DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 125     <-- 125 -->        PDF

što se time dobiva markantnije izražena struktura sastojine, koju je potrebno
poznavati radi lakše orijentacije kod određivanja potrebnih uzgojnih
zahvata u cilju uspostavljanja i trajnog održavanja pravilne preborne
strukture. Dosada imamo vrlo malo prebornih sastojina sa povoljnim odnosom
debljinskih razreda.


Taksaciona granica od 10 cm uzeta je kod prebornih šuma zato, što
naša operativa nema još jasnu predodžbu o pravilnoj prebornoj strukturi.
Njoj je stoga potrebna točna numerička i grafička slika i o tankim debljinskim
razredima, da znade gdje, kada i kako treba intervenirati, da se uspostavi
željeni odnos zastupanih vrsta drveća i pravilan odnos tankih prema
ostalim debljinskim razredima. Snimanje stabala od 10 cm pr. pr. naviše
svakako traje dulje i skuplje je nego od 20 ili 30 cm pr. pr. Ali jer narodna
vlast gleda na šumarstvo i šumsku proizvodnju pozitivno i za njihovo unapređenje
odobrava skoro sve prihode šumarstva, to je danas omogućeno
izvođenje i toga nešto skupljeg ali za operativu i za šum. proizvodnju vrlo
važnog posla.


Priras t nam pokazuje intenzitet šum. proizvodnje i ukazuje gdje
i kako moramo intervenirati da se ta proizvodnja poveća. Dosada se prirast
najslabije obrađivao. Kako je prirast promjenjiva veličina i njegovo dizanje
odnosno padanje ovisi o mnogim faktorima, ne može se reći da podaci prihodnih
tablica nisu uporabivi za našu praksu, ali već jednom moramo znati
priraste naših šuma. Tom se poslu pristupilo. Na zamolbu sa savjetovanja
taksatora od 15.—19. II. 1954. dr; Klepac (3) izradio je metodu utvrđivanja
prirasta. Samo sa nabavom Presslerovih svrdala nemamo naročitog
uspieha. A i revizija dugoročne osnove sječa u 1955. g. je zakočila taj posao
u 1955. U 1956 g. će se zasigurno moći intenzivnije pristupiti tome poslu.
Dr. Klepac će na fakultetu održati jedan seminar prije početka radova. Sa
tim će se seminarima nastaviti, dok interesiram stručnjaci ne budu u tom
poslu ažurni.


Sada, kad nam ja zadaća da što brže uredimo sve šume, potrebno nam
je poznavanje što točnij,eg prirasta; kod utvrđivanja sječivog prihoda u prebornim
šumama. Kod jednodobnih šuma nije nam to poznavanje za tu
svrhu tako hitno potrebno. Kako se je drvna masa. naših prebornih šuma
snizila općenito, negdje i ispod minimalne mase iz uputstava iz 1937. god.,
to će u takovim slučajevima sječivi prihod biti jednak prirastu. Da, se kod
kalkulacije takovog sječivog prihoda ne koristimo prirastom iz navedenih
uputstava. moramo znati stvarni prirast. Kod prebornih šuma moramo
dakle istodobno sa ostalim pripremnim radovima nrigodom uređivanja jedne
š. g. jedinice bezuvjetno utvrđivati i stvarni prirast. Utvrđivanje prirasta
za područje republike moramo nažalost odgoditi za kasnije, dok se svrše
ovi hitniji poslovi uređivanja.


3. Utvrđivanje smjernica gospodarenja
Taksaciia treba, po svršetku pripremnih radova, zajedno sa organom
upravljanja i organom nadzora (republičkim i kotarskim) pretresti glavne
smjernice budućeg gospodarenja: cilj gospodarenja, tip uzgoja, vrst drveća
i smjesa, ophodnju, izgradnju šumskih prometnih sredstava i zgrada. Dosadašnja
praksa pretresa gotove š. g. osnove po stručnom kolegiju nije se
pokazala pogodnom, jer su se kojiput dijelovi gotove osnove morali prerađivati.