DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 108 <-- 108 --> PDF |
2. Bez stručnog kadra ne vrijedi nikakva organizacija službe zaštite šuma jer je ona bez tog kadra više formalna nego stvarna. Obratno, postojanje većeg broja specijaliziranih stručnjaka na terenu mora donijeti rezultate pa makar zaštitna služba bila i slabo organizirana. 3. Bez stručnog kadra ne može se ni pomišljati na rješavanje mnogobrojnih problema zaštite šuma. Ono malo stručnjaka-entomologa angažirano je najvećim dijelom nastavom ili najkrupnijim problemima praktične zaštite šuma. Manje aktuelnim problemima šumarske entomologije nitko se ne bavi. Zbog toga se i dešava da strani stručnjaci prigodom posjeta našim šumama pronalaze i istražuju razne štetnike te o tome pišu rasprave. To je dosta neugodna činjenica obzirom na prestiž naše nauke. što je uzrokom da su stručnjaci za zaštitu šuma tako malobrojni? Ti stručnjaci moraju poznavati sistematiku, biologiju i terapeutiku štetnih kukaca ili gljiva. Za svladavanje tih opsežnih disciplina potrebna je posebna literatura, laboratorijska oprema i dr. Praktički to znači da se u Hrvatskoj samo u odgovarajućim naučnim ustanovama u Zagrebu može specijalizirati za entomologa ili fitopatologa. Specijalizacija traje duže vremena tako da ju je na vlastiti trošak nemoguće obaviti, šumarska operativa nije stipendiranjem ili inače nastojala stvoriti potreban broj stručnjaka u tim disciplinama. To je glavni razlog da je brojno stanje šumara entomologa i fitopatologa tako nepovoljno. Iz ovbga odmah slijedi i odgovor na pitanje: kako popraviti to stanje? Budući da se u prvom redu radi o aktuelnim potrebama šumarske prakse, operativa mora biti ta, koja će podstrekavati mlade šumare u radu na zaštiti šuma i omogućiti im specijalizaciju. Zatim treba omogućiti specijaliziranim stručnjacima da se bave poslovima za koje su specijalizirani, a ne zaposliti ih na drugim mjestima. To znači da na terenu treba stvoriti radna mjesta za stručnjake za zaštitu šuma. Ta će mjesta biti stvorena organizacijom službe zaštite šuma. Oprema Smatra se, a i iskustvima je potvrđeno, da suzbijanje štetnika u šumama aviometodom na manjim površinama nije rentabilno. Drugim riječima rentabilni je je da šumarije same obavljaju suzbijanje štetnika na malim površinama i to motornim ili drugim aparatima. Nije još istraženo za naše prilike, koliku je najmanju površinu još uvijek rentabilno tretirati aviometodom, a koliku više ne. To se niti ne može općenito utvrditi za sve slučajeve jer na rentabilnost utječu razni faktori (vrijednost objekta kojeg se tretiranjem kani sačuvati, cijena aviousluga, koja varira obzirom na veličinu objekta i udaljenost od aerodroma, postojanje prikladnih aparata za suzbijanje sa zemlje kao i prohodnost objekta i mnogi dr.). Sigurno je, međutim, da se suzbijanje štetnika u šumama na nekoliko desetaka ha ne isplati obaviti aviometodom, nego to treba uraditi aparatima sa zemlje. Naročito je česta potreba manjih ili ručnih aparata za suzbijanje raznih štetnika i bolesti u šum. rasadnicima ili manjim kulturama. Ne postoje podaci, iz kojih bi se vidjelo koliki broj i kakve vrste aparata za suzbijanje štetnika i bolesti posjeduje šumarstvo. (Poljoprivreda ima relativno točne analogne podatke). Iz iskustva znam da je šumarstvo vrlo slabo opremljeno tim aparatima. Na šumarijama odnosno pri šum. inspektoratima postoje svega 2—3 motorne prašilice za konjsku vuču, za |