DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 12 <-- 12 --> PDF |
kada smo imali 297 rasadnika sa 213 ha ukupne, odnosno 176 ha obrađene površine. Ovi su rasadnici proizveli 25 milijuna listača i 50 milijuna četinjača, ukupno 75 milijuna biljaka (po 1 ha ukupne površine okruglo 350.000 biljaka, a po 1 ha obrađene površine 425.000 biljaka). Prosječn o j e u ovih deset godina poslijeratne obnove proizvađano u šumskim rasadnicima NR Hrvatske 60,000.000 biljak a godišnje . Odnos četinjača i listača varirao je u pojedinim godinama, ali prosječno uzevši on se kreće u omjeru 1:1 . Podaci o sakupljanju sjemena nisu posve potpuni, jer nam za neke godine manjkaju (naročito za godine 1945—1948). Godine 1949. skupljeno je oko 1,850.000 kg sjemena, a od toga 12.000 kg četinjača. Kulminaciju postizava godina 1952. (urod žira i bukvice!) sa preko 5 milijuna kg, od toga cea 30.000 kg četinjača. Kako je efekat sakupljanja ovisan o godinama uroda vidi se odmah po slijedećoj godini 1953., kad je sakupljeno svega samo oko 400.000 kg, od toga 25.000 kg četinjača. 3. Izdvajanje sjemenskih sastojina Navedene brojke govore nam samo o našim naporima za polučenjem količinskog efekta u sakupljanju sjemena i proizvodnji sadnica. Kakav je konačni efekat — to se iz tih podataka ne vidi. Znamo, da smo imali dosta lijepih rezultata, ali znamo i za mnoge griješke, koje su se neminovno pojavile u tom poslu. Svako naglo povećanje kapaciteta donosi sa sobom loše posljedice, koje umanjuju kvalitetu rada i time smanjuju i konačni efekat. U želji za ostvarivanjem i premašivanjem planova napregli smo sve sile, da postignemo maksimum moguće produkcije. Pri tom se nije mnogo pazilo na kvalitetu materijala za produkciju t. j . na kvalitetu sjemena. Ne misli se ovdje na kvalitetu u smislu zdravo-bolesno ili punojalovo> jer smo selekciju u tom smislu ipak vršili, već se misli na kvalitetu u pogledu nasljednih osobina, koje su vezane uz rase i provenijencije. No ipak se i na to počelo misliti, te već godine 1949. izlazi nacrt »Uputstva za izdvajanje sastojina i stabala za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena«. Ova su uputstva zajednički izradili Instituti za šumarska istraživanja u Zagrebu i Beogradu. Nažalost iz raznih uzroka, od kojih je jedan i pomanjkanje kadrova, rad na izdvajanju sjemenskih sastojina i stabala u našoj je republici još uvijek tek u početku i dosta sporo napreduje. Poteškoća je i u tome, što i pored Zakona o prometu sjemenske robe (koji je izašao 1954.), još nije izašla savezna Uredba o organizaciji šumsko^sjemenske službe, koja se sprema od 1949. godine, pa tako spomenuta Uputstva nemaju formalne zakonske podloge. Prema podacima Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, do sada je izvršen pregled i sastavljen prijedlog za izdvajanje sastojina podesnih za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena na području šumarija Rijeka, Opatija, Poreč, Klana, Labin, Rovinj i Rab. Ovim prijedlozima obuhvaćeno je oko 120 ha sastojina te posebno oko 1500 pojedinačnih stabala ili grupa stabala. Predloženo je za izdvajanje oko desetak autohtonih vrsti listača i četinjača te dvanaest vrsti egzota, Svakako je poželjno i potrebno, da se taj rad što intenzivnije nastavi i što prije dovrši, kako bismo u buduće znali, odakle ćemo uzimati sjeme za potrebe rasadnika i pošumljavanja. 368 |