DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 136 <-- 136 --> PDF |
* toga je 1954. god. stavljena u pogon nova pilana u Belišću (kod Osijeka). U toku Petogodišnjeg plana, pod diktatom potreba obnove zemlje i industrijske izgradnje, drvna se industrija (zadržavajući predratnu strukturu, dakle naročito hipertrofirana pilanama) orijentira na eksport radi pribavljanja deviznih sredstava. U tome i leži historijski ulog korištenja naših šuma kod podizanja privredne moći koliko hrvatskih toliko i ostalih južnoslovenskih zemalja. Narodno oslobođenje donosi krupne reforme, od kojih je najvažnije eksproprijacija industrijskih poduzeća. Slijedeći potrebe opće narodne privrede, prvih se godina često mijenjaju organizacione forme drvno-industrijskih poduzeća. Sve do 1952. godine administrativno-operativno rukovodstvo državnim poduzećima vrši bivše Ministarstvo drvne industrije, kasnije Glavna direkcija, sa sjedištem u Zagrebu. Veliki se zahvat 1952. godine provodi u ciljiž ostvarenja načela upravljanja od strane radnih kolektiva i dovodi do ukidanja Glavne direkcije. Vrhovnu instancu dalje od 1953. g. predstavlja Državni sekretarijat za´poslove narodne privrede, ali je njegova nadležnost stegnuta samo na poslove regulativnog karaktera i osiguranje tehničke inspekcije. Uza sve te, uglavnom administrativne promjene, osnovni oblik pojedinih kategorija industrijskih poduzeća ostaje u suštini nepromijenjen sve do 1949. godine na ovamo. Od osnovnih su kategorija najvažnije četiri, i to: 1. Industrijski kombinati, koji unutar određenog šumskog područja kao sirovinske baze uključuju sve poslove eksploatacije i primarne prerade te povrh toga niz pogona finalne proizvodnje. Takvi su: B e 1 i š ć e (pilana, tvornice parketa, namještaja, bačava, drvne vune, tanina i suhe destilacije; zapošljuje oko 2.500 radnika), Đurđenova c (pilana, tvornice parketa, namještaja, bačava, tanina i galanterije, kamenolom), Viro vitic a (pilana", tvornice namještaja i galanterije), Slavonsk i Bro d (pilana, tvornice parketa, furnira, namještaja i galanterije), Nov a Gradišk a (pilane u Novoj Gradiški i Okučanima, tvornice namještaja u Novoj Gradiški i kamenolom u Okučanima; zapošljuje oko 3.000 radnika), Pakra c (pilana i galanterija), Novosele c (pilane u Novoselcu i Garešničkom Brestovcu, tvornica građevne stolarije u Garešničkom Brestovcu, namještaja i galanterijske robe u Novoselcu te kamenolomi u Brestovcu i Novoselcu; zapošljuje oko 1.500—1.600 radnika), Sisa k (pilane u Turopolju i Sisku, tvornice furnira i tanina; zaposluje oko 3.000 radnika), Karlova c (pilana, tvornice parketa i galanterije; zaposluje oko 1.500 radnika). Oguli n (pilane u Ogulinu, Josipdolu, Plaškom i Drežnici, najveća tvornica sanduka u republici, galanterija u Ogulinu; zaposleno oko 2.000 radnika), Delnic e (pilane u Prezidu, Gerovu, Tršću, Delnicama, Lučicama, Crnom Lugu, Mrkoplju, Vratima i u Ravnoj Gori, tvornice sanduka, namještaja i galanterija u Ravnoj Gori), Rijek a (pilane u Klani i Pećinama kod Sušaka), Nov i Vinodo l (pilana u Brezama, tvornice sanduka i namještaja u Novom i Bribiru) i Sen j (pilane u Alan-Vodicama, Senju i Stinici, tvornica namještaja u Senju). 2. Samostalne tvornice za proizvodnju jednog određenog artikla bilo finalnog bilo polufinalnog, ali izvan sastava industrijskih kombinata. Od ovih su najvažnije tovrnice namještaja Zagre b i Osijek , zatim tvornice savijenog pokućstva Varaždi n (750 radnika) i Vrbov sk o (600 radnika) te O s i j e k (blizu 1.000 radnika). Od ostalih je važna |