DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 103 <-- 103 --> PDF |
da bi ih trebalo proglasiti zaštitnim i u tom smislu gospodariti s njima. Naročito mnogo takvih terena ima u Velebitu, šume na Kršu općenito trebalo bi podvrći specijalnom režimu gospodarenja. Površina od oko milion ha goleti i šikara u Hrvatskoj trebala bi da bude jasna opomena i opravdanje za takav postupak. U prilog ovome može se napomenuti da je na pr. u švicarskoj 77% od ukupne šumske površine proglašeno zaštitnim šumama (ustvari sve šume u brdima). VAŽNIJI USPJESI ZAŠTITE ŠUMA U PROTEKLOM DESETLJEĆU Kada se govori o napretku zaštite šuma u posljednjih deset godina, onda na prvom mjestu treba istaknuti razne zakonske propise u toj oblasti. Donošenje zakonskih propisa iz područja zaštite bilja odnosno šuma samo po sebi već ukazuje na važnost koja se pridaje tom radu. Broj i opseg tih propisa ukazuju na pozitivno nastojanje da se radovi na zaštiti šuma što više intenziviraju. Najznačajniji od tih propisa je Osnovni zakon o zaštiti bilja od bolesti i štetočina (SI. list FNRJ br. 26/54). Tim zakonom postavljeni su temelji stalne službe zaštite šuma. Suzbijanje štetnika i bolesti u šumama postalo je zakonska obaveza. Nema sumnje da je rad na zaštiti šuma dobio u tom zakonu veliku potporu i novi polet. Donošenjem Zakona o zaštiti bilja riješeno je također i jedno drugo važno pitanje. U svim područjima društvene djelatnosti postoji naime materijalna i krivična odgovornost za štete, nastale zbog nemarnog rukovanja narodnom imovinom. U šumskom gospodarstvu nastaju, međutim, zbog nehaja prema suzbijanju raznih šumskih štetnika često puta goleme štete, a da za to nitko ne snosi odgovornost. Spomenutim zakonom i to je pitanje konačno riješeno. Osim Zakona o zaštiti bilja doneseni su i mnogi drugi propisi, od kojih spominjem najvažnije: Zakon o prometu sjemenske robe (SI. 1. FNRJ, br. 27/54); Uredba o suzbijanju gubara (SI. 1. FNRJ, br. 29/49) ; Rješenje o određivanju opasnih biljnih bolesti i štetočina (SI. 1. FNRJ, br. 54/54) ; Pravilnik o kontroli kemijskih sredstava za zaštitu bilja (SI. 1. FNRJ, br. 2/55) ; pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja pri uvozu, provozu i izvozu (SI. 1. FNRJ, br. 22/55) ; Uputstvo o zaštiti šuma i šumskog drveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti (SI. 1. FNRJ, br. 32/49). Veoma značajnim uspjehom zaštite šuma u posljednjih deset godina treba također smatrati objavljivanje ovih djela: Vajd a Z.: Zaštita šuma (šumarski priručnik II, 1946). Kovačevi ć ž.: Primijenjena entomologija (Opći dio, 1950; Poljoprivredni štetnici, 1952; šumski štetnici — u štampi). »Zaštita šuma« prof. Vajde je ustvari prvo domaće djelo te vrste (izuzimajući Veselijev »Katekizam«, namijenjen lugarskom osoblju). Trilogija prof. Kovačevića je od neprocjenjive važnosti za razvoj primijenjene entomologije u Hrvatskoj. Tim djelima utrt je kod nas put daljnjem napretku nauke i prakse u ovoj oblasti. Značajan napredak postignut je također u praktičnom suzbijanju nekih štetnika na terenu. To u prvom redu vrijedi za suzbijanje gusjeničnih štetnika. Gusjenice gubara, zlatokraja, suznika, savijača i drugih štetnih |