DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
bjeljici nakon gubitka kore, izgleda da vjetar nije glavni vektor, jer bi u tom slu čaju morala biti zaraza jača i nepravilno porazbacana. Pomišlja se i na insekte te ptice, osobito iza kako je utvrđeno i savršena plodna forma — periteciji (=E . F.), sa. lepljivim askosporama. Pomišlja se, da njezine druge fruktifikativne forme dolaze na drugim ´dijelovima hrasta ili čak i na drugim vrstama, što još treba ustanoviti. Lokalno se može spriječiti širenje zaraze prekidom veze korjena. To se čini i parkovima ili drvoredima, gdje se posebnim plugom — nožem reže korijen okolo zaraženog stabla. Te plugove — noževe" vuče traktor. Može se i kopati jarak oko zaraženog stabla, dubok eca 80 cm. To mora biti izvršeno´ unutar 3 nedjelje iza pojave simptoma, inače je prekasno. Kod manje vrijednih stabala vrši se trovanje stabala u radiusu od 16 m. Nije poznato da li i do koje mjere ostaju mrtva stabla izvor infekcije. Sva kako se preporuča ukloniti ih i preraditi, a ostatak spaliti. Odrezivanje zaraženih grana produžava život, ali stablo svejedno ugiba. Svakako će obrana biti tek onda sigurna, kad bude sa sigurnošću ustanovljen način širenja. Nije poznato, da li se širi sa rasadničkim materijalom, iako je ustanovljeno, da bolest može uništiti i mlada stabla. Ni za građevno drvo nije još pitanje ev. prenosa razjašnjeno. Gljiva izdrži i preko godinu dana u neokoranom trupcu. » Za sada je broj zaraženih odnosno propalih stabala u SAD malen, jer je zaraza, premda vrlo raširena, u formi malih oaza, ali, pretpostavljaju američki autori, nađe li se povoljan vektor, epidemija je tu! Zato smo u ovom kratkom prikazu, obzirom na važnost hrasta za naše šumarstvo i privredu, prikazali najhitnije momente iz do sada poznatih činjenica te nove opasnosti za hrastove. Prof. Dr. J. Kišpatić Jedna moderna knjiga o uređivanju šuma W. E. Hiley: WOODLAND MANAGEMENT, London 1954. Autor ove knjige bio je svojevremeno predavač na sveučilištu u Oxford u Kasnije radi kao taksator u praksi, gdje je uvidio, da šumarska nastava na oxfordskom sveučilištu ne zadovoljava potrebe praktičnog šumara. Svjestan te spoznaje — nakon dvadesetgodišnjeg praktičnog rada — Hile y publicira knjigu o uređivanju šuma pod naslovom ^»Woodland Management«. Knjiga ima u svemu 463 strane, 58 fotografija na finom papiru i 8 slika. Materija je podijeljena na četiri dijela: 1. Organizacij a (uređajni elaborat, nadzor i kontrola, rad i nadnice, transportna sredstva, izvoz šumskih produkata). 2. Produkcij a (vrste sječe, mjerenje drvne mase, cijene šumskih produkata, panjača). 3. Gospodarenj e (prirodno pomlađivanje, šumski rasadnici, troškovi podizanja kultura, prorjeđivanje, koristi od šumskog gospodarstva, ophodnja, izbor vrsta drveća). 4. Uprav a šum a (određivanje prihoda, gospodarska osnova, državni nadzor, porez, knjigovodstvo). Prvi i drugi dio obuhvataju svaki po 70 stranica. Treći dio ima 160, a četvrti 100 stranica. Na posljednjih 20 strana donesene su prirasno-prihodne tablice za četinjave vrste drveća Engleske. Najopširniji i najinteresantniji je treći dio Hile y ev e knjige (od 181.—339. str.), gdje se govori o njezi šuma, odnosno o prorjeđivanju. Teorija i praksa prorjeđivanja za Englesku je od odlučne važnosti, u toliko više, što do danas nije publicirana ni jedna engleska knjiga, koja bi odgovorila praktičnom šumaru na različita pitanja, kako treba prorjeđivati. Odraz takvog stanja očituje se na terenu, te su mnoge kulture u Engleskoj uništene zbog toga, što su ili loše prorjeđivane ili su potpuno zanemarene. Englesko je šumarstvo bilo pod utjecajem njemački h proreda, koje u mnogim slučajevima ne zadovoljavaju, a moderne dansk e prorede prodrle su tek poslije rata u Englesku. Gotovo sve engleske metode o prorjeđivanju bile su kvalitativnog karaktera i osnivale su se samo na biološkim razredima stabala, što autor smatra vrlo subjektivnim, te kaže, da bi trebalo prorede definirati kvalitativno i kvantitativno. Prilikom |