DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Napominjemo da su prema 81. 5 tć. 1 Zakona o taksama, od plaćanja takse oslobođena državna nadleštva i ustanove, a prema tč. 1 uz 51. 5 Pravilnika za izvršenje Zakona o taksama od plaćanja takse su oslobođene i takve državne organizacione jedinice koje se ne mogu smatrati organima narodne vlasti ili državnim nadleštvima ali koje vrše izvjesne javn e službe. Na ove se propise dakle Šumarija u slučaju potrebe može pozvati. Dobrinčić Veljko. KORIŠTENJE PODATAKA INVENTARIZACIJE PRIVATNIH ŠUMA U NRH Niti Opći zakon o šumama iz 1947. g. niti republički zakon NRH od 1949. ne donose nikakovih odredaba 0´ uređivanju privatnih šuma. Bivši zakon o šumama iz 1029. g. propisivao je u § 74. obavezni sastav uređajnog elaborata (gosp. osnove ili programa) za sve privatne šume veće od 300 ha. Budući da mi danas nemamo više velikih privatnih šumskih posjeda, nego su u privatnom vlasništvu ostale samo male šumske površine uglavnom seljačkih vlasnika, nije se kod izrade zakona o šumama vodilo računa o njihovu uređivanju. A ipak te male površine u samoj NR Hrvatskoj iznose ukupno 580.827 ha od 2,449.650 ha sveukupne šumske površine ili 24%*. To je površina, s kojom treba računati, pa se i računa. Ove privatne šume sudjeluju svake godine svojim sječivim drvnim masama u podmirenju potreba na građevnom i ogrevnom drvu. Šumarije moraju prilikom, sastava plana sječa za općenarodne šume predložiti i plan sječa za privatne šume na svom području. Budući da nema podataka o starosti, obrastu, drvnoj masi, prirastu, pa često i o površini tih šuma, to su i ti planovi, sastavljeni bez poznavanja osnovnih elemenata, uglavnom daleko od stvarnosti. Zbog toga se sama po sebi nameće potreba uređenja i privatnih šuma malih seljačkih šumoposjednika, kako bi se jednom došlo do neke sigurnije baze za računanje njihovog etata prilikom sastava godišnjeg plana sječa. Pokušaja inventarizacije privatnih šuma bilo je već ranije, te je u god. 1946/47 prilikom t. zv. »brze inventarizacije« državnih republičkih i lokalnih šuma izvr * »Statistički godišnjak za 1953« izdao Zavod za statistiku i evidenciju NRH, Zagreb 1954. šen usput i pregled privatnih šuma. No to zapravo i nije bila nikakova inventarizacija, već okularni opis sastojina, koji je vršen za velike komplekse (suvisle i nesuvisle) i koji su podaci samo u naj´grubljim crtama dali neku sliku o izgledu tih sastojina. Godine 1954. pošlo se ipak dalje, te se uz taksacione radove u državnim šumama vršila neke vrsti inventarizacija okolnih privatnih šuma, iako opet samo okularnim opisom sastojina. No taj se opis vršio detaljno t. j . po katastralnim česticama, odnosno za grupe čestica, ako im je opis bio identičan. Na terenu su se prikupili elementi za računanje drvne mase t. j . površina, vrst drveća i omjer smjese, starost, srednja visina i obrast. Kancelarijski dio posla sastojao je u obračunu drvnih masa, koji se vršio po dobnim razredima od 20 godina. Za taj obračun računali su se za svaki dobni razred prosječni elementi (t. j . prosječni omjer smjese, prosječna starost, visina, bonitet i prosječni obrast). Ovi prosjeci dobiveni su iz svih prikupljenih vrijednosti ponderiranjem sa pripadnom površinom. Da li ovako dobivene drvne mase t. j . iz izračunatih prosjeka elemenata, odgovaraju barem približno stvarnom1 stanju, nije poznato, jer nisu učmieni pokusi sa direktnim mjerenjem (klupiranjem i izmjerom visina). Vrlo je vjerojatno, da su rezultati prilično daleko od stvarnosti, jer je poznato, da je kod okularnog ocjenjivanja taksator suviše podložan subjektivnim utjecajima (za istu sastojinu dat će jedan stručnjak u dva navrata dva okularna opisa, koji ne će biti identični, a pogotovu bi se opisi dvaiu stručnjaka za isti objekt prilično razlikovali). Na temeliu podataka prošlogodišnje (1954.) inventarizacije i iz njih izračunat; h masa, mislilo se dobiti preerled stania nrivatn;h šuma, niihove drvne zalihe i prib15žni god´šnii prirast. Ovo bi trebalo služ´ti za oslonac prilikom sastavliania nlanova sječa i planiranja opskrbe pučanstva drvom. Htjelo se naime znati, kolika se količina drvne mase \t privatnih šuma na području jedne šumarije može uzeti u obzir za podmirenje lokalne potrebe, kako bi se izbalansirao etat državnih šumapokrile potrebe pučanstva i industrije. Zbog toga se i nije išlo za individualnim opisom čestica po vlasnicima, već su pojedine katastralne općine, uzete kao> gospodarske jedinice, podijeljene obzirom na prirodne međe i gravitacione prilike na odjele do cea 50 ha površine. Ovi su odjeli dalje dijeljeni na dobne razrede. Pojedini dobni razred u jednom odjelu čini jedinicu za računanje drvne mase (zalihe). |