobnih kadrova, skupih
importnih postrojenja a specijalno problem pomoćnih materija (ljepila),
koje još uvijek moramo, nabavljati iz inostranstva. Put je dakle do saniranja
današnjih nedaća mnogo duži nego se pričinja u odnosu na uslove
sirovinske baze.


S idejom se ovakove preorijentacije usko povezuje i tendencija povećanja
sirovine ali bez istovremenog dizanja etatnih količina. Takova je
mogućnost dana ü velikim masama ogrevnog drveta, koje u etatnoj
zalihi čini 1,831.910 m:j ili gotovo polovinu (47,4%). Veliki se dio ovog


SI. 5. Tip nizinske
pilane za građu tvrdih
listaća u Slavoniji
(Đurđenovac)


drveta, koje mi predajemo vatri, može upotrebiti za mehaničku a još više
za kemijsku industriju. Uslovi za sniženje današnjeg neracionalnog trošenja
ogreva leže dijelom u štedljivijem korištenju (upotreba prosušenog
drveta, otpadnog materijala i briketa, zamjena otvorenih ognjišta štednjacima
i pećima) a dijelom u supstituciji drveta drugim toplotnim izvorima
(kameni ugljen, zemni plin, električna energija). Nadalje postoje uslovi za
industrijsko korištenje otpadaka , koji napadaju kod pilana, mehaničke
finalne proizvodnje i kod tvornica tanina. Sav se taj otpadni materijal, koji
zajedno s piljevinom iznosi godišnje oko 434.000 m3 još i danas upotrebljava
ili kao industrijsko gorivo ili se stavlja u promet za široku potrošnju. Od
ove bi se količine pod pretpostavkom zamjene energetskih izvora moglo za
preradu izdvojiti godišnje oko 104.000 m3 komadnog otpatka i oko 34.000 m3
izluženog triješća.


Raspoloživa zaliha za industriju furnira, šperovanog drveta i šibica
iznosi godišnje 52.960 m3. Od toga otpada na fabrikaciju furnira 8.654 nx´!,
šper-ploča i panela 40.479 m3 te šibica 3.827 m3. Za postojeće tvornice fur nir
a raspoloživa se sirovina može smatrati dovoljnom, ali samo za rad
u jednoj smjeni. Na kakovo povećanje kapaciteta se danas, naravno, ne
može ni misliti. Ali treba uvažiti, da hrvatske tvornice furnira prerađuju
i oblovinu iz NR Srbije i NR Bosne i Hercegovine (orah). Raspoloživom
pak sirovinom za šperovan o drv o moguće je pokriti ne samo potrebu