DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Nabavna vrijednost pile, sjekire, klina, karike, kao i zaštitnog materijala, te 5°/o kamata za vrijeme kroz 6 godina iznosi 4.680 Din. Prema iskustvu starih šumskih radnika alat se treba obnoviti svakih 6 godina, te bi amortizacija iznosila 4.680:6 = 780 Din. godišnje: sa 960 radnih sati kroz 6 — mjesečni period u godini — 0,81 Din po isatu. Održavanje alata se sastoji od nabavke turpija, povremenog isjecanja pile, kovanje i nasađivanje sjekire, obnova klina, bata i karika, te svakodnevnog oštrenja. Uz opasnost od loma, može se bez daljnjega sav taj izdatak ocijeniti sa 1,20 Din po satu ili sa amortizacijom 2 Din po radnom satu, ili 5,7% od osnovne satnice. Ad 5. Opasnost po život u vidu usmrćenja ili tjesnih ozlijeda, također je znatna u šumskoj privredi. Prema statističkim podacima dolazi odmah iza rudarstva. Uspoređujući dodatak za opasnost po život kod´ drugih privrednih grana može se i ovaj ocijeniti sa 2 Din po radnom satu. Ad 6. Oni radnici, kojima je omogućeno stanovanje i prehrana kod njihovih kuća, nisu izvrgnuti troškovima oko spremanja hrane, kao i plaćanja osoblja menze, pa bi ovaj izdatak šumskim radnicima svakako trebah) nadoknaditi, jer ga inače izdaju iz sredstava potrebnih za podmirenje osnovnih potreba za. život obitelji. Uzme li se jedna kuharica na 30 radnika, to njezina plaća sa socijalnim doprinosom iznosi 2 Din po radnom satu. Uz to treba uzeti u obzir dulje ili kraće izbivanje van ugodnog obiteljskog života, zatim monotoni život u šumi, i ostale okolnosti. Ad 7. Dodatak za težak fizički rad, jer nije svejedno obavljati neki posao i proizvoditi materijalna dobra asistirajući kod nekog stroja uz minimalan napor, kao proizvoditi materijalna dobra svojom vlastitom energijom. Ovakovi poslovi su nekada bili za robove. Danas nema robova, pa težinu rada treba stimulirati, kao što se stimulira znanje i odgovornost. Zato ne bismo pogriješili ako se i ovaj dodatak ocijeni sa 2 Din po radnom satu. Zbrojivši sve vrste dodataka iznosio bi ukupni dodatak na posebne uslove rada oko 25 Din. Dodavši tome iznos 35 Din spomenute osnovne satnice, znači da bi konačna satnica odnosno tarifni stav za drvosječu iznosio 60 Din. Nadnica za ovaj slučaj iznosila bi 60 X 8 = 480 Din. Diobom ove nadnice sa realno utvrđenom normom dobivamo cijenu sječe i izradbe po jedinice sortimenta. Analogno ovom načinu utvrdila bi se plaćanja po učinku i kod ostalih poslova u šumarstvu. U koliko bi u kraćem vremenskom periodu (za slučaj povoljnih radnih uslova) došlo do povećanih zarada, a analogno tome i premalen ja normi, to bi unutar duljeg vremenskog perioda (recimo 6 mjeseci) došlo do izravnanja »previsokih« i »preniskih« zarada. U svim ostalim slučajevima kao: materijalno osiguranje za slučaj bolesti ili starosti, plaća za vrijeme godišnjeg odmora, vojne vježbe, putovanja i slično, u obzir bi se trebale uzeti samo osnovne satnice. U ovim slučajevima ne postoje navedeni uslovi rada, pa se ne bi trebali isplaćivati niti dodaci za iste. Ovakovim načinom nagrađivanja šumskih radnika odklonile bi se dosadanje nepravilnosti, zatim se stimulira povećanje produktivnosti, što je osnovna postavka najnovijeg platnog sistema u privredi. Ing. Iva n Oštri ć NAKNADA PUTNIH TROŠKOVA SLUŽBENICIMA ŠUMARIJE I SVJEDOČENJE U POSTUPKU PROTIV POČINITELJA ŠUMSKIH ŠTETA Nije tako rijetko da se lugari žale, pa i pismenim podnescima obraćaju višim organima, da su od strane suda odnosno suca za prekršaje pozivani radi svjedočenja u postupku protiv počinitelja šumskih šteta, a da kod toga imaju trošak koji, da im nitko ne naknađuje. Dat ćemo s toga neka objašnjenja o pravima na naknadu putnih troškova i dnevnica i to najprije iz Pravilnika o troškovima adrninistrativno-kaznenog postupka, a zatim iz Uredbe o naknadi troškova svjedocima, vještacima i tumačima u krivičnom postupku (prvi objavljen u Nar. novinama NRH broj 28. 1950, a druga u Nar. novinama NRH broj 96—1949, 41—1950 i 61—1951). |