DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 40 <-- 40 --> PDF |
taj način, da sü se ostavljali samo sjemenjaci, koji bi sjemenom zasijali okolinu. Međutim, ovi su sjemenjaci radi plitkog korijenja dosta stradavali od vjetroizvala, a s druge strane stvaranje jednolikih mladih sastojina povećavalo je opasnost od požara. U novije vrijeme prelazi se na pomlađivanje u krugovima. Krug je obično promjera 1—2 visine sastojine. Na taj se način formira grupimična preborna šuma i smanjuje se razorna moć požara. Preborn e šum e obično obiluju drvnim zalihama, ali je malo tipičnih prebornih sastojina. Najčešći su prelazi oblici između regularnih visokih i prebornih sastojina. U nekim sastojinama u Centralnom Masiva (Foret de 1´Assise, Foret syndicate d´Aubusson) pomlađenje jele je lakše i bolje, gdje je u smjesi s bukvom. Ovdje se poduzimaju potrebne mjere, da se bukva sačuva, jer je ova u tim šumama skoro nestala. Nasuprot tome u nekim prebornim sasto jinama u Vogezima, gdje je bukva obilnije zastupana, vrlo se često mora kod pomlađivanja sastojina i njege pomlatka i mla^ dika pomagati jeli na račun bukve. Slični se problemi javljaju kod nas u našim prebornim šumama. Francuska je zemlja, gdje srednj e šum e zapremaju više od % šumske površine. Ovaj način gospodarenja pogodovao je privatnim posjednicima šuma, jer se u takvim sasto jinama proizvodi i ogrevno i tehničko drvo. Nadstojna stabla prirašćuju mnogo brže u debljinu, te se građevno drvo dobije u kraćem vremenu nego u visokim sastojinama. Gospodarenje je elastično i vrlo se lako prilagođuje potrebama na drvu, a s tim u vezi i financijskim momentima. Sastojine srednjih šuma redovito tvori više vrsti drveća. Kao nadstojno drveće najrašireniji je hrast kitnjak, manje lužnjak, a zatim bukva i ponešto kesten. Podstojne vrste su redovito one, koje dobro tjeraju izbojke iz panja, kao što su hrast, grab, kesten i joha, kao i neke vrste, kojih sjeme vjetar lako raznosi, te se na taj način pojavljuju u srednjim šumama (javor, jasika, breza i t. d.). Međutim te šume ne daju vrijedno tehničko drvo, i u Francuskoj se vrlo mnogo primjenjuje konverzija, t. j . pretvaranje srednjih u visoke šume. Ovo se naročito odnosi na državne šume. Konverzija´ se svodi uglavnom na slijedeće: 1. Kod zadnje sječe podstojnog drveća ostavlja se veliki broj stabala iz sjemena za nadstojna stabla. Zadnja ophodnja podstojnog drveća se produži, da bi kod njihove sječe imala što manju izbojnu snagu iz panja, a stabla nadstojnog drveća da budu u dobi kad mogu dobro roditi sjemenom. 2. U takvoj starijoj sasto j ini izbo jaka iz panjeva vrši se prorjeda, koja ima svrhu da se što bolje pripremi tlo za naplodnju, a brojna nadstojna stabla svojim zasjenjivanjem priječe razvoj izbo jaka iz panja. 3. Nakon određenog vremena, koje ovisi o vrsti drveća i boniteta staništa, izvode se normalno pripremni i naplodni si jek, da bi se nadstojna stabla pripremila za što bolju fruktifikaciju. 4. Od pojave pomlatka pa sve do časa, kad se mlada sastojina sklopi, vrši se intenzivna njega. Ta klasična metoda pretvorbe srednjih šuma u visoke šume dugotrajna je i skupa. Takva izmjena uzgojnog oblika u bukovim sastojinama i sastojinama kitnjaka, kao nađstojnih stabala, gotovo je uvijek uspješna, dok za lužnjak u većini slučajeva ne daje zadovoljavajuće rezultate. |