DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 121 <-- 121 --> PDF |
*´ Za prostorno razdjeljenje šuma NRH u većim razmjerima treba naći čvršću i stalnu osnovu. Smatram, da šume NRH treba najprije razdijeliti na 3 pojasa i to na osnovu načina gospodarenja. To su: 1. pojas jednodobnih šuma, 2. pojas prebornih šuma, 3. pojas primorskih šuma. Zatim treba šume svakog- šumskogospodarskog pojasa razdijeliti na oblasti i to na osnovu biljnosoeioloških razlika, ali tako da to bude i geografski zaokružena gospodarska cjelina. To znači da prostor jedne suviše velike šumske zajednice može biti razdijeljen na dvije ili više oblasti. Na pr. prostor nizinskih šuma na podravsku, podunavsku i posavsku šumskogospodarsku oblast, zatim pojas prebornih šuma bukve i jele na šumskogospodarsku oblast gorskokotarsku, kapelsku, velebitsku i t. d. Napokon treba šume svake oblasti razdijeliti na područja i to na osnovu konfiguracije terena odnosno gravitacija tako, da takvo područje predstavlja šumskouređajnu jedinicu višega reda. Detaljna obrada ovog interesantnog problema predmet je posebnog razmatranja. Zasada je važno, da se područja novih šumskogospodarskih jedinica utvrđuju tako, da se mogu uklopiti u novo šumskogospodarsko područje. šumskogospodarske jedinice. Osnivanje š. g. jedinica kao i izvođenje unutarnjeg razdjel jenja vrši se po propisima Uputstva za uređivanje šuma iz 1931. godine. Kako danas za šume postoje samo dva vlasništva, to> š. g. jedinice mogu danas biti vrlo dobro arondirane šumskogospodarske cjeline. Tamo, gdje se jedan šum. kmpleks prostire po području dvaju ili više kotareva, odnosno dviju ili više općina ili šumarija, mogu se š. g. jedinice osnivati i po kotarskim, odnosno općinskim ili šumarijskim granicama samo onda, ako takve granice odgovaraju šumskouređajhim zahtjevima. Dakle, za osnivanje jedne š. g. jedinice nisu mjerodavne promjenjive granice kotara ili općina ili šumarija, već staln a šumskogospodarska načela. Da kod pretresa gotove šumskogospodarske osnove ne bude prigovora granicama š. g. jedinice, nadležna taksacija treba da prije početka terenskih radova, a na osnovi spomenutih šumskogospodarskih načela, raspravi pitanje granica jedinice sa interesiranim šumarijama i nadležnim šumarskim insplektorima. Izmjer a šuma . U NRH su šume u pretežnom dijelu omeđašene. Nije omeđašen pretežni dio šuma biv. zemljišnih zajednica, manji dio šuma biv. imovnih općina i biv. državnih šuma. Potrebno je stabilizirati granice i tih neomeđašenih šuma. U nekim šumama biv. z. z. i k. i. o. ima površina, koje su se nesmetano iskorišćavale, a i danas rabe kao pašnjaci. Prije nego se kod ovakvih šuma pristupi izmjeri vanjskih granica, ima se komisijski na terenu sa predstavnicima kotara i općina provesti razgraničenje između ovakvih pašnjačkih i šumskih površina i tu diobnu liniju na lomnim točkama učvrstiti stabilnim međašnicima. Tu diobnu liniju ima taksacija ih šumarija snimiti, sastaviti diobni nacrt sposoban za zemljišnoknjižnu provedbu, i putem kotara to cijepanje provesti u zemljišnim knjigama sa eventualnom promjenom kulture i organa upravljanja. Radi stabilizacije vanjskih granica i ustanovljenja površina ima se izvršiti ili izmjera granica po posjedovnom stanju ili provesti reambulacija. Ako nema dovoljno novčanih sredstava, vrši se izmjera granice po posjedovnom stanju i izmjerena granica unosi u kat. karte radi ustanovljenja nepreporne površine pod upravom šumarije i globalne površine uzurpacija. * * |