DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Seit z F. W. — DVA NOVA NALAZA DVOSPOLNOSTI KOD JASIKE


(S. 70—73)
Autor referiše o rezultatima istraživanja Runquist a na jednoj švedskoj
jasici (androginoj) i upoređuje to sa nalazom isto takvog materijala iz južne Njemačke.
Pokazalo se da se kod švedskog nalaza radi o »andro-interseksualnoj«, a kod
njemačkog o »gino-dvospolnoj« jasici, a oba primjerka dala su potomke. Uključivanje
ovih pojava u općenite seksualne pojave u prirodi nije još moguće, dok se prethodno
ne objasne odnosi hromosoma!


Lück e H. — POKUSI UZGOJA BORA (PINUS SILVESTRIS) I ARIŠA (LARIX
DECIDUA) U DONJOJ SAKSONIJI. (S. 74—77)


Autor izvještava o izboru fenotipnih elitnih stabala bora i ariša i o upotrebljenoj
metodi kalemljenja kod postavljanja pokusnih plantaža. Nakon sprovođenja ispitivanja
nasljednosti planira se postavljanje sjemenske plantaže za proizvodnju elitnog
sjemenskog materijala.


H a s s e n k a m p W. — HISTORIJSKE NAPOMENE UZ SJEMENSKE PLANTAŽE


(S. 77—78.)
Autor, u vezi sa tvrđenjem H. Johnss o n-a, da je prvi predlog za osnivanje
sjemenskih plantaža podnio F a b r i c i u s 1922 godine, ističe, da je već 1787 god.


P. urgsdor f predložio podizanje plantaža za proizvodnju sjemenja stranih vrsta
drveća. U daljnjem, izlaže neke podatke iz B u r gd o r f-ovog djela, koji se odnose
na neke vrste amerikanskih hrastova (Quercus Primus L. i Quercus
rubra L.)
Langne r W. — RECIPROČNO RAZLIČITO PONAŠANJE BASTARDA ARIŠA
SPRAM JEDNOG OBOLENJA IGLICA (S. 78—81)


Autor opisuje različito ponašanje ariša spram jedne još neodređene gljive koja
napada iglice, a koje je, po svoj prilici, uzrokovano razlikama u plazmi pojedinih
svojti. Japanski ariš pokazao se je rezistentnim, dok je evropski podložan napadu.
Križan« između ove dvije vrste bili su otporni u slučaju, ako je japanski ariš bila
majka, a obratno, — neotporni, ako je bio otac. Slične rezultate pokazuju započeti
pokusi i sa bijelim borom u odnosu spram (gljivom uzrokovanog) osipanja iglica.


Schmid t H. — TIPOVI RAZGRANJIVANJA SMRČE (PICEA ABIES L.)
I NJIHOVO ZNAČENJE ZA UZGAJANJE (S. 81—91).


Autor je istraživao niz osebina dviju formi smrče (»Kammfichte« = var. vimimalis?
i »Plattenfichte«= var. strigosa?) na dva, na oranici rasla stabla i utvrdio
povećanu produkciju drvne mase kod prve individue. U sastojini ova povećana produkcija
ne dolazi u obzir, jer je prva forma ona, koja zauzimlje veći prostor i time
daje manji broj individua na jedinici površine. Prema tome, prenošenje zaključaka sa
pojedinačno raslih stabala na sastojinu, mora se vršiti sa velikim oprezom.


.Sveska 4.


Dus f fiel d J. W. — SRODN1ČK1 ODNOSI I KRIŽANJA VRSTA U RODU
BOROVA (S. 93—100).


Autor daje pregled srodničkih odnosa u podrodu D i p 1 o x y 1 o n roda Pinu s
upoieđujući taksonomsku podjelu P i 1 g e r-a i S c h a w-a na osnovu koje izrađuje
šematsku tablicu mogućnosti križanja. Pokazalo se je, međutim, da sistematska podjela
navedenih autora nije dobra, pa je autor postavio novu šemu (tabelu) srodničkih
odnosa na osnovu sprovedenih (uspješnih i bezuspješnih) križanja. Postavljena šema
može da posluži kao oslonac kod daljnjih pokusa križanja među vrstama borova.