DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 42     <-- 42 -->        PDF

jalištu postigli traženu dimenziju. Krovnu ljepenku izrezali smo u formate 25 x 20 cm
i takve listove uvili u tuljak visine 25 cm, profila 5 cm i pričvrstili sa dva prstena
tanke žice (si. 1 i 2).


Manipulacija ovako izrađenim tuljcima vrlo je jednostavna; lako se izrađuju, ne
zauzimaju mnogo prostora, a i transport do radilišta je olakšan, jer se mogu pakovati
u snopove sa nešto vreće, da se spriječi osipanje zemlje ili složiti u sanduke.
Kod sadnje na terenu skine se ili prereze žica, a nakon što se jama ispuni zemljom
može se i tuljak lako izvući te nakon toga zemlju sa strana bolje utisnuti.


Analiza cijena koštanja izrade 100 tuljaka pokazala nam je slijedeće:


I. Materijal:
a) krovna ljepenka m2 4 — 400.—
b) žica kg 0.14 — 23.—


IL Rad:
kvalificiranih radnika sati 5— 130.—


+ Socijalno osiguranje 43°/« — 56.—
Ukupno 609 dinara


Summary


In the above article the author recommands the apply of tarred cardboard tubes
instead of argil pots for the cultivation of some plants the planting of which is delicate
regarding their bare rootlets.


Jedlowski ing. Dušan


ZELENA DUGLAZIJA NA KRASU


Registracija dra Klepca referata P. Fourchy-a o dosadašnjim uspijevanjima duglazije
u Francuskoj (»Šumarski list« br. 1—2, 1955) treba da bude pobuda, da se
ova vrst primijeni za uzgoj i u našem šumskom gospodarstvu. Pored rezultata o
uspješnom uzgajanju ove vrste u šumama Francuske, na to nas upućuje i naše postojeće
sastojine. A to su sastojine na Pohorju (vidi prikaz J. Urbasa u ediciji »Pola
stoljeća šumarstva« »Egzote v gozdnem gospodarstvu Slovenije«), u Slovenačkom
Primorju (sastojina Počivalnik kod Postojne, koja je obuhvaćena istraživanjima ljubljanskog
šumarskog Instituta) i sastojine u Istri, (koje su registrirane i u »Šumarskom
listu« br. 12, 1946, u prikazu ing. Piškorića »četinjače u okolini Rovinja«). Sve
ove sastojine pokazuju, da se i duglazija u svim ovim sastojinama pokazala kao vrsta
dobrog prirasta. To je J. Urbas zabilježio u svom prikazu, to će se vidjeti i iz referata
ljubljanskog Instituta, a to ćemo vidjeti i za sastojine u Rovinju. Samo usputno
bilježim radi potpunosti, da je sastojina na Počivalniku u starosti od 52 godine imala
masu od 480 m3ha.


Jedan od zaključaka P. Fourchy-a jest, da je »zelena duglazija vrlo osjetljiva
na edafske faktore, tako da se veliki prirast može postići samo na plodnim, svježim
tlima, bogatim vodom«, a drugi da »zelenu duglaziju treba saditi rijetko« (citirano
po dru Klepcu). Rovinjske sastojine potvrđuju drugi zaključak, a demantiraju prvi.


Da stanište rovinjskih sastojina zelene duglazije nisu svježa tla, a da još manje
obiluju vodom, razumljivo je tako reći, samo po sebi. Te se sastojine nalaze u neposrednoj
blizini Rovinja (u današnjem rovinjskom parku) i na morskoj obali. Tlo
pripada tipu crvenice (degradirane) na podlozi vapnenca, koji i u 50-godišnjoj sastojim
mjestimice izbija, na površinu, te ima i stabala kojih korjenje »jaše« kamene
blokove, kao što ga »jašu« smrče ili jele u Gorskom kotaru ili u drugim našim smrčevim
i jelovim šumama. Ne može se reći, da svježinu tla tokom ljeta održavaju kiše,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 43     <-- 43 -->        PDF

jer najbliže ombrometrijske stanice u desetgodišnjem prosjeku (1923—1932) daju
sljedeće podatke za ljetni dio godine:


mm kiše u mjesecu
Stanic a
V. VI. VII. VIII,


Bale 67,55 75,45 44,54 46,88
Sv. Mihajlo Limski 90,21 53,59 47,35 42,43


ili prosječno za Bale 58,4 mm mjesečno, a za Sv. Mihajla 58,6 mm. Međutim ima godina,
kada su mjesečne količine daleko ispod ovih prosjeka. Tako je u navedenom
desetgodištu minimum kiše u Balama bio 1932. god. s 2,6 mm, a u Sv. Hihajlu 1927.
god. s 4,5 mm.* Na Krasu nije ni relativna vlažnost zraka velika, a osobito ne ljeti.
Prema podacima u Splitu relativna vlaga o podnevnim satima pada i ispod 50%).
A u Rovinju je duglazija uz takve uslove vlažnosti ipak pokazala vrlo dobre rezultate,
a osobito za krš. Premjeravanjem dviju rovinjskih sastojina 1946. god. utvrđeno
je, da je 47-god. gušća sastojina (997 stabala po ha) imala srednji prsni promjer
od 22 cm u rasponu od 10 do 45 cm, a rjeđa (zatečenih 320 stabala i svježih panjeva
po ha) imala je prsni promjer od 22 cm u rasponu od 18 do 66 cm. Visina sastojina
iznosila je tanje 16 m, a deblje 20 m. Prosječni godišnji prirast deblovine za obje sastojine
iznosio je oko 5 m3.


I rovinjske sastojine dokazuju, da duglazija traži dosta mjesta, t. j . da se bolje
razvija u rjeđim nego u gušćim sastojinama. Naime, i tanja i deblja rovinjska sastojina
nalazi se na podjednakim stanišnim prilikama, jer se nalaze gotovo jedna pored
druge. Podaci pokazuju, da je za duglaziju od 50 god. starosti prevelik broj stabala
1000 po ha. Dakako, da je broj stabala u jačoj sastojini premalen (320 po ha), kako
to pokazuje i obračun drvne mase. Uz naznačene srednje promjere i srednje visine
masa tanje sastojine iznosila bi obračunato po tablicama za smrču 310 m3 po ha,
a deblje 280 m3. Međutim drvna masa deblje sastojine uporabno je mnogo vrednija
od tanje, jer je od 59 stabala na pokusnoj plohi od 0,225 ha 5 stabala bilo promjera
od 42 do 46 cm, a po jedno stablo promjera 54 i 66 cm, dok je u tanjoj sastojini od
275 stabala na pokusnoj plohi od 0,3ha jedno bilo 46 cm prsnog promjera, a ostala
sva ispod 38 cm,


Nasuprot ovim pozitivnim rezultatima rovinjske sastojine pokazuju i negativni.
A taj1 je, da su već 1946. god., t. j . 50-godišnja stabla pojedinačno pokazivala suhovrhost.
Suhovrha stabla nalazila se u rjeđoj sastojini kao i neka na osami, dok u
gušćoj, iako jednako staroj ili s razlikom od 1—2 godine, pojave suhovrhosti nije bilo.
Ova pojava suhovrhosti doduše pokazuje, da duglaziji u analognim stanišnim prilikama
nije optimum, t. j . da u starijoj dobi osjeća pomanjkanje vode, ali to nije toliko
negativna strana, da je se ne koristi za pošumljavanje i na analognim kraškim terenima.
Ni prosječni godišnji prirast od 5 m3 ne može se smatrati izolirano promatran
kao zadovoljavajući ni duglazija uvrstiti u »brzorastuće« vrste, ali uzimajući u obzir
konkretna staništa, on je više nego zadovoljavajući. Treba uzeti u obzir, da tih 5 m3
predstavlja prirast tehničkog i to tehnički vrijednog drveta i da se 50-godišnje sastojine
mogu koristiti za jarbole, kao i za pilansku preradu. A koja još vrsta na Krasu
u toj dobi daje te Sortimente?


Ing. O. Piškorić


* Iz podataka b. Odjela za šumarstvo i šumsku industriju Narodno-oslobodilačkog
oblasnog odbora za Istru.