DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 79 JULI—AUGUST GODINA 1955 TOČNOST ODREĐIVANJA DRVNIH MASA SASTOJINA POLAGANJEM PRIMJERNIH PRUGA Ing. Bojanin Stevan — Vinkovci ustanovimo drvnu masu sastojine, služimo se metodama mjerenja i ocjenji Da vanja. Mjerenje se izvodi: a) klupiranjem svih stabala u sastojini; b) klupiranjem stabala samo na njenom izvjesnom dijelu (primjernim plohama), pa se iz dobivenih rezultata izračuna drvna masa cijele sastojine. No, ni klupiranje svih stabala u sastojini ne daje točne rezultate, jer za određivanje drvne mase pored temeljnica, potrebne su i visine i oblični brojevi. Ta dva elementa nikada ne određujemo pojedinačno za svako stablo, jer bi takav rad bio preskup, već se mjere samo kod izvjesnog broja stabala (metoda konkretnih primjernih stabala). Obično u sastojini izmjerimo potreban broj: visina, formiramo visinsku krivulju, pa drvnu masu dobijemo, pomoću promjera i visine iz drvnogromadnih tabela (metoda apstraktnih primjernih stabala). Tim je razumljivije da se i polaganjem primjernih ploha, gdje se sv i potrebni elementi samo djelomično mjere, dobiju rezultati opterećeni izvjesnom greškom. Klupiranje svih stabala je naporan i nekoliko puta skuplji posao nego polaganje primjernih ploha, pa me je to ponukalo, da ispitam točnost rezultata dobivenog ovom drugom metodom. Kod toga držao sam se utvrđenih činjenica, da u sastojinama male površine, kao i u onima vrlo rijetkog i nejednoličnog obrasta, polaganje primjernih ploha ne daje zadovoljavajuće rezultate. Opisat ću prvo rad na terenu, a zatim metode, kojima sam se služio kod ispitivanja točnosti toga rada. Podatke sam prikupio radeći u Odjelu za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva »Spačva« (Šumarski Inspektorat) u Vinkovcima. Na osnovu uputstava i propisa za uređenje šuma, obzirom na cilj gospodarenja, odlučeno je, da se za Gospodarsku jedinicu Južni Dilj »A« izradi uređajni elaborat prvog tipa. Kod taksacionih predradnji, masa mladih sastojina ocjenjivana je pomoću prirasno-prihodnih tablica; kod srednjedobnih — polaganjem primjernih pruga na 5%, a kod starijih na 10°/o od ukupne površine. Izuzetak su bile rijetke sastojine pred dovršnim si jekom, kod kojih su sva stabla klupirana. Od primjernih ploha su izabrane primjerne pruge, budući su odgovarale konfiguraciji terena, te što se njima najbolje mogu obuhvatiti raznolikosti sastojina, čije površine u uporednim linijama presjecaju. Kao najpogodnija, određena je, širina primjernih pruga 10 metara. Primjerne pruge su polagane u jednaki m međusobnim razmacima, čemu je bio cilj, da se izbjegnu subjektivni utjecaji na raspored primjernih pruga. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Prvo je obzirom na stanje sastojine određen % površine, koju treba obuhvatiti primjernim prugama, a zatim je pomoću formule: x=100^a P (x = razmak primj. pruga; a = širina priroj. pruga; p = % površina primj. pruga) određen razmak primjernih pruga. Prema konfiguraciji terena, ucrtan je u gospodarsku kartu smjer pruga. Dalje je rad na terenu tekao na uobičajen način. Visine su mjerene po čitavoj sastojim, pa je kasnije iz dobivenih podataka crtana visinska krivulja. Točnost rezultata, odnosno količine drvne mase dobivene polaganjem primjernih pruga, najpogodnije je ispitati pomoću teorije najmanjih kvadrata, koja se osniva na računu vjerojatnosti. Prvo, ova se teorija upotrebljava u geodeziji za izjednačenje t. zv. slučajnih pogrešaka, a u novije vrijeme se primjenjuje i u varijacionoj statistici, za ispitivanje devijacija u prirodi. Ukratko bi se o toj teoriji moglo reći slijedeće: Ako neku veličinu mjerimo više puta, uslijed netočnosti naših osjetila i instrumenata^ dobit ćemo razne veličine, koje možemo nazvati li, I2 .... 1 . Ako nam prava veličina nije poznata, kao definitivan rezultat, uzet ćemo aritmetičku sredinu pojedinih opažanja (L). Odstupanja pojedinih opažanja (v) od aritmetičke sredine su: ´ vj = lj — L v2 = lo — L v„n = 1„n — L Točnost pojedinih opažanja dobiva se pomoću t. zv. srednje pogreške pojedinih opažanja (m). Ako su poznate prave pogreške ei, ea.... e , srednja pogreška pojedinih opažanja računa se po formuli: f"„ee] Ovom formulom dobivamo koliko u srednjem pojedin a opažanja odstupaju od ispravnog rezultata. No, ako su nam poznata odstupanja (v) od aritmetičke sredine, onda gornja formula dobiva oblik: m = ± l/L^ZJi kazuje nam za koliko pojedina opažanja pro- y n -1 sječno odstupaju od aritmetičke sredine. Srednja pogreška aritmetičke sredine (M) dobiva se po formuli: M = ± -j=. Međutim, ako pojedina mjerenja imaju razne t. zv. »težine«, formula za srednju 1 ´[pv v] . dok je srednja pogreška složene ar. [p v v] sredine: M - .-jj-š -* ]/ . V<[p] |/[p](n-l) Srednja pogreška funkcije Y = xi + X2 + xn, čiji su pojedini članovi opterećeni srednjim pogreškama mi, m2, mn, računa se po formuli: »y-*K«)+ (») + ....+ (:) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 5 <-- 5 --> PDF |
f Temeljnica sastojina je u našem slučaju objekt ponavljanih mjerenja. Prva primjerna pruga odgovara u geodeziji prvom mjerenju, na pr., nekog kuta instrumentom, druga primjerna pruga drugom mjerenju kuta i t. d. Polaganjem primjernih pruga — linearnom taksacijom — bavili su se Šveđani i Finci, da dobiju postotak šumovitosti cijele zemlje. Prvo su Šveđani kroz cijelu jednu pokrajinu položili primjerne pruge, a zatim su ih grupirali u 10 skupina. Za izračunavanje srednje pogreške % šumovitosti poslužili su se teorijom najmanjih kvadrata i to formulom: "To T E (P) = srednja pogreška % P E(P)= + l/.-l. V —(Pp. — Pf; P =´%> šumovitosti -RI.S?« L = suma dužina svih prim, pruga. Lß = dužina jedne skupine prim, pruga Ta formula ustvari odgovara naprijed spomenutoj formuli: [pvv^ = T1/ !) Kasnije je Finac Lindenber g gornju formulu modificirao, s motivacijom, da bi uslovi za njenu upotrebu bili tek onda zadovoljeni, kada bi struktura područja bila takva, da bez obzira u kojem dijelu položimo primjernu prugu, uvijek kao rezultat dobijemo vjerojatnu veličinu sa istom pogreškom. No, kako to nije slučaj, on predlaže svoju formulu, koja važi kada je broj primjernih pruga manji od 20: L(P) = (P"-P" + l)´ ±|/2(^T) S (—2L—) Cilj mi je ustanoviti, kolika se točnost kod određivanja drvne mase postiže polaganjem raznih postotaka primjernih pruga, te koliki je % primjernih pruga potreban, da se dobije za praksu zadovoljavajuća točnost. U tu sam svrhu u šumskom predjelu »Dana« odjel 7 e, 7 j isklupirao sva stabla, a zatim sam u istim sastojinama položio primjerne pruge međusobnog razmaka 100 metara (cea 10%). U šumskom predjelu Ml. Vodica I. odjel 6 a, nisu klupirana sva stabla, nego su samo položene primjerne pruge međusobnog rastojanja 100 m. Podaci klupiranja stabala na pojedinim primjernim prugama upisivani su svaki posebno, da bi se kasnije iz dobivenih podataka mogli i rezultati zasebno obračunati. Kod ispitivanja točnosti rezultata, uzete su u obzir samo temeljnice, budući da su od najvećeg utjecaja na ustanovljenje drvne mase sastojine. Pored toga, jedino su temeljnice točnije određene klupažom svi h stabala u sastojini, nego samo klupiranjem stabala na primjernim plohama, dok se hf određuje uglavnom na isti način i istom točnošću u oba slučaja, pa je utjecaj faktora hf na točnost rezultata u jednom i drugom slučaju isti. Prikazat ću prvo tok i rezultat rada za odjel 7 e. To je mješovita sastojina hrasta i cera, stara 85 god., površine 10,41 ha. Pruge su, kako je naprijed rečeno, položene u razmaku od 100 metara; ukupno je položeno 7 pruga. Prva i sedma pruga su najmanje dužine, pa su im podaci spojeni. Primjerne pruge br. 1 2 3 4 5 6 Svega Površina (p) ha 0,123 0,168 0,197 0,210 0,227 0,125 1,057 % površine 1,186 1,616 1,889 2,016 2,180 1,205 10,089 Temeljnica po> ha (G) ms 19,35 22,35 20,18 21,67 21,93 16,43 223 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Temeljnice po ha izračunate su tako, da je temeljnica na površini svake primjerne pruge pomnožena kvocjentom — o ´ Temeljnica po ha dobivena klupiranjem svih stabala u sastojini (Gt) jednaka je 19,62 m3 i uzeta je. kao prava veličina. Razlike G — Gt, uzete su kao prava odstupanja. Lt = Gt _Gt == — 0,27 Ej2 = 0,072 L} = Go -G t-= + 2,73 E2-= 7,453 L;j = Gg -G t == + 0,56; E,2 = 0,314 L4 = G4 -G, = = -f- 2,05; E42 = 4,203 L5 = G-, G= + 2,31; L,-,2 = 5,336 E6 =-r Gg -Gt.= = — 3,19 L(i2 = 10,176 [EE] = 27,553 Prvo je izračunata srednja pogreška pojedinih odstupanja (m), da nisu uzimane u obzir različite dužine pojedinih primjernih pruga, po formuli: m = ± Y~ = ± J/^-gP = ± 2,14 m2 što čini ± 10.907„ Srednja pogreška aritmetičke sredine iznosi: M=±-^ = ±%y^= 0,873 m3 = ± 4 44°/„ [/n y6 Kod računanja uzeti su u obzir podaci svih primjernih pruga, znači 10,09% površine od površine sastojine. Kako vidimo razlika rezultata dobivenog polaganjem 10% primjernih pruga o,d rezultata dobivenog totalnom klupažom iznosi svega 4,44%. U drugom slučaju uzeo sam u obzir samo rezultate primjernih pruga broj 1, 3, 5; u trećem slučaju podatke primjernih pruga broj 2, 4, 6 i t. d. i upoređivao ih s podacima klupiranja svih stabala. Srednje pogreške odstupanja prikazane su u slijedećoj tabeli: % prim, m M riva. pruge br. [EE] pruge Hfc m-% ±m´ 2 °/o 1, 2, 3, 4, 5, 6 10,089 27,553 2,14 10,90 0,873 4,44 2, 4, 6 4,837 21,831 2,70 13,75 1,56 7,94 1, 3, 5 5,255 5,722 1,91 10,00 1,10 5,60 1, 4 3,202 4,274 r,46 5,27 1,032 5,27 2, 5 3,800 12,789 2,52 12,84 1,79 9,10 3, 6 3,090 10,490 2,29 11,66 1,69 8,60 Naprijed je rečeno, da su u nekim slučajevima veličine iz kojih se računaju srednje pogreške opterećene raznim težinama. To je slučaj i ovdje, gdje primjerne pruge nisu jednake površine, pa su temeljnice, koje iz njih rezultiraju opterećene raznim težinama. Kao težine uzeti su postoci primjernih pruga. Da dobijemo podatke potrebne za računanje po formuli: —±yis. . 224 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 7 <-- 7 --> PDF |
225 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 8 <-- 8 --> PDF |
moramo naprijed već kvadrirana odstupanja (e2) pomnožiti s odgovarajućim težinama: p^j 2 = 1,186 0,072 = 0,085 P2822 = 1,616 7,453 = 12,044 p3E32 = 1,889 0,314 = 0,593 » P4E42 = 2,016 4,201 = 8,471 p5E52 == 2,180 5,336 = 11,632 p6e62 = 1,205 10,176 = 12,262 [pie] = 457087 Uzimajući u obzir podatke svih primjernih pruga: T/tpes] = +1/45,087 = + 2J4m* ffl + l3M, m = Ovo je srednja greška jedinice težine, t. j . od 1% površine primjernih pruga. Srednja greška aritmetičke sredine (M) za % svih primjernih pruga zajedno (10,089%) inzosi: M = ± 5L = ± zM= = ±0,8614 m2 = ± 4,39%. Vn VlO.089 Srednja je pogreška, kako vidimo, kod 1% primjernih pruga 13,96%, a kod 10% primjernih pruga samo 4,39%. Da ustanovimo srednje pogreške za razne postotke primjernih pruga, možemo u formuli M = ± — za Vn veličinu n stavljali razne postotke, našto ćemo se kasnije osvrnuti. Međutim, kombinirajući podatke primjernih pruga kao u prethodnom slučaju dobili smo rezultate prikazane u slijedećoj tabeli: % prim, m Iä Prim, pruge. br. [pee] ±m2 pruge 2 zh m% 1, 2, 3, 4, 5, 6 10,089 45,087 2,74 13,96 0,861 4,39 1, 3, 5 5,255 12,310 2,02 10,03 0,883 4,50 2, 4, 6 4,837 32,776 3,30 16,84 1,502 7,65 1„ 4 3,202 8,556 2,07 10,54 1,156 5,89 2, 5 3,796 23,676 3,44 17,53 1,764 8,99 3, 6 3,094 12,855 2,535 12,920 1,439 7,334 Razlike kod računanja srednjih pogrešaka na prvi (bez težina) i drugi način (s težinama) nisu velike, ali drugi način ipak daje nešto točnije rezultate : Drugi primjer: U ovom su primjeru prikazani rezultati za Šumski predjel »Dana« odjel 7j , starost 85 godina, površina 10,29 ha, mješovita sastojina hrasta, cera i bukve visokog uzgoja. U ovom su primjeru srednje greške računate pomoću pravih odstupanja, pri čemu su postoci primjernih pruga uzeti kao »težine«. Sam način obračunavanja isti je kao u prethodnom primjeru; rezultati su prikazani u slijedećim tabelama: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Prim, pruga broj 1 2 3 4 5 6 Svega Površina ha 0,078 0,160 0,233 0,248 0,226 0,038 0,983 % površine 0,758 1,555 2,264 2,410 2,196 0,369 9,552 Temeljnica po ha (G) m2 14,950 6,51 17,55 20,73 18,45 17,96 Temeljnica po ha iz podataka klupaže svih stabala: 17,69 m2 Tabela srednjih pogrešaka: % prim, M Prim, pruge. br. [PEE] pruge %> % 1, 2, 3, 4,´5, 6 ´9,552 42,884 2,67 15,11 0,865 4,89 1. 3, 5 5,218 18,420 2,48 14,01 1,084 6,13 2. 4, 6 4,334 24,465 2,85 16,14 1,372 7,76 1, 4 3,168 27,964 3,74 21,14 2,101 11,87 2, .5 3,751 14,849 2,72 15,375 1,405 7,94 Dobivene rezultate razmotrit ćemo na kraju radnje. Treći primjer: Za slijedeću analizu uzeo sam podatke iz šumskog predjela Ml. Vodic a I. odjel 6 a, a starost 110 god., površina 23,94 ha, čista bukova sastojina visokog uzgoja. U ovoj sastojini nisu klupirana sva stabla, nego su samo položene primjerne pruge razmaka 100´ m; °/o površine primjernih pruga je 8,83%. Temeljnice pojedinih primjernih pruga preračunate su prvo na iznos po ha, a zatim je iz njih izračunata složena aritmetička sredina (Gs), pri čemu su postoci primjernih grupa uzeti ,kao »težine«. Položeno je svega devet primjernih pruga. Prvo su srednje pogreške (m, M) računate iz podataka svih primjernih pruga, a zatim iz raznih kombinacija, kao i u prethodnim primjerima. Za težine su također uzeti %-ci primjernih pruga. Prim. pr. br. 1 o 3 4 ! 5 6 7 8 9 Svega Površina ha 0,219 0,234 0,333 0,411 0,290 0.183 0,193 0,149 0,102 2,114 °/o površine 0,915 0,977 1,391 1,717 1,211 0,764 0,806 o;622 0,426 8,830 Temeljnica po ha (G) m3 20,41 j|17,09 21,41 15,11 19,03 20,65 19,01 19,26 15,39 Aritmetička sredina (Gs) računata je po formuli: Gi Pi + Q2 P2 + G3 P3 + Qi Pi + Q5 p5 + G6 p6 + Q7 p7 + Q8 p8 + O» p, a Pi + Pa + P3 + Pt + Pe + Pe + Pr + Ps + P, te iznosi 18,56 m2. SrednjaSrednj pogreška m računata je po formuli: m = ±|/ ~ -, a M n — 1 po formuli |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
v = odstupanje temeljnice po ha iz pojem dinih prim, pruga od srednje temelj- M = ± nice (G*); l/fol l"-"J p = °/o primjerne pruge Rezultati su prikazani u slijedećoj tabeli: T, t, %pruge prim. r LF -J, _j_ m . m o/„ _+_ m2 M cf0 Pnm. pruge. br. a-LPVVJ 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8g3 0 45r330 2,38 12,823 0,801 4,317 1, 3, 5, 7, 9 4,749 19,140 2,18 11,745 1,005 5,412 2, 4, 6, 8 4,081 26,190 2,95 15,894 1,460 7,867 1, 4, 7 3,438 25,728 3,44 18,556 1,856 10,011 2, 5, 8 2,811 2,685 1,160 6,250 0,692 3,727 3, 6, 9 2,581 18,917 3,075 16,567 1,914 10,311 Srednja pogreška aritmetičke sredine (M) računata je u ovom primjeru i po Lindenbergovoj formuli: M 2(n-l) ;?:BM>--« 1 = dužina primjerne pruge n = broj primjernih pruga Pri računanju po ovoj formuli uzete su u obzir sve pruge i rezultat je, M = 5,98%, dok smo po prethodnoj formuli dobili M = 4,38%; razlika, dakle, iznosi svega cea 1,5%. Rezultati računanja srednje pogreške aritmetičke sredine za prednja tri primjera prikazani su grafički na slikama broj 2, 3, 4. Za apscise su uzeti %-ci primjernih pruga, a za ordinate njima odgovarajuće srednje pogreške M. Grafički je prikazan i rezultat po formuli M = ± TK=, , ´po kojoj se KLPJ dobivena m vrijednost iz jednog postotka primjernih pruga dijeli kvadratnim korjenjma raznih postotaka primjernih pruga, pa se dobiju razne vrijednosti za M. Iz podataka odjela 7e dobili smo rezultat, koji smo prikazali grafički na slici br. 1. Iz te slike (grafikona) izlazi, da s povećanjem postotka primjernih pruga dobijemo uvijek manji iznos za M, što je samo teoretska postavka. Kada smo međutim srednje pogreške aritmetičke sredine računali tako, kao da smo na terenu stvarno polagali cea 2, 3, 4, 10% i t. d. primjernih pruga, nismo dobili pravilnu krivulju, nego više ili manje izlomljenu liniju, što se vidi iz slika (grafikona) br. 2, 3, 4. Tu nailazimo i na slučajeve, da smo skoro istim postotkom primjernih pruga dobili različite, a nekada i s manjim postotkom točnije rezultate. No i tu uglavnom postoji tendencija opadanja srednje pogreške uz povećani postotak primjernih pruga. Ovu pojavu možemo razmotriti na slikama (grafikonima) br. 5, 6, 7. Kao apscise smo uzeli udaljenosti mjesta od jednoga kraja sastojine na kojima su položene primjerne pruge, a kao ordinate temeljnice primjernih pruga preračunate na iznos po ha. Izlomljene linije pokazuju kretanje veličine temeljnica na raznim mjestima u sastojini, a pravom linijom, koja siječe izlomljenu, predstavljena je stvarna, odnosno srednja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vrijednost temeljnice. Kada bi sastojina bila obzirom na strukturu, obrast i t. d. homogena, dobili bismo za veličinu temeljnice uvijek istu vrijednost bez obzira na kojem mjestu u sastojim da položimo primjernu prugu. Kako je sastojina uvijek više ili manje nejednolika, dobij amo samo približne vrijednosti, a greške su obično pozitivne i negativne, što se vidi i na grafičkim prikazima. Možemo zaključiti, da na točnost rezultata, odnosno veličinu srednje pogreške, utječe pored same preciznosti rada i izbor mjesta na kojima polažemo primjerne pruge. Time nam postaje jasno, zašto smo u nekim slučajevima i s manjim postotkom primjernih pruga, dobili veću točnost rezultata. Iz grafičkog prikaza izlazi dalje da postoji mogućnost da dobijemo točan rezultat i kada bismo položili samo jednu primjernu prugu. Pitanje je, da li bi se u sastojim mogla pronaći mjesta s prosječnim osobinama, pa da se na njima polože primjerne pruge? U novije se vrijeme to i ne pokušava, jer je praksa pokazala da se na taj način griješi samo pozitivno ili samo negativno, što ovisi o sklonosti stručnog lica, da procjenjuje previsoko ili prenisko. Prema tome najbolje je raspored primjernih pruga odrediti matematički, jer tada postoji vjerojatnost kako za -f-, tako i za — greške, (gubi se subjektivni utjecaj na raspored primjernih pruga) te za njihovo izravnan je. Iz rezultata u navedenim primjerima vidi se, da srednja greška aritmetičke sredine (M) iznosi kod cea 10% prim, pruga oko 4,5°/o; a za 5% prim, pruga oko 6,7%. Kod manjeg postotka primjernih pruga veličina M jače varira, pa su rezultati dosta nesigurni. Po teoriji vjerojatnosti postoji vjerojatnost 997%, da prava pogreška ne će premašiti trostruku vrijednost M. Prema tome, u gornjim slučajevima kod 10% prim, pruga najveća pogreška može biti 13,5%, a kod 5% prim, pruga 20%. To se odnosi na rezultate rada samo u jednoj sastojini. Kako, međutim u Gospodarskoj jedinici ima i po nekoliko stotina sastojina u kojima se polažu primjerne pruge, srednja pogreška drvne mase cijele Gospodarske jedinice pada i ispod 1%. Za ilustraciju može nam poslužiti formula: M = ± ]/ml + M´ +7.´.. +M. i podaci iz gornjih primjera: M7e = 0,861 m2 ili 4,39%, M _ -+-1/0,861* + 0,8652 + 0,801ž = -+- 1,46 m2 v M7. = 0,865 m2 ili 4,89% Mc!h = 0,801 m2 ili 4,32% Izraženo u %, M = ± 2,61%. Iz svega tri srednje greške aritmetičke sredine znatno smo smanjili njihovo srednje odstupanje, pa će se ono tim više smanjiti, kada na zajednički M utječe više stotina faktora. Iz grafikona broj 1 vidi se, da povećanje postotka primjernih pruga smanjuje srednju pogrešku u početku naglo, a kasnije polagano. Povećanje %-tka primjernih pruga preko 10% već slabo utječe na smanjenje srednje pogreške, pa ne bi bilo ekonomično. Obzirom na naprijed izloženo, vidi se, da polaganje primjernih pruga u granicama od 5—10% daje za praksu dovoljno točne rezultate. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 12 <-- 12 --> PDF |
LITERATURA: 1. Emrovi ć B.: O Christenovom hipsometru i pr. plohama (u rukopisu, rad za praktični ispit); 2. Linđenber g J. W.: Über die Berechnung des Mittelfehlers des Resultates einer Linientaxirung. Acta Forestalia Feunica — 25, 1924. 3. Šuri ć S.: Točnost procjene sastojina pomoću primjernih ploha. »Šumarski list« br. 1—3, 1929. 4. Šuri ć S.: Uređivanje šuma (Referat sa I. savjetovanja šumarskih inžinjera i tehničara FNRJ), »Šumarski list« 1948. 5. Thore l Eri h — Stockholm (preveo s njemačkog prof. dr. Nikola Neidhardt). »Šumarski list« 1931. 6. Urbanovsk i A.: Praktikum iz dendrometrije. Beograd 1949. Summary The author deals with the question of accuracy of determination of the volume in stands by laying out sample strips. For this purpose the author first calipered all trees in a number of stands, and then laid out sample strips at intervals of 100 m. In one stand were laid out only sample strips (at the same intervals). The accuracy was examined by the method of least squares. In doing so were taken into consideration only basal areas being the most important factor in volume determination. In the computation were taken the data of all sample strips, and afterwards the data of individual sample strips were omitted in such a manner that the different percentages of sample strips be dealt with. The author draws the conclusion that at times also by the application of a smaller percentage of sample plots serviceable results can be obtained. However the rates of sample strips under 5 per cent are rather uncertain, while those from 5—10 per cent yield results that are satisfactory in the practice. IZ UREDNIŠTVA Molimo sve naše saradnike, a naročito one iz operative, da nam po mogućnosti šalju članke, koji obrađuju aktuelne probleme, čije rješenje je od koristi za našu praksu. Naši stručnjaci stiču na svim poljima šumarske djelatnosti svakodnevno bogata iskustva, koja je potrebno objaviti, da bi ih i ostali mogli primjeniti i koristiti u svome radu. članke, koje saradnici u nedostatku vremena ne mogu stilski i jezično dotjerati, dotjerati će naši korektori. Važno je, da je sadržaj vrijedan da se objavi, članci ne trebaju biti dugi. Radi ograničenog prostora ubuduće ćemo moći uvrstiti samo one članke, koji ne premašuju 8 stranica. Redakcioni odbor primati će iznimno i dulje članke, koji donose naročito za praksu ili nauku vrijednu materiju, a nisu mogli biti doneseni u manjem opsegu. Ne bi smjelo biti niti jednog našeg stručnjaka, koji ne bi bar u Saopćenjima donio svoja opažanja ili rezultate svoga rada na području svoje šumarije. Uredništvo se sa pravom nada, da će ovaj apel naići na odaziv svih naših stručnjaka. Ono bi tada bilo u mogućnosti, da lakše otkloni 1 nedostatke u izboru tematike članaka, za što je do sada dobilo toliko opravdanih prigovora. |