DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UTJECAJ IMELE NA PRIRAST JELOVIH ŠUMA Influence du gui sur l´accroissement des sapinieres DR. ING. DUŠAN KLEPAC (Zagreb) P P ri istraživanju volumnog prirasta u jelovim šumama Gorskog Kotara opazio sam zanimljivu pojavu. Na nekim pokusnim plohama, gdje bi na temelju ekoloških prilika i na temelju drvne mase sastojina čovjek očekivao veću produkciju, izmjerio sam manji prirast. Razmatrajući različite faktore, koji bi mogli utjecati na smanjenje produkcije, i detaljno motreći istraživane sastojine, došao sam na pomisao, da bi imela (V i s c u m albu m f. sp. abietis Tub.) mogla biti uzročnik smanjenog prirasta, jer su pokusne plohe s manjim prirastom bile prilično zaražene imelom. To me potaklo, da istražim, kako utječe imela na prirast jelovih šuma. IDEJA Izabrati jednu dovoljno veliku jelovu sastojinu, koja je zaražen a imelom . Zatim izmjeriti prsne promjere svih stabala. Pri mjerenju prsnih promjera dalekozorom motrit i krošnj u i utvrditi, da li je izmjerena jela zaražena imelom ili nije. Zdrava jelova stabla tretirati kao jedan, a zaražena jelova stabla kao drugi kolektiv. Najprije izmjeriti godišnji prirast prvog kolektiva (A), a zatim godišnji prirast drugog kolektiva (B). Stvarni će godišnji prirast u istraživanoj sastojini prema tome iznositi: Pi = A + B (1) No ako pretpostavimo, da su u drugom kolektivu sva stabla zdrava, onda godišnji prirast toga kolektiva ne će biti (B) nego (B^ . Jednadžba (2) dat će nam godišnji prirast istraživane sastojine, kad u. njoj ne bi bilo zaraženih stabala imelom. P2 = A + B, (2) Gubitak na prirastu (G), koji je nastao zbog imele, moći ćemo izračunati iz jednadžbe (3) ili (4). G = P2 — p, (3) G = B,— B (4) OBJEKT ISTRAŽIVANJA Za ovaj pokus izabrao sam odjel VII, 1, f, u šumskom predjelu B elevin e fakultetske šumarije Z ale s ine . Sastojina je zaražena imelom i nije pregusta, tako da se dobro mogu motriti krošnje i vrhovi stabala; površina joj iznosi 18´40 hektara. Najvažniji klimatsk i faktor i u toj sastojini su ovi: prosječna se godišnja temperatura kreće oko 6´9°C; prosječna količina godišnjih oborina dosiže do 2.200 mm; Lango v kišni faktor je oko 300, a Martonneovje stepen suhoće veći od 100; sastojina je izložena vjetrovima, koji pusu s jugozapada te donose kišu, le d |