DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 13     <-- 13 -->        PDF

4. Organizacija sjemenarske službe
Organizacione promjene u šumarstvu, koje su u proteklih 10 godina
bile česte, radi traženja pogodne forme organizacije u uvjetima dinamike
našeg općeg društvenog uređenja — odrazile su se i na sjemenarskoj službi.
Od administrativno-distribucionog sistema, usredotočenog u Ministarstvu
šumarstva prvih godina nakon oslobođenja, prešlo se 1948. na sistem
sjemenarskih poduzeća (Zagreb, Rijeka, Split), koja su uz komercijalnu
stranu poslovanja, sakupljanja u svojoj režiji i putem nakupa, te snabdijevanja
šumarija i kotarskih šumskih poduzeća — počela razvijati i unapređenje
sjemenarske službe vršenjem ispitivanja kvaliteta sjemena i selekcioniranjem.
U toku daljnje reorganizacije šumarstva likvidirana su sjemenarska
poduzeća, a Ministarstvo šumarstva, i poslije njega Glavna uprava
za šumarstvo, nisu više distributivni organ, već samo posrednik za promet
sjemenom i sadnicama između šumskih gospodarstava. Ukidanjem Glavne
uprave za šumarstvo i ta je posrednička uloga otpala, te su šumska gospodarstva
izravno vršila međusobnu razmjenu, odnosno kupoprodaju sjemenskog
i sadnog materijala. Daljnjom decentralizacijom i ukidanjem šumskih
gospodarstava, šumarije su i u tom pitanju postale samostalne, te danas
svaka šumarija, ukoliko ne može podmiriti potrebu sjemena iz vlastitih
šuma ili sadnica iz vlastitih rasadnika, nabavlja potrebne količine od susjednih
ili udaljenih šumarija putem izravnog kontakta. Informacije o postojećim
viškovima dobivaju šumarije na svoj upit i od Zavoda za statistiku
i evidenciju.


Kao što je spomenuto;, akcija je za izdvajanje sjemenskih sastojina
i stabala još uvijek u svom početku i trebalo bi je svakako pospješiti bez
obzira na očekivanu Uredbu o organizaciji šumsko-sjemenske službe. Još
se uvijek upotrebljava za sjetvu sjeme iz svih sastojina i sa svih stabala,
koja su urodila. Ne vodi se računa o potrebi dobivanja zdravih i otpornih
sadnica putem selekcije najboljih sjemenjaka radi prenošenja pozitivnih
nasljednih osobina, Znamo svi, da je holandska bolest desetkovala (i više
nego desetkovala) naše brestove sastojine. Pa ipak se nađu na pojedinim
mjestima čitave grupe brestovih stabala, koje su ostale pošteđene od te
bolesti, iako su se drugi individui u blizini već davno osušili. Potrebno bi
bilo skupljati sjeme sa. takovih otpornih stabala i uzgojiti od njih biljke —
možda ćemo dobiti generaciju otpornih domaćih brijestova. Isto je tako
važno, da osiguramo potomstvo naših slavonskih hrastova, koji su postali
poznati po čitavom svijetu vanrednom kvalitetom svog drveta, Potrebno
je nadalje proširiti odliku Quercus pedunculata tardissima (pozni hrast
lužnjak ili jelenščak), koji kasnije počinje vegetaciju, pa manje strada od
mraza, ima bolju i ljepšu deblovinu i manje je, izgleda, sklon stvaranju
živica.


5. Razvoj literature o sjemenarstvu i proizvodnji sadnica
Kako je već prije istaknuto, ranije se malo vodilo računa o selekciji
sjemena pa i o sjemenarstvu i sjemenskoj politici uopće. Važno je bilo sačekati
urod i sakupiti sjeme te ga upotrebiti bilo za potrebe pošumljavanja,
bilo za druge svrhe (na pr. hrastov žir za tov svinja). 0 problemima sjemenarstva
nije se ni pisalo, već su se neka dostignuća inozemnog šumarstva
u tom pravcu jednostavno prenijela, bez prethodnog provjeravanja o