DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 13 <-- 13 --> PDF |
4. Organizacija sjemenarske službe Organizacione promjene u šumarstvu, koje su u proteklih 10 godina bile česte, radi traženja pogodne forme organizacije u uvjetima dinamike našeg općeg društvenog uređenja — odrazile su se i na sjemenarskoj službi. Od administrativno-distribucionog sistema, usredotočenog u Ministarstvu šumarstva prvih godina nakon oslobođenja, prešlo se 1948. na sistem sjemenarskih poduzeća (Zagreb, Rijeka, Split), koja su uz komercijalnu stranu poslovanja, sakupljanja u svojoj režiji i putem nakupa, te snabdijevanja šumarija i kotarskih šumskih poduzeća — počela razvijati i unapređenje sjemenarske službe vršenjem ispitivanja kvaliteta sjemena i selekcioniranjem. U toku daljnje reorganizacije šumarstva likvidirana su sjemenarska poduzeća, a Ministarstvo šumarstva, i poslije njega Glavna uprava za šumarstvo, nisu više distributivni organ, već samo posrednik za promet sjemenom i sadnicama između šumskih gospodarstava. Ukidanjem Glavne uprave za šumarstvo i ta je posrednička uloga otpala, te su šumska gospodarstva izravno vršila međusobnu razmjenu, odnosno kupoprodaju sjemenskog i sadnog materijala. Daljnjom decentralizacijom i ukidanjem šumskih gospodarstava, šumarije su i u tom pitanju postale samostalne, te danas svaka šumarija, ukoliko ne može podmiriti potrebu sjemena iz vlastitih šuma ili sadnica iz vlastitih rasadnika, nabavlja potrebne količine od susjednih ili udaljenih šumarija putem izravnog kontakta. Informacije o postojećim viškovima dobivaju šumarije na svoj upit i od Zavoda za statistiku i evidenciju. Kao što je spomenuto;, akcija je za izdvajanje sjemenskih sastojina i stabala još uvijek u svom početku i trebalo bi je svakako pospješiti bez obzira na očekivanu Uredbu o organizaciji šumsko-sjemenske službe. Još se uvijek upotrebljava za sjetvu sjeme iz svih sastojina i sa svih stabala, koja su urodila. Ne vodi se računa o potrebi dobivanja zdravih i otpornih sadnica putem selekcije najboljih sjemenjaka radi prenošenja pozitivnih nasljednih osobina, Znamo svi, da je holandska bolest desetkovala (i više nego desetkovala) naše brestove sastojine. Pa ipak se nađu na pojedinim mjestima čitave grupe brestovih stabala, koje su ostale pošteđene od te bolesti, iako su se drugi individui u blizini već davno osušili. Potrebno bi bilo skupljati sjeme sa. takovih otpornih stabala i uzgojiti od njih biljke — možda ćemo dobiti generaciju otpornih domaćih brijestova. Isto je tako važno, da osiguramo potomstvo naših slavonskih hrastova, koji su postali poznati po čitavom svijetu vanrednom kvalitetom svog drveta, Potrebno je nadalje proširiti odliku Quercus pedunculata tardissima (pozni hrast lužnjak ili jelenščak), koji kasnije počinje vegetaciju, pa manje strada od mraza, ima bolju i ljepšu deblovinu i manje je, izgleda, sklon stvaranju živica. 5. Razvoj literature o sjemenarstvu i proizvodnji sadnica Kako je već prije istaknuto, ranije se malo vodilo računa o selekciji sjemena pa i o sjemenarstvu i sjemenskoj politici uopće. Važno je bilo sačekati urod i sakupiti sjeme te ga upotrebiti bilo za potrebe pošumljavanja, bilo za druge svrhe (na pr. hrastov žir za tov svinja). 0 problemima sjemenarstva nije se ni pisalo, već su se neka dostignuća inozemnog šumarstva u tom pravcu jednostavno prenijela, bez prethodnog provjeravanja o |