DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Granica šuma pojedine svojte je slijedeća:


Ssp. dalmatica 300— 620, m nad. visine
Ssp. Pallasiana* 250—1200 „ „
Ssp. austriaca 550— 900 „ „ „
Ssp. gočensis 950—1100 „ „ „
Ssp. gočensis var. illyrica (400) 800—1450 ni nadmorske visine.


Na osnovu ovih podataka mogli bismo također te svojte podijeliti u
tri grupe. Gočki i ilirski bor bi došli u jednu grupu, austrijski u drugu, a
dalmatinski bor u treću grupu. Krimski bor zbog nedovoljnih podataka ne
možemo uvrstiti" sigurno ni u jednu grupu, pošto on dolazi i u nižim i u
višim položajima. Budući da je istočni dio Makedonije granično područje
krimskog bora i da je pitanje njegovog rasprostranjenja još nedovoljno
istraženo, u ovom slučaju izostavit ćemo ga iz razmatranja. Ako pogledamo
visinsko područje rasprostiranja kod ostalih naših svojta, vidjet ćemo, da
one čine tri točno omeđene grupe, i da se te grupe, t. j . svojte u visinskom
pogledu nadovezuju jedna na drugu. Prema tome postoji jedna pravilna
korelacija između građe iglica i visinskog razčlanjenja crnog bora.


VAŽNIJA LITERATURA


1. Ani ć M.: Dendroflora otoka Brača. Glasnik za šum. pokuse br. 8, str.
239—290, Zagreb,´1942.
2. A sch e r s on-G r a ebn e r: Synopsis der Mitteleuropäischen Flora. I. Bd.
Leipzig, 1896-98.
3. B e i s s n e r-F i t s c h e n: Handbuch der Nadelholzkunde, Berlin, 1930.
4. Dallimo r e-J a c k s o n: A. Handbook of Conif erae, London, 1948.
5. Delevo y G.: A propos de la Systematique de Pinus Nigra Arnold. Ministere
de l´Agriculture Administration des Eau et Forets Station de Recherches de
Groenendaal, 1949.
6. Đorđevi ć P.: Pinus nigra Arn. var. gočensis, n. var. Izdanje Ministarstva
šuma i rudnika, Beograd, 1931.
7. Đorđevi ć P.: Pinus nigra Arn. var. gočensis n. var. Ost. Bot. Zeit.
LXXX. p. 328-336, Wien, 1931.
8. En gl er-Pr an 11: Die natürlichen Pflanzenfamilien, 13 Bd., Leipzig, 1926.
9. Georg e sc u C. C.: Studii phyto-geografice in basinul inferior al Vaiei
Cernei (Baile Herculane). Analele Institutului de Cercetari si Experimentatie Forestiery,
p. 71-133, Bucuresti, 1934.
10. Harlo w W. M.: The identification of the pines of the Unitet States,
natice and introduced, by needle structure. Bulletin of the New-York State College
of Forestry at Syracuse University, 1931.
11. Hue t M.: Determination de differente» especes de Pins par l´etude anatomique
de l´aiguille. Bull. Soc. Centr." Forest. Belgique, No. 2, 3-4. Bruxelles, 1933.
12. Petrači ć A.: Šumski i dendrogeografski odnosi na otoku Braču, Glasnik
za šum. pokuse br. 8, str. 179-237, Zagreb, 1942.
13. Podhorsk y I.: Die korsische Kiefer Pinus laricio var. Poiretiana. Schweiz.
Zeit. Forst., p. 232-238, 1921.
14. Eonnige r K.: Über den Formenkreis von Pinus nigra Arnold. Verh.
Zool. bot. Ges. LXXIII. p. 127-130, (1923). Wien, 1924.
15. Schwar z O.: Über die Systematik und Nomenklatur der europäischen
Schwarzkiefern. Notizblatt des Bot. Gartens zu Berlin-Dahlem XIII. No 117, p.
226-243, 1938.
* Za ssp. Pallasiana imamo samo dva podatka. Jedan sa područja Strumice
(Kukla) nad. vis. 250 m i drugi s područja Pljačkovice 1000—1200 m nad. vis. Zbog
toga bi trebalo pitanje visinskog rasprostranjenja kod ove svojte naročito detaljno
istražiti.