DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Da bi se flora tako primitivnog pašnjaka temeljito smijenila i poboljšala, ustupila mjesto leguminozama i hranjivim biljkama, potrebno je koncetrirano đubrivo. Posipanje fosfornim i kalijskim gnojem valja se obaviti istovremeno, jer je kalij sam bezuspješan. Ing. W. Baltensweider: »NALAZIŠTA I PRIVREDNO ZNAČENJE CRNE JOHE U OKOLICI ZÜRICHA«. Ova radnja autora potječe još iz 1951. god., kad se je spoznala i naglasila uzgojna važnost sporednih vrsta drveća. Obrađeno je samo privredno značenje crne johe (Alnus glutinosa), koja je doduše u optimumu na Baltiku i Istočnoj Prusiji, ali se proteže i pored svih srednjoevropskih rijeka. U nizinskim šumama Badena sa 60 god. ophodnjom daje 75% tehničkog drva, pa je s pravom zovu »crnogoricom« među listačama. Lakše se bojadiše od svakog drugog drva, pa služi za imitaciju plemenitih vrsta, tekstilnih kalema (špula), okvira za slike i u industriji harmonika. U šumskom okružju Solothurn općine su zavele gospodarenje crnom johom, jer je za njihove uslove uzgajanje hrasta preskupo i suviše dugoročno. U vezi s projektom izmjena vrsti drveća, treba i crnoj johi dati svoje mjesto. Strah od toga, da se ne bi našla proda za nju, tim će biti manje osnovan, što budu veće količine redovno dolazile na tržište. Prof. dr. Josef Kisser — Beč: »AUSTRIJSKI INSTITUT ZA DRVNA ISTRAŽIVANJA« Autor je naučni rukovodilac instituta, koji je počeo radom koncem 1953. Kod planiranja sudjelovao je i Mr. Hunt (šef instituta u Medisonu USA) kao ekspert PAO. Zadatak obuhvaća: obradu: zaštitu, preradu i oplemenjivanje drveta, t. j . sve od vremena kako ovo napusti šumu, pa dok dospije u ruke konzumenta. Institut ima preko 100 prostorija sa 7 odjeljenja: mikroskopija i istraživanje strukture drveta; zaštita i štetočine; drvna kemija i kemijska tehnologija; celuloza i papir; fizička svojstva drveta i ispitivanje čvrstoće; mehanička tehnologija (prerada i oplemenjivanje, vlaknatice i šper-ploče, finalna prerada); tehnika drvnih gradnja. Već na izmaku prošlog vijeka uočila se nemogućnost da pojedinac vodi sam istraživačke radove, nego da je za to potrebno više stručnjaka, koji se nadopunjuju. Ta ideja integracije istraživačkih radova došla je do izražaja i u ovom institutu. Ona traži nesebično svrstavanje u jedan »teamwork«: i poštenu želju, da se služi općem velikom cilju u interesu zajednice. Preduvjeti su: svladavanje metoda i naučnih disciplina. Drvno-prerađivačka privreda treba da institutu postavlja probleme za rješavanje. Pojedina poduzeća sklapaju ugovore s institutom o rješenju onih pitanja, koja su im važna. Rezultati ostaju u tajnosti, da bi se zaštitio interes izdavaoca naloga. Time mogu i ona poduzeća, koja nemaju svojih laboratorija, a imaju ideje, da ih ipak praktički ispitaju i ostvare. Stručna kartoteka ima više od 50 hiljada natuknica svega što je u literaturi objavljeno i to poredano s raznih gledišta, tako da se i interesenti mogu pretplatiti na sve ono što ih zanima i biti redovno obavještavani o najnovijem stanju u svojoj s\ruci. Time se potkrepljuje činjenica, da je »današnja nauka — sutrašnja praksa«. Institut je sagrađen na ruševinama II. svjetskog rata, gdje je vladao duh sile; danas se razvija na tom mjestu sila duha, ne za razaranje, nog-o za bolji život ljudi. Emi l Vesterine n — Helsinki: »ŠESTO DRŽAVNO TAKMIČENJE ZA PRVENSTVO DRVOSJEČA U FINSKOJ«. Za vrijeme glavne sječne sezone u Finskoj radi na sječi i izradi drva do 200 hiljada ljudi, a izrade 35—40 milijuna kub. metara. Kod srednje zarade od 300 Fmk/m3 iznosi ukupno godišnja zarada drvosječa 10 do 12 milijardi Fmk. Da bi se podsticala volja za radom i povisio njegov koristan učin, narod zainteresirao za radove u šumi, priređuju se u Finskoj redovna takmičenja. Ova šesta utakmica održana je 2. do 6. novembra 1954. na kojoj je bilo 15.000 gledalaca i 70 narodnih poslanika. Svrha je utakmice, da se između 24 probrana konkurenta-takmičara u četverodnevnom radu (izrada smrčeva i borova drva za papir i brezova |