DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 115 <-- 115 --> PDF |
\ vanje i pošumljavanje. Uređivanje šuma bilo je zapostavljeno. Stariji I iskusniji stručnjaci u poslovima uređivanja upućivani su većinom na tada aktuelne poslove, a na posao uređivanja, upućivano je mlađe osoblje bez iskustva. I ovo se osoblje stalno mijenjalo i nije dovršavalo započeti posao. Nije bilo potrebnih instrumenata ni crtaćeg i taksacionog´ pribora, a mjestimice nije bilo ni prostorija. U ovom razdoblju vršeni su skoro isključivo terenski radovi, pa nije sastavljena nijedna gospodarska osnova. Taj ionako slabo vrijedan rad redovitog uređivanja prekinut je u 1950. godini vanredhim poslom. Savjet za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ odredio je u 1950. godini, da se u roku od godine dana sastavi Dugoročna osnova sječa i obnove šuma. Taj je posao imala izvršiti služba uređivanja uz pomoć svega terenskog operativnog osoblja. Ova dugoročna osnova sječa i obnove šuma dovršena je koncem 1951. godine. Dugoročna osnova sječa sastavljena je na temelju podataka inventarizacionog elaborata iz 1948., kao i sječa, izvršenih od 1948. do uključivo 1951. godine. Podaci inventarizacije na mjestima, gdje su bili sumnjivi, provjereni su terenskim izvidima. Ta dugoročna osnova sječa je ustvari 20-godišnji plan iskorišćavanja za. razdoblje 1952—1971. Stoga je najvažniji dio te osnove sječivi prihod za .ta dva decenija. Taj sječivi prihod, izračunat po taksacijama 9 šumskih gospodarstava zajedno sa ostalom operativom, iznosi poprečno godišnje 3,520.000 m3 i to 2,649.100 m3 glavnog (1,545.000 m3 kod jednodobnih, a 1,103.600 m3 kod prebornih šuma) i 871.000 m3 prethodnog prihoda. Ovaj je obračun revidirao planski sektor datašnjeg Privrednog savjeta na poprečno godišnje 4,368.200 m3 i to 3,506.200 m3 glavnog (2.285.600 m3 kod jednodobnih, a 1,220.800 ms kod prebornih šuma) i 862.000 m3 prethodnog prihoda. Ukazuje se razlika sa 848.100 m3 i to na glavnom sječivom prihodu. Radi orijentacije pri ocjeni te dugoročne osnove sječa treba istaći, kako je došlo do ove razlike´u glavnom sječivom prihodu. Oba kalkulanta polaze od činjenice, da je drvna masa šuma NR Hrvatske prejakim iskorišćavanjem glavnog prihoda tako snižena, da ona danas iznosi oko 66% normalne. To se stanje najbolje vidi iz nepovoljnog današnjeg razmjera dobnih razreda, koji po podacima ove dugoročne osnove sječa izgleda ovako: a) kod jednodobnih visokih šuma dob. raz. od 1—40 god. 46% od ukupne površine tih šuma; od 41—80 god. 38%; od 81—120 god. 10%; od 121 god. naviše 6%; b) kod jednodobnih niskih šuma dob. raz. od 1—10 god. 52%; od 11—20 god. 28%; od 21 god. naviše 20%. I jedan i drugi kalkulant smatraju, da je potrebno to stanje drvnog fonda popraviti na razne načine: smanjenjem opsega sječa, povećanjem prirasta postojećih sastojina, proširenjem šum. proizvodnje na gole površine i dr. Ovom se dugoročnom osnovom sječa nastoji postići normalizacija drvnog fonda smanjenjem opsega sječa. Šumska gospodarstva (organi upravljanja) polaze sa stanovišta, da se smanjenju opsega sječa odnosno normalizaciji proizvodnje pristupi odmah t. j . već u prvom razdoblju god. 1952/71. U tu svrhu obračunavaju glavni sječivi prihod kod jednodobnih šuma individualno za svaku gospodarsku jedinicu na temelju današnjeg stanja svake sastojine i razmjera dobnih razreda, uz ophodnju određenu prema cilju gospodarenja, a kod prebornih šuma prema današnjem stanju sastojina svakog odjela u okviru odnosa zbiljne i aproksimativne minimalne 471 |