DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 24     <-- 24 -->        PDF

opadati već kod jelovih stabala prsnog promjera od 50 cm u prosjeku. To
se vidi iz jednadžbe (6), koja nam definira prosječni godišnji debljinski
prirast jele (m,) u milimetrima na pokusnoj plohi »Podvodenjak«.


m,. = 0-01772 + 016819 X d X 000165 X d2 (6)´


U tom je slučaju imela prouzrokovala smanjenje debljinskog prirasta
za preko 50%; pored toga indirektno je smanjena dimenzija sječne zrelosti,
i tako u neku ruku onemogućena produkcija stabala jačih dimenzija, a da
ne govorimo o oštećenjima i griješkama drveta od imele, na što su već ranije
ukazali i detaljnije demonstrirali Tu be uf u Njemačkoj, Pia gnat
u Francuskoj, Petercontesse u Švicarskoj i drugi.


ZAGLAVAK


Rezultati ovih istraživanja pokazuju nam, da jelova stabla zaražena
imelom prirašćuju u Belevinama 19% manje nego zdrava jelova stabla.
Ta činjenica ukazuje na problem: kako spriječiti širenje imele u našim šumama.
Problem nije nov,* ali je vrlo aktuelan, jer se čini, da se poslije rata
povećavala površina zaraženih jelovih šuma, ne samo u Gorskom Kotaru,
nego i u ostalim šumama FNR-T. Mi bismo željeli da ovih nekoliko podataka
o nepovoljnom djelovanju imele bude poticaj za širu i. svestrani ju
borbu protiv tog opasnog parazita.


Napomena : Ova je istraživanja financiralo Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-
šumarskoig fakulteta u Zagrebu. Laborantske su poslove izvršili demostratori
iz uređivanja šuma: ing Dragutin B e d ž u 1 a, Miljenko Komorčec , ing. Ivan
Sari ć i ing. Josip Štanfel . Šumskom gospodarstvu i svojim demostratorima
najljepše zahvaljujem na pomoći kod ovih radova.


LITERATURA
Ettinge r J.: Upliv imele (liepak, Loranthus europeus) na prirast drva, »Šumarski
list«, Zagreb 1889.


Josifovi ć M.: Šumska fitopatologija, Beograd 1952.


Pichle r A.: Tri nametnice: Viscum album L., Loranthus europaeus L., i
Arceuthobium Oxycedri M. B. u Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu
i Hercegovinu, Sarajevo 1901.
Pi a gna t F.: Sylviculture des sapinieres ä gui, Revue forestiere francaise,
No 7—8, Nancy 1950.
PI a gna t F.: Le gui du sapin, Annnales de l´Ecole Nationale des Eaux et
Forets, XII, 1, Nancy 1950.
P 1 a g n a t F.: De l´emploi des f euillus dans les boisements et reboisements en
essences melangees, Revue forestiere franchise, Nancy 1955.
Ro l R.: Contribution ä l´etude du sapin, Annales de l´Ecole Nationale des
Eaux et Forets, VI, 2, Nancy 1937.


Tuibeuf : Monographie der Mistel, Berlin 1923.


Vajd a Z.: Zaštita šuma, Šumarski priručnik IL, Zagreb 1946


4 Jednadžbu (6) smo izračunali po teoriji najmanjih kvadrata na temelju 236
izvrtaka, izbušenih iz 236 jelovih stabala različitih debljina i različitih položaja na
pokusnoj plohi »Podvodenjak«, koja je velika 2,30 ha.


242