DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 124     <-- 124 -->        PDF

toč. 1. konferencije taksatora od 13. XI. 1954. Na utvrđivanje mase pomoću
prihodnih tablica kod jednodobnih šuma prešlo se iz razloga, što mase
ovakvih sastojina ne vrše skoro nikakvu ulogu kod obračuna sječivog prihoda,
što je ovaj način utvrđivanja brži, a vrši ga samo osoblje sa visokom
stručnom spremom. Utvrđivanje mase pomoću primjernih površina traje
dulje, a daj,e i dosta nesigurne rezultate radi malog postotka uzete površine
i jer ga uglavnom vrši osoblje bez dovoljne prakse.


Prigodom ispitivanja novih š. g. osnova ustanovio sam, da´ u prebornim
šumama primjerne površine, uglavnom pruge, u mnogo slučajeva daju
nesigurne podatke i to, osim navedenih razloga, još i zbog jednog osobitog
razloga. Mnogi odjeli prebornih šuma zahvaćaju veliku visinsku razliku, a
prema tome i više boniteta, od dubokih tala do kamenih blokova, pa je u
njima primjernim prugama ili krugovima teško naći pravi međusobni odnos
tih boniteta, a prema tome i pravu masu.


Dok su naše preborne šume bile neke vrsti prašuma sa velikom drvnom
masom po ha, nije bilo od presudnog značaja poznavanje točne drvne mase.
U prvoj fazi prelaznog razdoblja iz prašume u uređeni preborni tip vađena
su uglavnom neproduktivna stabla: prezrela, suha, polusuha, bolesna i zaražena,
Ta se faza u NRH provodi još samo u nekim sastojinama Ličke Plješivice.
Utvrđivanje drvne mase primjernim površinama u toj fazi je zadoivoljavalo.
Sada se neke naše preborne šume nalaze u drugoj fazi prelaznog
razdoblja, a neke u fazi urednog prebornog gospodarenja. U sastojinama
druge faze vade se stabla redoslijedom, koji propisuju uputstva iz 1937.
Cilj zahvata u sastojine ove faze je u prvom redu uspostava zdravih i kvalitetnih
sastojina a zatim uspostava pravilnog razmjera debljinskih razreda,
ukoliko,to u ovoj fazi dozvoljava racionalni intenzitet iskorišćavanja. Uspostava
pravilnog razmjera debljinskih razreda je glavni cilj zahvata u sastojine
urednog nrebornog tipa.


U današnjoj razvojnoj fazi naših prebornih šuma drvna masa pojedinih
sastojina se općenito snizila, negdje i do a negdje i ispod minimalne
mase iz uputstava iz 1937, koju zasada smatramo i uravnoteženom masom.
U tim će sastojinama sječivi prihod biti znatno niži od onog iz prelaznog
razdoblja i doznaka mora imati potpuno uzgojni značaj, jer se ima voditi
računa o uzgojnoj ulozi svakog pojedinog stabla. Stoga nam je, radi određivanja
sječivog prihoda, potrebno znati što točniju masu tih sastojina.


S druge strane naše se ´preborne šume po svršetku rata rapjdno otvaraju
izgradnjom cesta. Kako se novčani prihodi iz šuma obilno vraćaju
šumarstvu za njegovo unapređenje, to se svuda godišnje izgrađuju deseci
kilometara cesta: u Gorskom Kotaru, u Velikoj i Maloj Kapeli, po cijelom
Velebitu, u Ličkoj Plješivici. Za naše prostrane areale prebornih šuma
stvorena je mogućnost vrlo intenzivnog gospodarenja odnosno prijelaza na
gospodarenje kontrolnom metodom. I u 1955 pristupilo se prvoj fazi tog
prijelaza t. j . utvrđivanju drvnog fonda klupiranjem svih stabala u sastojim.
I smanjivanje područja šumarija osnivanjem novih šumarija omogućuje
taj prijelaz.


Kod ovog klupiranja svih stabala uzeti su debljinski stepeni od 5 cm,
debljinski razredi od 10 cm, a taksaciona granica od 10 cm.


Debljinski razredi od 10 cm uzeti su kod svih tipova sastojina radi
jednakog obračuna masa kao i radi jednakog vođenja potrebnih statističkih
podataka. Kod prebornih sastojina uzeti su ti debljinski razredi i s razloga,