DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 28     <-- 28 -->        PDF

12 lususa. Sve te oblike ovi su autori odredili na osnovu vanjske morfologije.
Značajno je, da je kora kod f. argentea, a naročito kod f. foliosa slična
kori našem gočkom crnom boru.


Schwar z je pored vanjske morfologije dobrim dijelom uzeo u obzir
i anatomsku građu iglica kod razrade svojta crnog bora. Od anatomskih
karakteristika opisao je broj svojta hipodermalnih stanica na konveksnoj
strani iglice, zaobljenost hipoderme spram unutra, debljinu membrana i
širinu lumena tih stanica, broj smolenca, broj sklerenhimskih slojeva iznad
žila i širinu iglica. Vanjsko morfološke karakteristike je detaljnije opisao.
Uzeo je u razmatranje: visinu stabla, oblik krošnje i grana, boju jednogodišnjih
izbojaka, boju i duljinu palistića, boju, tvrdoću, zakrivljenost, i duljinu
iglica, duljinu igličnog toka, boju i veličinu češera, boju i veličinu sjemenki.
Na osnovu vanjsko morfoloških karakteristika i anatomskih oznaka
iglica Schwarz je crni bor, kojeg je opisao kao Pinus maritima, podijelio
u 6 subspeciesa: ssp. Pallasiana, ssp. Fenzlii , ssp. nigra , ssp.
dalmatic a, ssp. L a r i c i o i ssp. S a 1 z m a n i i. Prema ovom autoru
u našoj državi dolazi ssp. nigra i ssp. d a 1 m a t i c a, a za ssp. Pallasiana
veli, da dolazi između ostalog i u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka.


Delevo y je orni bor podijelio u dva subspeciesa: P. nigr a ssp.
Occidentalis i P. nigra ssp. Orientalis. U ssp. Orientalis
ubraja između ostalih istočnih svojta var. austriaca, var. g o č e n s i s,
var. đalmatica i var. Bosniaca, koje dolaze u našoj državi. Autor
je klasificirao svojte crnog bora na osnovu vanjske morfologije i djelomično
anatomije iglica. Razlika između var. austriaca i var. Bosniaca je
u boji jednogodišnjih izbojaka. Austrijski bor ima smeđe do sivo zelene,
var. Bosniaca smeđe do narandžaste jednogodišnje izbojke. Dalmatinski i
gočki crni bor posebno ne opisuje, jedino za gočki bor veli, da bi se pod
njim razumio kalabrijski crni bor.


III. Vlastita istraživanja
1. Svojte crnog bora u Jugoslaviji
Iz literature o svojtama crnog bora može se vidjeti, da su razlike između
pojedinih svojta određenih na osnovu vanjske morfologije često
dosta nejasne. Vanjsko morfološke karakteristike kao na pr. boja jednogodišnjih
izbojaka, boja češera, ispucalost i boja kore, oblik krošnje, boja,
tvrdoća i zakrivljenost iglica su za određivanje nižih sistematskih jedinica


SI. 1. Poprečni presjek iglice krimskog crnog bora (shematski) — Transverse
section of the needle of Pinus nigra ssp. Pallasiana)


i