DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ceto sum silvaticae). Po uzrastu smo-ča je ovdje manjih razmjera, vrlo je krošnjata, obrasla granama, do tla, ali, što je naročito zanimljivo, prevladavajiu viši debljinski razredi. Podmlađivanje se odvija u skupinama, a uslijed teških stanišnih prilika ima i mnogo uginulih biljaka. Katkada se tu javlja jela sa boljim razvitkom od smrče, zatim gorski javor i redovito jarebika (Sorbus aucuparia var. gl a brat a), zatim breza, velelisna vrba, pa izuzetno i bukva. Sloj grmlja je dobro razvijen (Rosa a 1 p i- na-R. -pendulina), a sloj zeljastog bilja sačinjavaju kolonije vrste Calamagrostis villosa i »piceetami elementi« kao i niz stalnih pratilica, te mahovine i lišajevi (obilno razvijeni na stijenama i blokovima kamenja). 6. Jelova šuma sa trokrpim mahom (Zajednica Bazzanieto-Abietum) I ova zajednica kao. i prethodna pretsitavlja »ekološki veoma specijalizirani šumski tip«. Njena ovisnost od podloge (nepropusne matične stijene granita, gnajsa i škriljevaca, sa humoznim i vlažnim tlima) je očigledna. Najbolje su te zajednice razvijene na sjevernim padinama u nadmorskoj visini od 500 do 1000 m. Tlo ima najkiseliju reakciju od svih šumskih tala na Pohorju (Ph = 3—8,5). Jela je ovdje glavna šumska vrsta i dostiže visinu od 30 m, čisto deblo i punodrvnost. Smrča u zajednici ima podređeno značenje. Sloj grmlja je dosta dobro razvijen, dok je sloj zeljastih biljaka sastavljen od malog broja pretežno acidofilnih vrsta (V a c c i n i u m, B 1 e c h n u m, M e 1 a mpyru m i slične), ali ima priličnu pokrovnost. U sloju mahovina nailazi se karakteristična vrsta B a z z a n i a (M astigogobryum) triloba ta, zajedno sa još nizom drugih »piceetalnih« mahovina. Suha varijanta ove zajednice među diferencijalnim vrstama sadrži osim smrče u sloju drveća i vrsta Deschampsia flexuosa, Pteridium aquililin u m i niz mahovina. 7. Borova šuma sa borovnicom (Zajednica Pineto-Vaccinietum). Javlja se na nižim- i srednjim položajima južnih i zapadnih ogranaka Pohorja. Vezana je na plitka i suha tla na kojima bijeli bor nema ozbiljnijeg konkurenta. To su redovno manje površine, a zajednica je uslovljena edafskim i lokalno-klimatskim faktorima. Zajednicu karakteriziraju brojni »piceetami « elementi i njenom degradacijom nastaju posebni tipovi vriština (Callu net o-Geni s tetum). Osim bijelog bora javlja se tu i jasika, krkavina, borovnica, brusnica i Calluna. Kako sam autor ističe, ova zajednica nije još dovoljno proučena. SVEZA CRETOVA SA KRIVULJEM S p h a g n i o n U ovu svezu uvrstio je autor pohorske cretove (tresave) na kojima se javljaju skupine »ruševja« — krivulja (Pinu s m a g h u s var. u 1 i g i n o s a). To su zajednice barskih tala razvijene u depresijama ili na visoravni, a odlikuju se posebnom fizionomijom. Po visini su to grmolike zajednice krivulja sa malobrojnim vrstama nižeg grmlja, među kojim se nalaize vrste kao na primjer J u n i p erus communis, Rhododendron ferrugineum, Vaccinium u 1 iginosum, V. oxycoccos Andromeda polifolia ´i slične. Od vrta zeljastog bilja javlja se tu niz vrsta među kojima i Drosera rotundifolia, a naravno, sloj mahovina i lišajeva (među kojima razne vrste Sphagnum a dominiraju) je neobično dobro razvijen. Osim toga u zajednicama ove sveze prisutni su mnogo piceetalni elementi koji povezuju ovu svezu sa redom P i c e e t a 1 i a. Autor kratko opisuje dvije zajednice ove sveze i to: 1. Cret (»šotno barje«) sa krivuljem (Zajednica Sphagnetum mughetosu m) 2. Cret sa smrčom (Zajednica Sphagnetum piceetosu m) SVEZA LIVADA SA SURIVUKOM N a r d i o n Na kraju autor govori i o pojedinim tipovima kiselih livada u kojima dominira »baloh« (surivuk-N a r d u s strict a), a koji su većinom nastali krčenjem šuma na mjestu već opisanih zajednica iz sveze Vaccinio-Piceoin-a iz zajednice Acereto-Praxinuetum piceeto. sum, te djelomično i iz zajednice Pineto-Vaccinietum. Tla pod ovim livadama su srednje duboka i vrlo kisele reakcije. U sastavu biljnog pokrivača ovih livadskih zajednica javljaju se i brojne vrste šumskih zajednica iz kojih su one nastale. |