DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 13     <-- 13 -->        PDF

UTJECAJ IMELE NA PRIRAST JELOVIH ŠUMA
Influence du gui sur l´accroissement des sapinieres


DR. ING. DUŠAN KLEPAC (Zagreb)


P
P
ri istraživanju volumnog prirasta u jelovim šumama Gorskog Kotara
opazio sam zanimljivu pojavu. Na nekim pokusnim plohama, gdje bi
na temelju ekoloških prilika i na temelju drvne mase sastojina čovjek
očekivao veću produkciju, izmjerio sam manji prirast. Razmatrajući različite
faktore, koji bi mogli utjecati na smanjenje produkcije, i detaljno
motreći istraživane sastojine, došao sam na pomisao, da bi imela (V i s c u m
albu m f. sp. abietis Tub.) mogla biti uzročnik smanjenog prirasta, jer
su pokusne plohe s manjim prirastom bile prilično zaražene imelom. To me
potaklo, da istražim, kako utječe imela na prirast jelovih šuma.


IDEJA


Izabrati jednu dovoljno veliku jelovu sastojinu, koja je zaražen a
imelom . Zatim izmjeriti prsne promjere svih stabala. Pri mjerenju prsnih
promjera dalekozorom motrit i krošnj u i utvrditi, da li je izmjerena
jela zaražena imelom ili nije. Zdrava jelova stabla tretirati kao jedan,
a zaražena jelova stabla kao drugi kolektiv.


Najprije izmjeriti godišnji prirast prvog kolektiva (A), a zatim godišnji
prirast drugog kolektiva (B). Stvarni će godišnji prirast u istraživanoj
sastojini prema tome iznositi:


Pi = A + B (1)


No ako pretpostavimo, da su u drugom kolektivu sva stabla zdrava,
onda godišnji prirast toga kolektiva ne će biti (B) nego (B^ . Jednadžba


(2) dat će nam godišnji prirast istraživane sastojine, kad u. njoj ne bi bilo
zaraženih stabala imelom.
P2 = A + B, (2)


Gubitak na prirastu (G), koji je nastao zbog imele, moći ćemo izračunati
iz jednadžbe (3) ili (4).


G = P2 — p, (3)


G = B,— B (4)


OBJEKT ISTRAŽIVANJA


Za ovaj pokus izabrao sam odjel VII, 1, f, u šumskom predjelu B elevin
e fakultetske šumarije Z ale s ine . Sastojina je zaražena imelom
i nije pregusta, tako da se dobro mogu motriti krošnje i vrhovi stabala;
površina joj iznosi 18´40 hektara. Najvažniji klimatsk i faktor i u
toj sastojini su ovi: prosječna se godišnja temperatura kreće oko 6´9°C;
prosječna količina godišnjih oborina dosiže do 2.200 mm; Lango v kišni
faktor je oko 300, a Martonneovje stepen suhoće veći od 100; sastojina
je izložena vjetrovima, koji pusu s jugozapada te donose kišu, le d