DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 43 <-- 43 --> PDF |
jer najbliže ombrometrijske stanice u desetgodišnjem prosjeku (1923—1932) daju sljedeće podatke za ljetni dio godine: mm kiše u mjesecu Stanic a V. VI. VII. VIII, Bale 67,55 75,45 44,54 46,88 Sv. Mihajlo Limski 90,21 53,59 47,35 42,43 ili prosječno za Bale 58,4 mm mjesečno, a za Sv. Mihajla 58,6 mm. Međutim ima godina, kada su mjesečne količine daleko ispod ovih prosjeka. Tako je u navedenom desetgodištu minimum kiše u Balama bio 1932. god. s 2,6 mm, a u Sv. Hihajlu 1927. god. s 4,5 mm.* Na Krasu nije ni relativna vlažnost zraka velika, a osobito ne ljeti. Prema podacima u Splitu relativna vlaga o podnevnim satima pada i ispod 50%). A u Rovinju je duglazija uz takve uslove vlažnosti ipak pokazala vrlo dobre rezultate, a osobito za krš. Premjeravanjem dviju rovinjskih sastojina 1946. god. utvrđeno je, da je 47-god. gušća sastojina (997 stabala po ha) imala srednji prsni promjer od 22 cm u rasponu od 10 do 45 cm, a rjeđa (zatečenih 320 stabala i svježih panjeva po ha) imala je prsni promjer od 22 cm u rasponu od 18 do 66 cm. Visina sastojina iznosila je tanje 16 m, a deblje 20 m. Prosječni godišnji prirast deblovine za obje sastojine iznosio je oko 5 m3. I rovinjske sastojine dokazuju, da duglazija traži dosta mjesta, t. j . da se bolje razvija u rjeđim nego u gušćim sastojinama. Naime, i tanja i deblja rovinjska sastojina nalazi se na podjednakim stanišnim prilikama, jer se nalaze gotovo jedna pored druge. Podaci pokazuju, da je za duglaziju od 50 god. starosti prevelik broj stabala 1000 po ha. Dakako, da je broj stabala u jačoj sastojini premalen (320 po ha), kako to pokazuje i obračun drvne mase. Uz naznačene srednje promjere i srednje visine masa tanje sastojine iznosila bi obračunato po tablicama za smrču 310 m3 po ha, a deblje 280 m3. Međutim drvna masa deblje sastojine uporabno je mnogo vrednija od tanje, jer je od 59 stabala na pokusnoj plohi od 0,225 ha 5 stabala bilo promjera od 42 do 46 cm, a po jedno stablo promjera 54 i 66 cm, dok je u tanjoj sastojini od 275 stabala na pokusnoj plohi od 0,3ha jedno bilo 46 cm prsnog promjera, a ostala sva ispod 38 cm, Nasuprot ovim pozitivnim rezultatima rovinjske sastojine pokazuju i negativni. A taj1 je, da su već 1946. god., t. j . 50-godišnja stabla pojedinačno pokazivala suhovrhost. Suhovrha stabla nalazila se u rjeđoj sastojini kao i neka na osami, dok u gušćoj, iako jednako staroj ili s razlikom od 1—2 godine, pojave suhovrhosti nije bilo. Ova pojava suhovrhosti doduše pokazuje, da duglaziji u analognim stanišnim prilikama nije optimum, t. j . da u starijoj dobi osjeća pomanjkanje vode, ali to nije toliko negativna strana, da je se ne koristi za pošumljavanje i na analognim kraškim terenima. Ni prosječni godišnji prirast od 5 m3 ne može se smatrati izolirano promatran kao zadovoljavajući ni duglazija uvrstiti u »brzorastuće« vrste, ali uzimajući u obzir konkretna staništa, on je više nego zadovoljavajući. Treba uzeti u obzir, da tih 5 m3 predstavlja prirast tehničkog i to tehnički vrijednog drveta i da se 50-godišnje sastojine mogu koristiti za jarbole, kao i za pilansku preradu. A koja još vrsta na Krasu u toj dobi daje te Sortimente? Ing. O. Piškorić * Iz podataka b. Odjela za šumarstvo i šumsku industriju Narodno-oslobodilačkog oblasnog odbora za Istru. |