DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
a) Trajanje zagrijavanja može se praktično uzeti s toliko sati koliko je centimetara drvo debelo. b) Trajanje grijanja može se približno izračunati po formuli, koju su predložili Keylwerth i Kubier (11): In"3 u kojoj je Z trajanje sušenja u satima, C je koeficijent, koji zavisi o početnoj vlazi drveta i može se očitati sa si. 9. Koeficijent Ck na si. 9 izračunan je po jednadžbi (7) iz srednje temp, sušionice, u;i = početni, uc konačni sadržaj vode drveta u %, T je temperatura sušenja u C, F je temperatura vlažnog termometra u ° C i d je debljina drveta u cm. Formula (7) daje najkraće trajanje sušenja kod temperature iznad 100» C i to bez zagrijavanja i hlađenja. o ""*;. -toe ´Ja log U. /´ ´ SI. 9. Odnos između koeficijenta Ck Jednadžba 7) i početnog sadržaja vode u drvetu (po Keylwerthu, Gai 60 100 120 % 1*0 seru i Meichsneru). Početni sadržaj vlage Ut c) Trajanje hlađenja iznosi 1 do 3 h, obično 2 h. Trajanje hla đenja nije ekonomično produžavati obzirom na iskorišćenje kapaciteta su šionice. . ´ , i. d) Trajanje izjednačenja iznosi od 1 do 5 sati (tab. i). Potrošnja energije. Ukupna potrošnja energije po 1 kg isušene vode kreće se od 0,88 kWh kod sušenja sirovog drveta četinjača debelog 24 mm do 1,55 kWh kod sušenja prirodno prosušenog drveta četinjača iste debljine. Potrošnja energije kod prirodno suhog drveta četinjača manja je za 14%, ako se drvo suši kod temperature iznad 100« C nego ako se suši kod tem perature ispod 100° C na »klasični način« (vlažnim uzduhom). Ukupna potrošnja energije kod sušenja iznad 100» C je to veća, što je drvo deblje i što mu je niža početna vlaga (21). Utjecaj sušenja iznad 100» C na kvalitetu drveta. Drvo sušeno kod visoke temperature pokazuje smanjivanje utezanja i bubrenja, promjenu boje, vitlanje i ispadanje kvrga. Površina drveta, koje je sušeno^ kod tem perature 100° do 130° C, oboji se smeđe. Smeđa boja površine može se uklo niti blanjanjem (si. 10). Na promjenu boje utječe visoki stupanj zasićenja pare (7). Kod temperature 220» C drvo se oboji tamno po cijelom presjeku (17). Vitlanju naginju osobito daske gornjeg sloja složaja. Ono se može 304 |