DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Klimatski podaci Meteoroloških i klimatskih podataka za sam Olib nema, a najbliža mjesta sa meteorološko-klimatskim podacima su Lošinj Mali, koji je od Oliba udaljen prema sjevero-zapadu 30 km, te Zadar, koji je u jugo-istočnom pravcu udaljen 50 km. Klimatski podaci Lošinja Malog- su nešto bliži Olibu, ali radi objektivnosti ocjene u priloženim tabelama iznose se podaci za oba mjesta. Najčešći i najjači vjetar je bura iz sjevernog i sjeveroistočnog pravca 54°/o, a zatim jugo iz južnog- i jugoistočnog- pravca 44%. Iz prednjih podataka, a po Köppenovo j klimatskoj klasifikaciji, otok Olib spada u klimatsko područj´e »Cfsax«, t. j . u područje prelazno toplije, umjereno kišne mediteranske klime, kod koje su oborine podjednako raspoređene cijele godine (Cfs). Ovo područje u klimatskom pogledu karakteriše još to, da maksimum oborina pada dva puta (»x«) i to početkom ljeta i koncem jeseni, a srednja temperatura najtoplijeg" mjeseca (a) je preko 22°. Prelazni karakter, t. j . utjecaj kontinentalne klime osjeća se u zimskim mjesecima povremenim padom temperature ispod 0°, te rijetkim snijegom. U periodu od 1946. do 1953. zabilježeno je ukupno 7 dlana sa padanjem snijega na Lošinju Malom. Fitocenološki podaci U fitocenološkom pogledu otok Olib pripada sredozemnoj regiji i području crnike — Quercetum ilicis. Glavno drveće šuma čine crnika (Quercus ilex). Od ostalih vrsta najčešće se javljaju slijedeće: primorska smrika (Juniperus Oxycedrus), pukinja (J. macrocarpa), tršlja (Pistacia lentiscus), divlja maslina (Olea oleastrum), zelenika (Phillyrea lätifolia), planika (Arbutus unedo), veliki vrijes (Erica arborea), alepski bor (Pinus halepensis), tetivika (Smilax aspera), kozokrvina (Lonicera implexa), bušin (Cistus monspeliensis) i smilje (Helichrysum italicum). 3. Niske šume crnike Opis šuma U početku je rečeno, da površine šuma iznose prema podacima katastra 908 ha. Sve su ove šume gospodarski uredne niske sastojine crnike. One su ograđene i isparcelirane suhozidima visokim 1,5 do 2 metra. Cijeli je otok povezan gustom mrežom širokih (glavnih) i užih (sporednih) puteva — progona za iznos đrveta i progon ovaca, šume jednoga vlasnika i ako se često nalaze u jednom komadu izdijeljene su zidovima na više parcela, radi pregonskog načina paše i radi sječe šuma u ophodnjici od prosječno 8 godina. Opis je sastojina približno sličan, a izražen u obliku i formi taksacionih podataka je: smjesa: crnika 1, starost 1—24 godine pros. 14, visina 2—7 met. srednja 6 met., debljina izdanaka 1—13 cm, srednji prom. 7 cm. Iz jednoga panja izbija 1—30 izdanaka, a najveći broj panjeva je sa 5—10 izdanaka. Sklop je sastojina mjestimično prekinut, jer zapravo način i cilj gospodarenja, koji želi dobiti ogrjevno drvo za prodaju, i ujedno omogućiti pašu ovaca, zahtijeva grupimičan raspored izdanaka crnike sa manjim travnim progalinama. Jedna sastojina je jedna parcela ograđena zidom, a |