DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 117 <-- 117 --> PDF |
jer im je ostao samo posao uređivanja. No s druge strane, ta je organizaciona dobit odmah prilično umanjena jednim nezgodnim gestom. Iz razloga, koji se ničim ne mogu opravdati, osoblje taksacija dobilo je niske dopunske plaće, dosta niže od ostalih stručnjaka u inspektoratu, a mnogo niže od osoblja na šumarijama. Loše posljedice nisu izostale. Ionako malobrojno osoblje taksacija, i to uglavnom mlađe, počelo je odlaziti radi boljih plaća na šumarije, a novo osoblje slabo pridolazi. Ali iza toga savjetovanja i nove organizacije rad taksacija se u svakom pravcu usavršuje, postaje jedinstveniji i počinje davati izvjesne rezultate. U prvom redu sređuju se terenski podaci, prikupljeni ranijih godina, kada se držalo, da je šuma uređena, kad se je primjernim prugama utvrdila drvna masa, pa se je jurilo samo za ovakvom površinom. U 1954. godini predložen je na odobrenje priličan broj novih šumskogospodarskih osnova. Prilično sređeno i stabilizirano odvijanje radova na redovitom uređivanju opet je u 1955. usporeno novim vanrednim poslom. Zavod za privredno planiranje trebao je predložiti Izvršnom vijeću NRH na odobrenje dugoročnu osnovu sječa. No njena dva sječiva prihoda predmet su stalnih rasprava između organa upravljanja šumama, ranije šumskih gospodarstava, a sada šumarija, i organa planiranja, t, j , saveznog i republičkog Zavoda za privredno planiranje. Kod godišnjeg planiranja opsega sječa stalno se od 1952. balansira između sječivog prihoda obračunatog po šumskim gospodarstvima, i sječivog prihoda obračunatog po planskom sektoru biv. Privrednog savjeta. Zavod za privredno planiranje nije se mogao odlučiti za jedan od tih dvaju sječivih prihoda, već je mjerodavnima predložio, da se izvrši revizija ove dugoročne osnove. Taj je prijedlog prihvaćen pa je društveni plan NRH za 1955. predvidio tu reviziju. Da se utvrdi opseg ove revizije i postupak za njeno izvršenje i da se pravovremeno izvrše pripremni radovi, održana je u Zagrebu na 13. XI. 1954. konferencija taksatora i šefova inspektorata te profesora šumarskog fakulteta. Kako u dugoročnoj osnovi sječa postoji razlika samo između glavnih sječivih prihoda, odlučeno je da se izvrši samo revizija obračuna glavnog sječivog prihoda društvenih šuma za dvadesetgodište 1952/71. Da ne bude opet prigovora revidiranom glavnom sječivom prihodu, odlučeno je da se drvna masa utvrdi najtočnijom metodom, t. j . klupiranjem svih stabala i to kod prebornih šuma u svim sastojinama, a kod šuma oplodne sječe u sastojinama iznad 80 godina starosti. U gospodarskim jedinicama, za koje su sastavljene šumskogospodarske osnove poslije 1951. godine, ne vrši se ponovno utvrđivanje drvne mase. Kod niskih šuma ustanovljuje se drvna masa sastojina od zadnjeg dobnog razreda utvrđene ophodnje i to primjernim prugama. Revizija dugoročne osnove ne vrši se u Istri i Dalmaciji iz razloga: a) što glavni i prethodni sječivi prihod tamošnjih šuma, koji se uglavnom troši za lokalnu potrošnju, ne igra neku osjetljivu ulogu u sječivom prihodu NRH i b) što tamošnje šume još nisu omeđašene, pa se ni ovom revizijom ne bi dobili točniji podaci. U Dalmaciji se vrši samo klupiranje borovih sastojina starijih od 30 godina. Sječivi prihod prebornih šuma utvrđivat će se prema uputstvu iz god. 1937., uzevši u obzir zdravstveno stanje sastojina kao i uzgojne potrebe. Glavni sječivi prihod kod šuma oplodne sječe utvrđivat će se prema uputstvima iz 1931., uzevši u obzir ophodnju svake gosp. jedinice. Ovakva metoda rada uzeta je zato, da na terenu prikupljeni podaci mogu poslužiti i Q Šumarski list |