DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 26     <-- 26 -->        PDF

et cela en ete sur les pautrages et en hiver dans les forets. Toutes forets y sont les
taillis furetes de chene vert et on les coupe en rotation de 8 annees qui consiste k
enlever les rejets ayant atteint 5 cm en dimetre ä hauteur d´homme. Le densite du
peuplement est 50«/o ä 70%. Le volume sur pied avant la coupe est 70 a. 85 m3.
L´accroissement moyen est 6 ä 8 m3 par an se rapportant ä la superficie d´un hectare
et au volume de tiges jusqu´ä 1 cm de diametre au bout. Le volume se repartit comme
suit: 70% bois de chauffage et 30% bois d´oeuvre.


Dans la region en question on n´eleve que des moutons. L´etat de la foret et
du paturage n´admet qu´un mouton sur une superficie de 2 hectares. En moyenne
le poids d´un mouton atteint 30 kg, et on en obtient 10 ä 14 kg de fromage gras et
0,50 ä 0,75 kg de laine fine par an.


PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE KOD UREĐIVANJA ŠUMA


Ing. Gjukić Dušan — Zagreb


U
U
drugoj polovini 1952. god. stupilo je bivše šumsko gospodarstvo »šamarica
« u Zagrebu u uži kontakt sa Aerofotogrametrij skini odsjekom
Geografskog instituta JNA u Splitu radi nabave aerofotosnimaka (fotograma)
za područje južno od Save do Kupe. To su područje snimili 1952.
godine organi Geografskog instituta, a bilo je i u planu uređajnih radova
za 1953. i 1954. g´odinu. Uvidom u te snimke došli smo do zaključka, da bi
se mogli odlično koristiti i kod radova na uređivanju šuma i to za čisto
geodetske radove, a tako i za dio taksaciomli radova. Za izradu i izdavanje
kontaktnih kopija aerosnimaka obratili smo se putem napred navedenog
odsjeka na Geografski institut JNA u Beogradu radi odobrenja, označivši
važnost i potrebu tih snimaka za šumsko uređaj ne radove. Početkom VII.
mjeseca 1953. godine dobili smo odobrenje za službenu upotrebu kao i
same kontaktne kopije u jednom primjerku uz cijenu od 39 dinara po
komadu. Format snimaka je 18 x 18 cm i to u približnom mjerilu 1 : 20.000.
Prema tome u ovom mjerilu jedna takva snimka obuhvata približno područje
od 13 km2. Obzirom na uzdužna i poprečna preklapanja susjednih
snimaka može se uzeti da je korisna površina svakog takvog snimka oko
3,2 km2.


Da bi se stručno osoblje odjela za taksaciju moglo osposobiti za dešifriranje
avionskih snimaka i najnužnije kartiranje sa instrumentima nižega
reda bilo je potrebno da se upozna sa osnovnom teorijom i zasadama aerofotogrametrij
e. U tu svrhu obratili smo se na Zavod za geodeziju — Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebb (prof. Nikol u Neidhardta )
koji je najpripravnije sastavio program kursa i odredio predavača docenta
zavoda Dr. ing. Zdenka Tomašegovića sa trajanjem kursa od
cea 50 sati. Kurs je održan u 1953. godini.


* Na savjetovanju taksatora NR Hrvatske, koje je održano u Zagrebu od 15.
do 19. II. 1954. kod Uprave za šumarstvo i lovstvo Državnog sekretarijata za poslove
narodne privrede, među inim donesen je i zaključak, da iznesem detaljno u »Šumarskom
listu« iskustvo odjela za uređivanje šuma bivšeg šumskog gospodarstva »Šamarica
« na primjeni aerofotogrametrije bod uređajnih radova, što sada ovime
činim. (1)


ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Teme predavanja su bile:


1. Historijat i zadaci fotogrametrdje; 2. Monokularno i stereoskopsko promatranje;
3. Fotogrametrijisko stereoskopsko promatranje; 4. Orijentacija snimaka; 5. Foitogrametrijsko
stereosfeopsko mjerenje; 6. Fotogrametrijski objektivi; 7. Fotografija;
S. Fotokamere i pomoćni instrumenti (statoskop i horizontna kamera); 9. Grafičko
redresiranje; 10. Optičko, grafičko i optičko-mehaničko redresiranje; 11. Radijalna
triangulacija; 12, Nutarnja, relativna i apsolutna orijentacija stereoparova; 13. Kratak
pregled stereoinsttrumenata; 14. Aeroprojektor multiplex i stereokomparator; 15.
Aerofototaksacija (dešifriranje vrste drveća, iizbrajanje istabala, mjerenje projekcije
krošanja, mjerenje visine stabala, procjena drvnih masa te boniteta stojbine).
Praktične Vježbe obuhvatale su:


1. Ispitivanje fizioloških stereoskopskih sposobnosti; 2. Stereoskopsko promatranje:
a) džepnim i zrcalnim istereoskopom, b) anaglifa, c) neoboružanim očima;
3. Orijentacija snimaka; 4. Vježbe sa prostornom markicom; 5. Mjerenje visinskih
razlika na qptiäkom modelu; 6. Grafičko redresiranje; 7. Radijalna triangulacija (grafički
postupak); 8. Stereoizmjera na zrcalnom stereoskopu sa stereometrom; 9. Optičko
grafičko redresiranje na aeroprecrtavaču LUZ; 10. Određivanje srednje sastojdnske
visine, srednjeg stabla, te procjena drvne mase sastojine.
Za najnužnije teoretsko upoznavanje osnovnih načela aerofotogrametrije
duljina je kursa bila dovoljna, ali za praktičan rad i primjenu sa instrumentima
nižega reda trebalo bi dulje raditi radi dobivanja sigurnosti
u radu, Osim toga nije bilo na raspolaganju dovoljno instrumenata-stereoskopa
sa stereometrom te precrtavača snimaka iz zraka (Luftbild-Umzeichner)
za praktično vježbanje kao ni Astralon papira za grafičku triangulaciju,
što je sve otežavalo izobrazbu osoblja.


U to vrijeme od instrumentarije nabavljeno je:
a) 4 komada malih džepnih stereoskopa za stereoskopsko promatranje
parova slika, fabrikat Idro iz Celja u Sloveniji. Nabavna cijena bila je Din


1.800 po komadu (Džepni Stereoskop omogućuje stereoskopsko promatranje
samo dijela stereopodručja dvaju susjednih snimaka);
b) veliki zrcalni Stereoskop za rasklapanje i stereometrom za kartiranje
(Klappspiegel-stereoskop), fabrikat firme Zeiss-Aerotopograph iz
Miinchena 27, Ismaningerstrasse 57, koji stoji DM =893,50 ili u našem
novcu zajedno sa faktorom i ostalim pristojbama 455.249 dinara. Na njemu
mogu se stereoskopski promatrati fotogrami veličine 18 x 18 cm, pošto je
baza za promatranje, t. j . očna baza od 6—7 cm proširena na 26 cm. Zrcalni
Stereoskop na rasklapanje omogućuje stereoskopsko promatranje čitavog
stereopodručja dvaju susjednih snimaka. Njegova primjena opisana je i u
raspravama citiranim u popisu literature na kraju ovoga članka (2), (3)
i (4), na što upućujem čitaoca, pa se na njemu ne bih dalje zadržavao.


c) Aeroprecrtavač — Luz (Luftbild-Umzeichner) fabrikat firme Zeiss
iz Miinchena, koji stoji DM == 1365 ili u našem novcu zajedno s faktorom
i ostalim pristojbama 808.749 dinara. On služi za redresiranje čitavih snimaka,
t. j . za prevođenje snimaka iz približno vertikalne perspektive u
strogo vertikalnu perspektivu i za grafičko nadopunjavanje detaljnih planova.
Redresiranje vrši subjektivno optičkom metodom. Upotrebljiv je za
kartiranje nizinskih predjela, gdje unutar pojedinih snimaka ne postoje


visinske razlike Ah iznad — metara (m je model mjerila, na pr. kod


m = 10.000 Ah = 20 m). Može se upotrebiti i za visinske predjele, ali u
tom slučaju dobivamo samo skicu — kroki u približnom mjerilu, a ne nacrt


i


177




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 28     <-- 28 -->        PDF

u odgovarajućem mjerilu, često je to dovoljno za izradu orijentacione skice
projekta unutarnje gospodarske podjele. Naročito je pogodan za kartiranje
šuma privatnog posjeda i u malim kompleksima i grupama, gdje bi terestički
premjer oduzeo suviše vremena i bio vrlo skup.


Potanje ću se zadržati na njegovom opisu i primjeni kod naših uređaj
nih radova.


Iz priležeće slike vidi se, da se Luz sastoji iz stativa na masivnom podnožju,
koji je nazubljen, a duž kojega se dade pomicati posebnim dugmetom
konsolasti nosač sa ravninom snimke. Konsolast^ nosač na svom kraju
nosi glavu. U toj glavi nalaze se dvije staklene prizme, čije su hipotenuzne


Postav Luza za rad


strane polusrebrene. One omogućuju istovremeno promatranje karte i
snimka. I karta i snimak moraju kod tog promatranja po svjetlosti i oštrini
biti izjednačeni. To izjednačenje postizava se dodavanjem posebnih dioptriju
(14 komada) ili umbralnih stakala u granicama —2,5 do + 4,5 dioptrija.
Dioptrije izjednačuju oštrine (kad snimak i karta nisu jednako udaljeni
od prizme), a umbral´na stakla izjednačuju svjetlost.


Postupak u radu je slijedeći:
Karta se pričvrsti na stol tako, da je sredina terena prikazanog na fotosmirnfcu
udaljena od ruba stola oko 20 cm. Stativ se postavi iznad karte tako, da prizma stoji
otprilike iznad sredine terena prikazanog na snimku. Foitosnimak pričvrsti se na
nosaču snimka tako,, da glavna točka snimka (centar slike) dolazi što točnije u
sredinu tog nosača. Snimak se pričvrsti pomoću 4 magneta za prijanjanje. Kod rada
je potrebno da 4—5 stalnih točaka na snimku budu kartirane ili obilježene i na karti.


178




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 29     <-- 29 -->        PDF

U početnom položaju postavi se nosač snimka vertikalno. Podnožje Luz-a (ili, karte)
pomiče se tako dugo, dok ne dođe do koincidence jedne od spomenutih 4—5 točaka
kod središta snimka. Nato se karta ili nosač snimka zaokreću u svojoj ravnini dok
odgovarajuće linije na karti i snimku ne teku paralelno. Pomakom karte ili stativa
te spuštanjem ili dizanjem konsole sa prizmom pomoću velikog dugmeta koincidira
se jedna dužina (vertikalna), koja prolazi središtem snimka krajem dviju zadanih
točaka. Kod toga promatramo najgornju i najdonju točku tog pravca. Ako se nakon
toga treća točka na tom pravcu (u sredini) ne pokriva, to se zaokrene nosač snimka
oko zamišljene horizontalne osi nosača snimka tako, da bi dio snimka, na kojem se
nalazi preikratki odrezak dužine (na slici snimka) došao bliže prizmi ili obrnuto.
Nazovimo taj nagib q>. Kod ovoga nagiba će se prvobitna dužina, koju smo već koincidirali,
sada povećati ili smanjiti. Mi ćemo ponovnim dizanjem ili spuštanjem po-


Kontaktna kopija dijela područja Vukomeričkih gorica


moću dugmeta izjednačiti tu dužinu, pa dalje, ako bude potrebno, još mijenjati nagib
<$. To se ponavlja dotle, dok se 3 točke ne poklope. Nakon toga potrebno je, da koincidira
još jedna točka, izvan pravca triju koincidiranih točaka. Takvu točku bit će
najbolje izabrati u smjeru, koji je okomit na prvobitnu dužinu. Koincidenca te točke
postizava se rotacijom nosača snimka oko osi okomite na os prve rotacije (nazovimo
taj naigib CD). Ovako upasovan snimak služi sada za grafičko dopunjavanje odnosno
kartiranje. (5) Detaljne linije i točke snimka unose se u ´kartu olovkom. Crtajući po
kanti čini nam se — obzirom na istovremeno promatranje karte i snimka — kao da
olovkom crtamo po snimku.


Sami uređaj ni radovi za primjenu Luz-a izvođeni su na slijedeći način:


U katastarskoj upravi načini se popis svih parcela općenarodne imovine,
koje su po vrsti kulture označene kao šuma, kao i onih druge vrste kulture,
koje su dane na upravljanje šumarijama. Isto tako napravi se i popis svih
privatnih parcela Za sve šumske parcele naprave se na paus papiru kopije




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 30     <-- 30 -->        PDF

katastralne mape u 1:2880 (posebno se označe one općenarodne imovine
a posebnom oznakom privatne). U te kopije unose se putevi, te stalne točke
koje se nalaze ucrtane u kat. mape, a nalaze se isto i na fotosnimcima. Ti
detalji služe vrlo dobro kao okvir za uklapanje fotograma. U uredu pantografiraju
se te kopije u mjerilo 1:10.000 koje je uzeto kao stalno mjerilo
za osnovne gospodarske karte. One služe kao temeljna karta za sve taksacione
radove na terenu, a i kao osnov za ucrtavanje svih podataka sa fotograma
pomoću Luz-a. Sa fotograma koji su orijentirani na opisani način
pomoću stalnih i identičnih točaka ucrtava se odmah u kartu:


a) sva granica šume bez obzira na vlasništvo,


b) međe otsjeka koje su vidne na fotogramu bilo radi razlika u starosti,
u obrastu, u vrsti drveta koja je naročito jasna između četinara i lišćara,
u sklopu, kao i sve čistine i uzurpacije koje se odmah ukazu na nacrtu
ukoliko su iskrčene i pretvorene u drugu vrst kulture.


Na taj način dobije se točna lokacija šumskih površina i provede revizija
katastra bez izlaska na teren jer se odmah vidi koje su parcele (naročito
privatnih vlasnika) iskrčene, a koje su opet površine šuma novo nastale
pošumljavanjem, a još se ne vode u katastru kao šumske površine. Ovo je
naročito efikasan način za dobivanje podataka O privatnim šumama koje se
posle na terenu samo inventarišu pomoću tabela prihoda i prirasta. Na ovaj
način radili smo kod izrade šumskog elaborata za melioraciono područje
Kupa — Kupčina i kartirali sve privatne šume u površini od 2752,63 ha
i neuređene šume općenarodne imovine u površini od 653,94 ha a da nismo
imali potrebe vršiti geodetske radove na terenu.


Da bi se dobila točna granica šumskog posjeda bezuvjetno je bilo potrebno,
da se ista prije snimanja iz zraka vidno obilježi, kako to rade
geodetski organi za stalne točke prije avionskog snimanja kod t. zv. »organizacije
terena za aerofotogrametrijska snimanja«. Rastitucija aerofotosnimaka
zasniva se na fotogramima i oslonim točkama čiji je kvalitet od
neobične važnosti za postizavanje uspjeha. Oslone točke (Passpunkti) su
sve one točke (trigonometri, poligoni i si.) koje služe za aerofotogrametrijsku
restituciju bez obzira na red. One moraju biti geodetski određene
po položaju i visini. Ako je aerosnimanje vršeno za vrijeme kada je šuma
pod listom, sama granica može biti zastrta krošnjama pa se u aerosnimcima
ne vidi. Ukoliko u tom slučaju nema u okolišu granica šume, markantnih
detalja, trebat će signalizirati (bijelim krugovima) mjesta, koja
će se na aerosnimcima dobro preslikati, a od kojih će se (ortogonalnom ili
polarnom metodom) kasnije terestički odrediti lomne točke vanjske međe
posjeda.


Prema tome za samo geodetsko kartiranje i geodetske poslove bilo bi
bolje da se aerosnimanje vrši u vrijeme kada nema lista. Za taksacione
podatke (sklop, obrast, visina stabala, vrst drveta) bolje je da snimanje
vrši pod listom.


Granice otsjeka ne treba više na terenu geodetski snimiti. Po dva
susjedna fotograma koji se međusobno preklapaju sa 60% (stereoparovi)
promatrani pod zrcalnim stereoskopom odlično služe za uredsko rekognosciranje
samog terena i projektovanje unutarnje podjele na granice odjela.
Sa zemlje ne može se nikada dobiti takav cjelovit pregled terena i detalja
kao promatranjem pod stereoskopom prostornog modela. Na taj način uštedi
se veliki trud i utrošak vremena koji je potreban za rekognosciranje kod




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 31     <-- 31 -->        PDF

taksacionih radova. Pod stereoskopom dobije se mnogo preglednija slika
i njegovih karakteristika koje su od važnosti kod unutarnje podjele i kod
određivanja dendrometrijskih radova. Ako granica odjela ide grebenom
koji je vrlo oštar, izrazit i uzak, onda istoga ne treba mjeriti geodetski na
terenu, već se može kartirati najprije sa stereometrom pod zrcalnim stereoskopom
u mjerilu fotosnimke, a poslije se to prenese pomoću Luz-a u određeno
mjerilo u kojem se izrađuje karta. Ako grebeni nisu izraziti već široki,
onda treba nakon iskolčivanja granice odjela na terenu istu geodetski snimiti
šumskom busolom i onda kartirati.


Kao što je napred spomenuto prije izvršenja aerofotosnimanja trebalo
bi lomne točke granice šumskog posjeda označiti na terenu-Pošto ta granica
u većini slučajeva danas na terenu nije vidna, naročito kod šuma bivših
zemljišnih zajednica, agrarnih šuma i konf iskovanih šuma, koje su danas
općenarodna imovina, trebalo bi istu prije toga reambulisati i obilježiti.


Na osnovu fotograma dadu se izraditi i točni fotoplanovi u mjerilu
na pr. 1:10.000 (mjerilo osnovne gospodarske karte). Taj rad međutim
zahtijeva potpunu fotogrametrijsku stručnu spremu i veliki redreser. Radi
pokusa dali smo izraditi takav fotoplan u mjerilu 1:10.000 za gospodarsku
jedinicu »Turopoljski lug« šumarije Velika Gorica, koja je velika 4212,08 ha.
Fotoplan su izradili na redreseru Wild E-2 u Hidrografskom institutu JRM,
Split, dr. ing. Tomašegović, docent Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
i ing. Donasi, asistent Tehničkog fakulteta na fotopapiru koji je montiran
na staklene ploče veličine 36 X 36 cm. Takovom se izvedbom izbjegava
usuh papira i deformacije kod razvijanja. Na posebne radne ploče (crtaći
papir montiran na staklene ploče) pomoću koordinatografa nanesene su
i obilježene koordinate trigonometrijskih (oslonih) točaka. I na diapozitivima
originalnih negativa iste su vidno obilježene (finim ogrebotinama).
Redresiranje aerosnimaka izvrši se uz pomoć kartiranih oslonih točaka, bilo
da se optičkim projiciranjem snimka na radnu ploču dovedu do koincidence
projicirane i kartirane oslone točke.


Sa fotoplana kopira se onda, unutarnja podjela, prosjeke, granice odjela
i otsjeka, na prozirnom papiru (pauspapiru) i dobije se odmah matrica
osnovne karte. Radi izbjegavanja promjena (usuka papira) i deformacija
bilo bi bolje da se te matrice izrade na »astralon« materijalu (ili Ultrafan),
ali do istoga nismo mogli doći. Redresiranje i izrada tog fo toplana izvršena
je uz podršku aerofotogram. otsjeka G. I. JNA u Splitu. Trošak izrade
fotoplana zajedno sa nabavom materijala uzevši u obzir samo šumske površine-
koje čine tek dio tog fotoplana iznosio je po 1 ha šumske površine
Din 41,06. Od te svote otpada na sam honorar Din 21,36, na troškove putovanja
Din 7,49 a na materijal za izradu Din 12,21.


Za primjenu aerofotogrametrije kod uređivanja šuma bezuvjetno je
potrebno imati na raspolaganju fotosnimke-fotograme terena. Pitanje je na
kakav način do njih doći. Poznato je da u prvom redu vrši takova snimanja
aerofotogrametrijski otsjek Geografskog instituta JNA, koji to vrši za
svoje potrebe radi izrade topografskih karata. Aerosnimanja u FNRJ izvode
i Zavod za fotogrametriju u Beogradu, Hidrografski institut JRM u Splitu,
te Institut za geodezijo in fotogrametrijo Tehničke visoke sole, Ljubljana.
No ta snimanja idu po njihovom planu i programu rada. Snimanju prethodi
organizacija terena. Za potrebe šumarstva trebalo bi na vlastiti trošak isto
tako najprije izvršiti: 1. organizaciju terena i to za veća područja, 2. poslije




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 32     <-- 32 -->        PDF

toga zamoliti aerofotogram. otsjek G. 1. JNA za snimanje. Napominjem da
je snimanje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera u god. 1953. stajalo
približno 40 Din/ha (snimanje područja jezera u 1:5.000, a cijelo područje
parka, koje je nešto veće od 120 km´-´ u mjerilu 1:10.000 i 1:30.000).
Isti će to učiniti ukoliko imadu vremena i nisu zauzeti s drugim hitnim
zadacima. Dobijanjem samih fotograma nije u geodetskom pogledu stvar
dovršena pošto treba izvršiti restituciju (kartiranje) i to za brdovite terene
autografima (A7 ili As) ili bar stereoskopom IV (Zeiss — Aerotopograph,
cijena oko DM 8.500), a u nizinskim terenima redreserima (Zeiss — SEG V.).
Nabavka tih instrumenata je vrlo skupa i. iznašala bi oko 65,000.000.—
Din. Doduše ako se uzme u račun ukupna šumska površina u NRH sa
2,387.820 ha, što bi iznosilo po 1 ha — 27,15 Din, isti je primjeren obzirom
na veliku korist, koju bi šumarstvo od te nabavke sada i u budućnosti imalo.
I autograf Wild A — 7, koga je početkom 1955. nabavio Tehnički fakultet
u Zagrebu otvara nam nove perspektive. G. I. radi svojih zadataka ne može
dospjeti da izvrši restituciju, pa bi šumarstvo moralo nastojati da samo
nabavi taj instrumentarij za svoje potrebe. Na taj način znatno bi se ubrzali
radovi na uređivanju šuma koje se obzirom na pomanjkanje kadrova, starim
klasičnim terestičkim metodama, ne bi bili u mogućnosti pravovremeno
završiti i ići u korak s ostalim granama privrede. Naravno da takovi instrumenti
zahtijevaju i specijalno izobraženo stručno osoblje, koje bi radi šumarske
primjene moralo biti stručno šumarsko, ali specijalizirano za fotogrametriju.
Obzirom na činjenicu da od aerosnimanja općenito nema koristi
samo ova ili ona grana djelatnosti (šumarstvo, poljoprivreda, vodoprivreda,
geolozi i ostali) trebalo bi društvena zajednica da preuzme taj zadatak na
svoj teret i izvrši zajedničke radove i to org-ani geodetske uprave na organizaciji
terena a GI JNA na samom snimanju.


Restitucija i izrada specijalnih karata za poslove uređivanja šuma trebala
bi da spadne´ na samo šumarstvo t. j . na jedan njegov organ za te
radove a to bi mogao samo da bude jedan centralni projektni ured ili zavod
za uređivanje šuma, koji bi vršio te poslove za cijelu zemlju. To pogotovo
što uslijed nove podjele zemlje na predviđenih 27 Saveza komuna otpada
daljnja mogućnost rukovođenja s tim radovima kod šumarskih inspektorata
i postavlja se pitanje nove organizacije uređaj ne službe. O tome potanje
mislim da se osvrnem u drugom članku.


U ostalom svijetu (Kanada, SAD, švedska, Francuska, Austrija, čehoslovačka,
SSSR i drugdje) već se primjenjuje aerofotogrametrija u šumarstvu.
Slučajno imadem pri ruci podatke od prof. H. Nakayame iz Japana
koji navada da je već 1929 god. primjenjena aerofotogrametrija u šumarstvu
snimanjem državne šume od Santorei-a kod Keijo u Koreji sa površinom
od 1100 ha za šumarska istraživanja. U ljeti 1930. snimljena je već
površina od 680.000 ha državnih šuma na Sachalinu snimcima sa 60°/o-tnim
preklapanjem u mjerilu 1:10.000. U ljetu 1934. snimljeno je novih 700.000 ha
Sveukupno snimljeno je oko 2,390.000 ha ili oko 70°/o od japanskog dijela
Sachalina sa troškom od prosječno 0,40 RM (8) po ha. Daleko bi me odvelo
da u ovom članku navedem dostignuća koja su u tome pogledu postignuta
u Americi, Zapadnoj Evropi a i u Sovjetskom Savezu što se lako
može naći u stručnoj literaturi. Aerofotogrametrija je od naročite primjene
kod velikih šumskih prostranstava i za brdovite predjele pošto omogućuje
i nadopunjuje stare šumske karte sa reljefom terena što je od neobične




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 33     <-- 33 -->        PDF

važnosti kod unutarnje podjele i za sve vrsti projektovanja transportnih
sredstava u šumarstvu. Pošto smo mi pretežno brdska zemlja od velike
koristi bi bila njena primjena kod nas za brdske predjele, a posebno na pr.,
za Bosnu i Hercegovinu, gdje bi na najbrži i najefikasniji način došli do
podataka o lokaciji i veličini uzurpacija šumskog zemljišta čije uređenje je
od vitalne važnosti za šumarstvo.


Kao što sam napred spomenuo aerof otogrametrij a zahtijeva izobrazbu
specijalnog stručnog kadra, koji imade fiziološke sposobnosti za prostorno
stereoskopsko promatranje. Valja nastojati da se najbolji opažači koji su
ujedno i dobri tehničari i kartografi, zadrže na tim radovima uređivanja
šuma. U protivnom gubi svaki smisao brinuti se za specijalizaciju stručnog
osoblja, koje je prolazno i ne daje potrebnog efekta rada.


Sada se radi na osnutku fotogrametrijske stanice na Tehničkom fakultetu
u Zagrebu, koja će biti snabdjevena sa modernim Wildovim autografom
A7 i As, na kojoj će se moći izvršiti izobrazba stručnog kadra i koja bi
mogla preuzeti potrebno kartiranje i za potrebe šumarstva na uređivanju
šuma. Proizvodni plan tvornice Idro u Celju predviđa među ostalim izradu
domaćih f otogrametrij skih instrumenata već u ovoj godini i to: instrumenata
na bazi stereofotogrametrije anaglifometar (oko 100.000 Din., stereoizometar
60.000.— Din.) te aeroprecrtavač sličan Luz-u (cijena 100.000 Din.
Rok isporuke 4 mjeseca od dana narudžbe).


LITERATURA:


1. Smila j ing. Ivan : »Savjetovanje o službi uređivanja šuma u NR Hrvatskoj
« — »Šumarski list« 5—6, 1954.
2. Tomašegović dr. Zdenko: »Osnovi f otogrametrije i aerofototaksacije
« iz knjige Osnova geodezije III. dio od Dr. ing. N. Neidhardta.
3. Tomašegovi ć dr. Zdenko : »Sadašnje mogućnosti primjene fotogrametrije
u šumarstvu« — »Šumarski list« 6—7, 1949.
4. Tomašegović dr. Zdenko: »Stereometar kao visinomjer« — »Šumarski
list« 8, 1954.
5. Tomašegović dr. Zdenko: Predavanja na tečaju primjenjene fotogrametrije
1953. godine.
6. Referat o fotogrametrijskim radovima od 1949. do 1953. Zavoda za fotogrametriju
za I. kongres geodetskih inženjera i geofnetara PNRJ.
7. Metode rada, instrumenti i fotogrametrija — Institut za geodezijo in fotogrametrijo
— Ljubljana — za I. kongres geodetskih inženjera i geodeta FNRJ.
8. Nakayam a prof. H.: Kurzbericht über die Anwendung der Luftaufnahme
für forstliche Zwecke in Japan. — Sonderdruck aus Zeitschrift für Weltforstwirtschaft.
SUMMARY


After 1945 a ´more intensive use of aerial photographs was introduced in Yugoslavia.
In this period a series of land complexes were taken which made it possible
to utilize the results achieved for various engineering purposes. But it was not mitil
1952 that this new method found its application in the Croatian Forest Service. The
first step towards the realization of this aim was a training course forest engineers
held at the Institute for Surveying at the Forestry and Agriculture Faculty in Zagreb.
As the next step there followed purchase of the so-called third-class instruments (the
mirror stereoscope with a parallax bar, and a camera lucida device »Lux«, both of
Zeiss-Aerotopograph).


Up to now the data from aerial surveys have been utilized in the Croatian
Forest Service for:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 34     <-- 34 -->        PDF

1) mapping of private forest estates belonging to the melioration project of
the riwers Kupa and Kupčina over an area of 2.753 ha (by means of the »Luz«);


2) mapping of unmanaged state-owned forests belonging to the melioration
project of the rivers Kupa and Kupčina over an area of 654ha (likewise by means
of the »Luz«).


In the works under 1) and 2) mapping- was carried out in scale 1 : 25.000 with
outer boundaries of forests and boundaries of subcompartments according to the
various ages, stocking and species. For the mentioned mapping operations were spent
about 80 working hours. Mapping with the »Luz«-instrument was preceeded by stereo-
photogrammetric mapping by means of the mirror stereoscope in scale of the actual
aerial photographs („i e. approx. 1 : 20.000).


2) By external collaboration was made on the Automatic Rectifier Wild E2 a
plan from rectified photographs of the management unit »Turopoljski lug« in scale


1 : 10.000 over an area of 4.212 ha. The total amount of expenses for rectifying
operations of the above forest area was 21,31 Din per ha.
Work is being done in the utilization of aerial photographs for purposes of
surveying and forestry engineering covering an area of ca. 15.000 ha of the Plitvice
Lakes National Park.


KORISNOST SMOLARENJA U DALMACIJI


Ing. Bićanić Branko — Hvar


području Hrvatske u pogledu stanja šuma i šumarstva u najgorem


Na


položaju nalazi Dalmacija, koja obuhvaća i najveće područje ogoljelog
i degrađiranog krša. U Dalmaciji najveći dio šumskih površina zauzimaju
šikare i makije (332.620 ha), te obešumljene površine-goleti (321.530 ha).


Melioracija degradiranih i pošumljenje ogoljelih površina svakako
spada u naše najvažnije zadatke. Međutim, razmatrajući ovo pitanje
moramo konstatirati, da je seosko stanovništvo Dalmacije radi pomanjkanja
ogrijeva, kao i radi siromaštva, upućeno na te površine sa drvarenjem i
sa svojim ekstenzivnim stočarstvom. Da bi se drvarenje moglo efikasno
spriječiti mora manjak na ogrijevu biti bezuvjetno nadoknađen dovozom
drveta, ugljena ili lignita iz drugih krajeva Hrvatske, te Bosne i Hercegovine,
odnosno elektrifikacijom ili na neki drugi način, — a da bi se
efikasno mogla sprovesti zabrana paše na površinama gdje se vrši melioracija
ili pošumljivanje potrebno je, da tome prethode razne ekonomske
mjere, koje će omogućiti odvraćanje stanovništva od stočarenja na tim
degradiranim i ogoljenim površinama. U tu svrhu mora društvena zajednica
(država) podizati u Dalmaciji, kao ekonomski zaostalom kraju, razne
druge privredne grane (elektrifikaciju, industrijalizaciju itd.), koje će stanovništvu
Dalmacije dati nove mogućnosti zarade, veće od zarada što je
pruža stočarenje pustopašicom na ogoljelim i degradiranim površinama.


Među mjere, koje će potpomoći da se seosko stanovništvo Dalmacije
odvrati od ogoljelih i degradiranih šumskih površina, a koje može provoditi
šumarstvo, spada i intenziviranje gospodarenja »a sačuvanim šumama u
Dalmaciji. Pritom je svakako važna činjenica, da Dalmacija na svome
području ima oko 60% svih borovih šuma NRH, u kojima je najviše zastupan
alepski bor (P. halepensis Mili.). Površina borovih šuma u Dalmaciiji
iznosi oko 26.000 ha sa 1,361.000 m3 borove drvne mase, od čega
je oko 60% mlađih sastojina od 40 godina, a 40% starijih, i to uglavnom