DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 14 <-- 14 --> PDF |
tome da li su ta dostignuća prihvatljiva za naše prilike. U posljednjih 10 godina krenulo je u tom pravcu na bolje. Listajući samo šumarsk i lis t od 1945. naovamo, vidimo gotovo u svakom godištu po koji prilog iz područja sjemenarstva. Godina 1945. Te je godine izašao samo jedan broj šumarskog lista, u kojem ima historijat i opis šumskog vrta Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu s pregledom biljaka, koje se u njemu uzgajaju, i o količinama proizvedenih sadnica. Godina 1946. donosi kratak prikaz koristi od bukovog sjemena kao stočne hrane i industrijske sirovine za dobivanje jestivog i rasvjetnog ulja. Godina 1947. Ing . Soljani k (str. 86) opisuje novi model klijala za šumsko sjeme. Godina 1948. Ing. Stankević (str. 180) piše o određivanju količine sjemena za sjetvu u rasadnicima te donosi formule za izračunavanje faktičnog postotka klijavosti na terenu na temelju poznatog postotka klijavosti utvrđenog laboratorijskim putem. Godina 1949. Ova godina donosi važnu raspravu ing . A. Pan o v a (str. 334,407): Načelna razmatranja Oi fruktifikaciji šumskog drveća, u kojoj se ukazuje na poraznu činjenicu, da mi nemamo vlastitih podataka o početku fruktifikacije pojedinih vrsti šumskog drveća, o periodici tetu punog uroda, o intenzitetu i frekvenciji u intervalima između godina punog uroda. Služimo se stranim podacima, koji ne odgovaraju našim prilikama, stoga autor traži, da se započne s ispitivanjem početka i periodiciteta fruktifikacije šumskog drveća. Godina 1950. naročito je bogata prilozima iz sjemenarstva. Ing . P a- no v (str. 346) objavljuje drugi dio svoje rasprave pod naslovom: 0 fruktifikaciji naših četinjara, u kojem donosi podatke svojih opažanja o početku fruktifikacije za smrču, jelu, obični i crni bor. Ovim podacima dokazuje opravdanost postavki u svom članku iz 1949. godine. Ing . Beltra m (str. 151) donosi kratak opis nove ručne sijačice za sve vrsti šumskog sjemena osim onog najkrupnijeg (kestena, hrasta, oraha). Sijačica služi za izravnu sjetvu na nekamenitom i malo zakorovljenom terenu. Olakšanjem posla radniku znači ona racionalizaciju u oblasti pošumljavanja. Ing . š a- f a r (str. 339) tumači rezultate Mičurinovih pokusa iz kojih izlazi, da se stabla posve razviju i stabiliziraju nasljedne osobine tokom 5—10 godina nakon početka fruktifikacije. Zbog toga bi sjeme za uzgoj mladih biljaka trebalo sakupljati tek nakon toga roka od 5—10 godina, a ne prije, jer se tada nisu još ustalila nasljedna svojstva, pa ne znamo, kakvo ćemo potomstvo dobiti iz tog sjemena. Ing. Boris Zlatarić (str. 427) objavljuje veliki članak: Neka osnovna pitanja sjemenarske politike u šumarstvu. U njemu najprije rašeišćuje pojmove »vrsta«, »rasa« i »provenijencija «, zatim daje prikaz razvoja radova na selekciji sjemena u inozemnom šumarstvu, naročit» Švedske, USA, Engleske i SSSR-a, gdje se u tom pitanju najdalje došlo. Konačno postavlja zadatke naše sjemenarske politike u ovih pet točaka: 1. odrediti areale osnovnih vrsta šumskog drveća kod nas, 2. unutar osnovnih vrsta opisati rase, forme i varijetete i odrediti im uzgojna i tehnološka svojstva´, 3. naći optimume uspijevanja tih forma, 4. izlučiti sjemenske sastojine obzirom na dobre rase i odrediti režim u tim sastojinama, 5. odrediti područja, koja će se iz pojedinih sjemenskih sastojina snabdjevati sjemenom odnosno sadnicama. Ing . Iv o Podhorsk i |