DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1955 str. 100 <-- 100 --> PDF |
i Dryocoetes autographus, Polygraphus polygraphus i Pityophthorus micro graphusi Sušenje je zahvatilo površinu od oko 600 ha. U srednjeevropskim zemljama smrča često jako strada od gusjeničnih štetnika (Liparis monacha), osa listarica (Lygaeonematus abietum), potkom jaka i dr. U Hrvatskoj takovih šteta nema pa nas stoga zdravstveno stanje smrčevih šuma može zadovoljiti. Bor U Hrvatskoj nema prostranih suvislih kompleksa, borovih šuma. Pogotovo su relativno malene površine, na kojima od prirode dolaze obični i crni bor. U obalnom pojasu nalaze se prirodne šume alepskog i primorskog bora, no u njima nema znatnijih šteta pa se daljnje izlaganje odnosi na šume običnog i crnog bora. Veći dio ovih šuma podignut je umjetnim putem. Posebno mjesto, zauzimaju šume običnog i crnog bora na Kršu zbog naročito teških uslova pod kojima su podignute i u kojima rastu te zbog uloge, koju one vrše. Slično je i sa borovim šumama na Đurđevačkim Pijescima. Šume crnog i običnog bora primorskog pojasa i Istre najviše stradavaju od borovog četnjaka (Cnethocampa pityocampa). Gusjenice ovog štetnika često puta totalno obrste borove na većoj ili manjoj površini. Gubitak iglica je opasan napose s razloga, što te šume rastu na vrlo nepovoljnom staništu i zato što se radi o četinjačama, koje trebaju mnogo više vremena da ponovno ozelene (ako im to uopće uspije), nego što je to potrebno listačama. Gradacije četnjaka traju redovno mnogo, duže nego gradacije drugih gusjeničnih štetnika (na pr. gubara) pa i ta okolnost utječe na pojačanje štete. Brštenjem iscrpljena stabla postaju pristupačna za napadaj potkom jaka i drugih sekundarnih štetnika. Zbog svega toga je potrebno voditi stalnu i organiziranu borbu protiv četnjaka kao primarnog štetnika borovih šuma na primorskom Kršu. Suzbijanje b. četnjaka vrši se uništavanjem gusjenica insekticidima ili odsjecanjem i spaljivanjem gnijezda. Mnogi se protive ovom posljednjem načinu suzbijanja, jer se navodno odsjecanjem vrhova grana stabla jako oštećuju. Mislim da je svakako bolje da stablo izgubi nekoliko vršnih grančica nego dopustiti da gusjenice obrste čitavu krošnju. Uistinu, ako se na stablima nalazi po nekoliko desetaka gnijezda i ako sva gnijezda nisu dohvatljiva, skidanje gnijezda ne će koristiti pa gusjenice treba suzbijati kemijskim preparatima. Dosta rašireni štetnik naših borovih šuma je i riđ a borov a pila t k-a (Diprion sertifer). Pagusjenice ovog štetnika također često obrste iglice borova u znatnoj mjeri. Prije nekoliko godina postojao je jak napadaj pilatke u borovim šumama na Đurđevačkim Pijescima, tako da je bilo potrebno primijeniti kemijske mjere suzbijanja. Prošle (1954.) godine također je zapažena pojava borove pilatke u mnogim borovim kulturama. Najjače su bile napadnute kulture Škrobotka i Javornik (šum. Karlovac). Napominjem da u NR Srbiji (Maljen) postoji već više godina jaka zaraza obične borove pilatke (Diprion pini). Štete su velike tako da se zarazu pokušalo likvidirati avio-kemijskim putem. Gotovo u svim borovim kulturama može se zapaziti štetno djelovanje borovog savijača (Evetria buo liana). Gusjenice ovog štetnika uništenjem vršnih pupova uzrokuju nepravilan rast stabalaca pa time 456 |