DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 16 <-- 16 --> PDF |
i snijeg, što se tiče edafskih faktora, ističemo, da odjel VII, 1, f pripada fitocenozi jele i rebrače (Abieto-Blechnetum, Horvat ) ; tlo je jako isprano; pH je pao na 4! Druge zaraze i bolesti nisu opažene, jer je u toku posljednje 4 godine odjel VII, 1, f očišćen od defektnih i suhih stabala. U toku mjeseca lipnja i srpnja 1954. godine izvršena je inventura toga odjela. Pomoću zaokružbenih promjerki na 5 centimetara izmjereni su prsni promjeri svih stabala iznad 17´5 cm prsne debljine. Istovremeno je svako jelovo stablo motreno dalekozorom, da bi se utvrdilo da li je zdravo ili zaraženo. Na taj smo način izvršili inventuru prvog i drugog kolektiva, t. j . zdravih i zaraženih jelovih stabala. Iz tabele 1 vidimo, da u odjelu VII, 1, f ima svega 3.532 jelova stabla. Od toga je 3.011 zdravih, a 521 je zaraženo imelom, što će reći, da postotak zaraze iznosi 15% s obzirom na broj stabala. Temeljnica zdravih stabala iznosi 398´43 m2 ili 21´65m2/ha; temeljnica zaraženih jelovih stabala je 130.15 m2 ili 7.07 m2/ha. Iz tabele 2 vidimo, da u istraživanoj sastojini ima na jednom hektaru 297 m3 drvne mase zdravih, a 105 m3 drvne mase zaraženih jela. To znači, da postotak zaraze iznosi 26% s obzirom na drvnu masu. Taj je postotak daleko veći od onoga s obzirom na broj stabala, što je razumljivo, ako se ima pred očima, da su najvećim dijelom zaražena debel a stabla (vidi tabelu 1). Obračun drvne mase izvršili smo na bazi tarifa, koje smo sastavili za jelu u odjelu VII, 1, f. U tu je svrhu izmjereno pomoću hipsometra B 1 ume- Leiss 716 visina na 716 jelovih stabala u oba kolektiva. Na temelju visinske krivulje i Schubergovi h dvoulaznih drvnogromadnih tablica za jelu sastavili smo jednu tarifu za oba kolektiva, jer se njihove visinske krivulje nisu međusobno mnogo razlikovale. Tu smo tarifu donijeli u tabeli 3. Po njoj smo kubirali i smrču. Za bukvu smo upotrebili tarifu iz susjednog odjela VII, 4, b u »Tuškom Lazu«, koja se može naći u mojoj studiji: »0 šumskoj proizvodnji u fakultetskoj »šumi Zalesini«, Glasnik za šumske pokuse br. 11, Zagreb 1953, strana 221. UTVRĐIVANJE STVARNOG PRIRASTA Prvi kolektiv — zdrava jelova stabla Prvi se kolektiv sastoji od 3.011 zdravih jelovih stabala. S obzirom na veliki broj stabala u tom kolektivu odlučili smo, da ćemo u njem uzeti samo oko 10% uzoraka (izvrtaka) pomoću Presslerov a svrdla, ali tako, da kod uzimanja uzoraka bude isključen subjektivni momenat. Zato smo na šumsko-gospodarskom nacrtu povukli olovkom 10 ekvidistantnih pruge ukupne duljine oko 3.800 metara. Međusobni je razmak pruga iznosio 50 metara, a širina pruge bila je 5 metara (vidi sliku 1). Na tim su pirugama izbušena Presslerovi m svrdlom sva zdrava jelova stabla deblja od 17.5 cm prsnog promjera. Tako smo dobili 344 uzorka (izvrtka) iz prvog kolektiva; n = 344. Nakon sortiranja i analize tih izvrtaka izračunali smo po teoriji najmanjih kvadrata jednadžbu za debljinski prirast jele u prvom kolektivu: mr = + 2,22755 + 0,06726 X đ — 0,00057 X d2 (5) 234 |