DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 116     <-- 116 -->        PDF

mase iz uputstava 1937. Planski sektor bivšeg Privrednog savjeta polazi
sa stanovišta, da se smanjenju opsega sječa odnosno normalizaciji proizvodnje
pristupi tek u narednim razdobljima, a u razdoblju 1952/71. da
drvna masa stagnira, t. j . da se i dalje vrše prethvati, da naglo smanjenje
opsega sječa ne izazove poremetnje u privredi. On obračunava glavni sječivi
prihod globalno za područje cijele NRH pomoću subjektivno odabranih
elemenata i to kod jednodobnih šuma na temelju jedne, prosječne, ophodnje
za svaku od glavnih vrsta drveća (bukva 100, hrast 120, ostale tvrde listače
80, meke listače 50 godina), a kod prebornih šuma na temelju jednog, ocijenjenog,
prirasta za sve preborne šume. Kod ovog su obračuna vrlo slabo
prošle hrastove sastojine. Oba etata su niža od mase, posječene godišnje
u razdoblju 1947—1950. Kod oba je kalkulanta prijelaz na niži etat postepen:
najviši je u 1952., a najniži u 1971.


Dugoročnu osnovu sječa izdao je 1953. u ograničenom broju primjeraka
Zavod za privredno planiranje NRH. U tabeli 2. nalazi se šumar najvažnijih
podataka, koji se mogu usporediti sa istovrsnim podacima inventarizacije
u tabeli 1. Ti se podaci ne podudaraju, što je razumljivo. Oba
elaborata rađena su velikom hitnjom, sa dosta neiskusnim osobljem, sa
slabom točnosti. Metode rada, primijenjene kod sastava ovakvih elaborata,
mogu dati samo približne podatke. Kod upotrebe tih podataka u praksi
potreban je veliki oprez. Sve to ukazuje, da samo redovito uređivanje šuma,
odnosno šumskogospodarska osnova, može dati točne i upotrebljive podatke
za vođenje racionalnog šumskog gospodarstva.


Po dovršenju dugoročne osnove sječa nastavlja se sa radovima uređivanja,
ali opet bez vidnog uspjeha. Reorganizacija državne uprave, i to
ukidanje u 1951. Ministarstva šumarstva i osnivanje Glavne uprave za
šumarstvo u okviru Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo, te ukidanje u
1952. ovog Savjeta i osnivanje Uprave za šumarstvo u okviru Državnog
sekretarijata za poslove narodne privrede, usporuje rad na uređivanju
šuma. Dok u Glavnoj upravi za šumarstvo još postoji posebni odjel za
uređivanje šuma, ali samo sa dva iskusna stručnjaka, koji opet rade više
druge poslove nego uređivanje, u Upravi za šumarstvo uopće nema posebne
radne jedinice za tu službu, već je vrši jedna stručnjak kao sporednu dužnost.
Smatralo se, da je to operativna služba šumske proizvodnje. Trebalo
je mnogo upornosti u dokazivanju, da je to operativna služba planiranja
na dulji rok, koja u vrhu mora imati jedan centar sa jakom ulogom upućivanja
i usklađivanja. Uspjelo je utoliko, da sada u toj Upravi jedan
stručnjak ima samo taj zadatak.


Za vrijeme ovog reorganizacionog previranja devet taksacija kod šumskih
gospodarstava ostaju bez pravca i laviraju ovamo onamo, rade ovako
i onako, kako je koja mogla i znala.


U 1953. izvršena je analiza radova kod navedenih taksacija. Utvrđeni
su razni nedostaci i otkriveni uzroci slabog uspjeha. Da se ta služba učini
produktivnijom održano je u Zagrebu od 15.—19. II. 1954. savjetovanje
taksatora NRH uz sudjelovanje profesora šumarskog fakulteta. Rad ovog
savjetovanja prikazan je u šumarskom listu (5).


Odmah iza toga savjetovanja u 1954. izvršena je nova reogranizacija
šumarske službe. Likvidirana su šumska gospodarstva a osnovani šumarski
inspektorati. Služba uređivanja ostala je u okviru tih inspektorata kao
samostalan odsjek. Tom su organizacijom terenske taksacije mnogo dobile,