DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
jencija«. U obzir su uzete dvije provenijencije, jedna iz Kalabrije, a druga sa tirolskih Alpa. Uzgoj je vršen u Vallombrosi. Zapaženo je, da vegetativna aktivnost kambija, koja se istovremeno ispoljava, dulje traje kod primjeraka uzgojenih iz sjemena sa juga. D. Jedlowski DJELOVANJE NOVIH INSEKTICIDA NA OSE NAJEZNICE (Zur Einwirkung neuer Insektenkampfstoffe auf Schlupfwespen — G. Zoebelein, München). Na temelju već dugo poznate činjenice, da kontaktni insekticidi pogađaju više ili manje sve insekte bez .obzira na to, da li su oni korisni ili štetni, nastoje instituti za zaštitu šuma pronaći takva sredstva, koja bi imala specifično djelovanje na pojedine vrste insekata. U novije vrijeme proizvedeno je nekoliko preparata na bazi Dinitroearbazola, koji bi kao želučani otrovi imali tu prednost, da ne bi djelovali na one korisne insekte, koji s njim dolaze u kontakt, već samo na štetnike, koji uzimaju zatrovanu hranu. Izgledalo je, da je time postignut davno željeni cilj. Međutim, autor na temelju vlastitih pokusa ukazuje na neke manjkavosti, koje kod prosuđivanja vrijednosti ovih preparata nisu uzete u obzir. Poticaj za ove pokuse dala su autorova vlastita zapažanja i pokusi, prema kojima u šumi, osim cvjetnog nektara i drugih hranjivih tvari, pretstavlja medna rosa, koju izlučuju insekti iz familija Aphidae, Coccidae i Psyllidae glavni izvor hrane najvažnijih šumskih korisnih insekata, osobito osa najeznica, muha gusjeničarki, cvjetnih muha (Syrphidae), buba mara i crvenih šumskih mrava (Formica ruf a L.). Pretpodstavka, da i ovi insekti mogu biti otrovani prilikom suzbijanja štetnika želučanim otrovima, pokazala se ispravnom. U pokus je uzet preparat Fu 1 (Fundal), koji je u koncentraciji od 0,l°/o pomiješan s medom i ose najeznice Microplectron fuscipennis Zett (fam. Chalcididae) i Nemeritis canescens Grav. (fam. Ichneumonidae). Sve ose, koje su došle u dodir sa zatrovanom hranom uginule su najkasnije za tri dana, dok je normalno dužina života kod Nemeritisa 15—20, a kod Microplectrona oko 45 dana. Opasnost za šumskog mrava je puno manja, jer se on tek u iznimnim slučajevima može naći na lišću s mednom rosom. Drugi pokusi imali su svrhu, da ispitaju mogućnost otpornosti osa najeznica prema želučanim otrovima raspršenim u oblik u magle . Upotrebljeni su insekticidi Trikloretilen i Etilenklorid i osica Nemeritis canescens Grav. Sve osice, koje su bile izložene magli, uginule su najkasnije za 80 minuta. Prema tome, ne postoji niti mogućnost da ose najeznice budu pošteđene kod zamagljivanja šuma spomenutim insekticidima. I. Mikloš OTROVNO ZAMAGLJIVANJE U ZAŠTITI ŠUMA (Zum Giftnebeleinsatz im Forstschutz, W. Zwölfer, Anzeiger für Schädlingskunde, XXV. Jahrgang, 1952, Heft 8) Iskustva zaštite šuma stečena od prvog zamagljivanja šuma, koje je u Njemačkoj provedeno 1943. godine, pa sve do danas, pokazuju, da je djelovanje novih kontaktnih insekticida u obliku t. zv. »vlažne« magle daleko djelotvornije od svih dosadašnjih metoda suzbijanja štetnika, uzrok tome je djelomično u samoj prirodi magle, a djelomično u jakom toksicitetu ovih insekticida. Pa i pored jakog djelovanja otrovne magle na sveukupnu insektofaunu, koja živi iznad zemlje, pokazalo se na temelju rezultata savremenih istraživanja, da to djelovanje nije jednako na pojedine insekatske grupe. Tako su na pr. muhe,, od kojih su mnoge veoma korisne, neotpornije prema DDT-preparatima nego na pr. neke štetne lisne uši. Osim toga važno je i vrijeme, kada se suzbijanje vrši. Ako se zamagljuje za vrijeme glavnog rojenja muha gusjeničarki, osa najeznica i ostalih korisnih insekata, šteta može biti veća od koristi. Osobito na velikim površinama može u takvim slučajevima nakon početnog prividnog uspjeha nastupiti gradacija štetnika uslijed nestanka prirodnih neprijatelja. |