DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 126 <-- 126 --> PDF |
Cilj gospodarenja u svim šumama, bez obzira na vlasnika, jednak je: one imadu služiti općim interesima naše društvene zajednice. U njima se ima tako gospodariti, da trajno daju velike i vrijedne prihode. Razvoj naše drvne industrije ide doduše u pravcu što intenzivnijeg kemijskog iskorišćavanja drveta, no od otpadaka i manje vrijednih sortimenata, pa godišnji privredni planovi i dalje stalno traže i dimenzije a ne samo količinu. Usmjeravanjem na izradu tkz. seljačkih sječina (čišćenja, prorede) u vlastitoj režiji šumarija, rješava se uspješno problem tankih kritičnih sortimenata: rudnog i celuloznog drva. Lokalna potrošnja ogrevnog drveta sve se više usmjeruje na ugljen i električnu energiju. Ovakovo stanje i ovakove perspektive upućuju, da se odgovarajući kompleksi šuma imadu određivati za proizvodnju pilanske robe jačih dimenzija. Izvjesne površine dobro uzgojenih sastojina nizinskog hrasta imadu se određivati za proizvodnju visoko vrijedne robe — furnira. Kod degradiranih šuma imat će prvenstvo meliorativni zahvati a ne visina prihoda. Glavne smjernice cilja gospodarenja obrađuju se u uređajnom zapisniku. U tom zapisniku se ne mogu obuhvatiti mjere, koje se imadu izvoditi u svakoj pojedinoj sastojini da se postigne postavljeni cilj. Da se on što potpunije postigne, treba u tabeli opisa sastojina kod svakog odsjeka -— odjela detaljno propisati sve gospodarske mjere, koje se u tom odsjeku — odjelu imadu provesti i kako se imadu provesti: pomlađenje, melioracija, čišćenje, proreda, razne faze oplodne sječe, zahvati u pojedine debljinske razrede kod prebornih šuma i t. d. Dosadašnja loša iskustva kod ostvarivanja š. g. osnove zahtijevaju ovakav postupak. Neki upravitelj šumarije je tek došao na taj položaj, neki još nije stigao da upozna sve šume šumarije, neki još nema prakse ili je za pojedine poslove ima vrlo malo, negdje je opet potreban specifični postupak, nepoznat i iskusnijem stručnjaku. Loše izvođenje propisa š. g. osnove može učiniti bezvrijednim i najuspjeliji i skupi elaborat. Ophodnj a se utvrđuje prema cilju gospodarenja a za pojedinu vrst drveća u visini, kako je izneseno u prikazu o savjetovanju taksatora (5). Radi uzgoja vrlo vrijedne hrastove robe — furnira uz ophodnju od 140 godina izlučeno je oko 68.400 ha nizinskih mješovitih šuma lužnjaka, jasena, brijesta, graba, i to na području šumarskog inspektorata Vinkovci oko 30.100 ha, šum. inspektorata Bjelovar oko 20.200 ha, šum. inspektorata N. Gradiška oko 17.600 ha, šum. inspektorata Zagreb oko 500 ha. U ovoj površini sam lužnjak zaprema oko 36.400 ha. U odnosu na ukupnu površinu visokih jednodobnih šuma društvene imovine u republici (675.287 ha) izlučena površina iznosi oko 10%, a u odnosu na površinu, koju u ovoj površini zauzima sam hrast (210.933 ha), izlučena površina iznosi 17%. Ophodnjic a se uzima kod svih prebornih gospodar, jedinica sa 10 godina. Ove g. jedinice su istina prostrane i velike ali sa dobrim, dosta gustim prometilima, pa se sječa, iz uzgojnih potreba, može vratiti na isto mjesto u kraćem vremenskom razmaku i sa blažim intenzitetom, čime se potrajnost uspješnije osigurava. Ova ophodnjica je pogodna za uspješno prirodno pomlađenje a prihvatljiva je i radi unapređenja prirasta, jer stahla, koja se stalno nalaze na slobodnijem položaju, prirašćuju intenzivnije i jednoličnije. Ta će ophodnjica ostati i stalna, jer se sve preborne sastojine mogu stalno iskorišćavati u tom vremenskom razdoblju od 10 godina, a |