DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
et cela en ete sur les pautrages et en hiver dans les forets. Toutes forets y sont les taillis furetes de chene vert et on les coupe en rotation de 8 annees qui consiste k enlever les rejets ayant atteint 5 cm en dimetre ä hauteur d´homme. Le densite du peuplement est 50«/o ä 70%. Le volume sur pied avant la coupe est 70 a. 85 m3. L´accroissement moyen est 6 ä 8 m3 par an se rapportant ä la superficie d´un hectare et au volume de tiges jusqu´ä 1 cm de diametre au bout. Le volume se repartit comme suit: 70% bois de chauffage et 30% bois d´oeuvre. Dans la region en question on n´eleve que des moutons. L´etat de la foret et du paturage n´admet qu´un mouton sur une superficie de 2 hectares. En moyenne le poids d´un mouton atteint 30 kg, et on en obtient 10 ä 14 kg de fromage gras et 0,50 ä 0,75 kg de laine fine par an. PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE KOD UREĐIVANJA ŠUMA Ing. Gjukić Dušan — Zagreb U U drugoj polovini 1952. god. stupilo je bivše šumsko gospodarstvo »šamarica « u Zagrebu u uži kontakt sa Aerofotogrametrij skini odsjekom Geografskog instituta JNA u Splitu radi nabave aerofotosnimaka (fotograma) za područje južno od Save do Kupe. To su područje snimili 1952. godine organi Geografskog instituta, a bilo je i u planu uređajnih radova za 1953. i 1954. g´odinu. Uvidom u te snimke došli smo do zaključka, da bi se mogli odlično koristiti i kod radova na uređivanju šuma i to za čisto geodetske radove, a tako i za dio taksaciomli radova. Za izradu i izdavanje kontaktnih kopija aerosnimaka obratili smo se putem napred navedenog odsjeka na Geografski institut JNA u Beogradu radi odobrenja, označivši važnost i potrebu tih snimaka za šumsko uređaj ne radove. Početkom VII. mjeseca 1953. godine dobili smo odobrenje za službenu upotrebu kao i same kontaktne kopije u jednom primjerku uz cijenu od 39 dinara po komadu. Format snimaka je 18 x 18 cm i to u približnom mjerilu 1 : 20.000. Prema tome u ovom mjerilu jedna takva snimka obuhvata približno područje od 13 km2. Obzirom na uzdužna i poprečna preklapanja susjednih snimaka može se uzeti da je korisna površina svakog takvog snimka oko 3,2 km2. Da bi se stručno osoblje odjela za taksaciju moglo osposobiti za dešifriranje avionskih snimaka i najnužnije kartiranje sa instrumentima nižega reda bilo je potrebno da se upozna sa osnovnom teorijom i zasadama aerofotogrametrij e. U tu svrhu obratili smo se na Zavod za geodeziju — Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebb (prof. Nikol u Neidhardta ) koji je najpripravnije sastavio program kursa i odredio predavača docenta zavoda Dr. ing. Zdenka Tomašegovića sa trajanjem kursa od cea 50 sati. Kurs je održan u 1953. godini. * Na savjetovanju taksatora NR Hrvatske, koje je održano u Zagrebu od 15. do 19. II. 1954. kod Uprave za šumarstvo i lovstvo Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede, među inim donesen je i zaključak, da iznesem detaljno u »Šumarskom listu« iskustvo odjela za uređivanje šuma bivšeg šumskog gospodarstva »Šamarica « na primjeni aerofotogrametrije bod uređajnih radova, što sada ovime činim. (1) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Teme predavanja su bile: 1. Historijat i zadaci fotogrametrdje; 2. Monokularno i stereoskopsko promatranje; 3. Fotogrametrijisko stereoskopsko promatranje; 4. Orijentacija snimaka; 5. Foitogrametrijsko stereosfeopsko mjerenje; 6. Fotogrametrijski objektivi; 7. Fotografija; S. Fotokamere i pomoćni instrumenti (statoskop i horizontna kamera); 9. Grafičko redresiranje; 10. Optičko, grafičko i optičko-mehaničko redresiranje; 11. Radijalna triangulacija; 12, Nutarnja, relativna i apsolutna orijentacija stereoparova; 13. Kratak pregled stereoinsttrumenata; 14. Aeroprojektor multiplex i stereokomparator; 15. Aerofototaksacija (dešifriranje vrste drveća, iizbrajanje istabala, mjerenje projekcije krošanja, mjerenje visine stabala, procjena drvnih masa te boniteta stojbine). Praktične Vježbe obuhvatale su: 1. Ispitivanje fizioloških stereoskopskih sposobnosti; 2. Stereoskopsko promatranje: a) džepnim i zrcalnim istereoskopom, b) anaglifa, c) neoboružanim očima; 3. Orijentacija snimaka; 4. Vježbe sa prostornom markicom; 5. Mjerenje visinskih razlika na qptiäkom modelu; 6. Grafičko redresiranje; 7. Radijalna triangulacija (grafički postupak); 8. Stereoizmjera na zrcalnom stereoskopu sa stereometrom; 9. Optičko grafičko redresiranje na aeroprecrtavaču LUZ; 10. Određivanje srednje sastojdnske visine, srednjeg stabla, te procjena drvne mase sastojine. Za najnužnije teoretsko upoznavanje osnovnih načela aerofotogrametrije duljina je kursa bila dovoljna, ali za praktičan rad i primjenu sa instrumentima nižega reda trebalo bi dulje raditi radi dobivanja sigurnosti u radu, Osim toga nije bilo na raspolaganju dovoljno instrumenata-stereoskopa sa stereometrom te precrtavača snimaka iz zraka (Luftbild-Umzeichner) za praktično vježbanje kao ni Astralon papira za grafičku triangulaciju, što je sve otežavalo izobrazbu osoblja. U to vrijeme od instrumentarije nabavljeno je: a) 4 komada malih džepnih stereoskopa za stereoskopsko promatranje parova slika, fabrikat Idro iz Celja u Sloveniji. Nabavna cijena bila je Din 1.800 po komadu (Džepni Stereoskop omogućuje stereoskopsko promatranje samo dijela stereopodručja dvaju susjednih snimaka); b) veliki zrcalni Stereoskop za rasklapanje i stereometrom za kartiranje (Klappspiegel-stereoskop), fabrikat firme Zeiss-Aerotopograph iz Miinchena 27, Ismaningerstrasse 57, koji stoji DM =893,50 ili u našem novcu zajedno sa faktorom i ostalim pristojbama 455.249 dinara. Na njemu mogu se stereoskopski promatrati fotogrami veličine 18 x 18 cm, pošto je baza za promatranje, t. j . očna baza od 6—7 cm proširena na 26 cm. Zrcalni Stereoskop na rasklapanje omogućuje stereoskopsko promatranje čitavog stereopodručja dvaju susjednih snimaka. Njegova primjena opisana je i u raspravama citiranim u popisu literature na kraju ovoga članka (2), (3) i (4), na što upućujem čitaoca, pa se na njemu ne bih dalje zadržavao. c) Aeroprecrtavač — Luz (Luftbild-Umzeichner) fabrikat firme Zeiss iz Miinchena, koji stoji DM == 1365 ili u našem novcu zajedno s faktorom i ostalim pristojbama 808.749 dinara. On služi za redresiranje čitavih snimaka, t. j . za prevođenje snimaka iz približno vertikalne perspektive u strogo vertikalnu perspektivu i za grafičko nadopunjavanje detaljnih planova. Redresiranje vrši subjektivno optičkom metodom. Upotrebljiv je za kartiranje nizinskih predjela, gdje unutar pojedinih snimaka ne postoje visinske razlike Ah iznad — metara (m je model mjerila, na pr. kod m = 10.000 Ah = 20 m). Može se upotrebiti i za visinske predjele, ali u tom slučaju dobivamo samo skicu — kroki u približnom mjerilu, a ne nacrt i 177 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 28 <-- 28 --> PDF |
u odgovarajućem mjerilu, često je to dovoljno za izradu orijentacione skice projekta unutarnje gospodarske podjele. Naročito je pogodan za kartiranje šuma privatnog posjeda i u malim kompleksima i grupama, gdje bi terestički premjer oduzeo suviše vremena i bio vrlo skup. Potanje ću se zadržati na njegovom opisu i primjeni kod naših uređaj nih radova. Iz priležeće slike vidi se, da se Luz sastoji iz stativa na masivnom podnožju, koji je nazubljen, a duž kojega se dade pomicati posebnim dugmetom konsolasti nosač sa ravninom snimke. Konsolast^ nosač na svom kraju nosi glavu. U toj glavi nalaze se dvije staklene prizme, čije su hipotenuzne Postav Luza za rad strane polusrebrene. One omogućuju istovremeno promatranje karte i snimka. I karta i snimak moraju kod tog promatranja po svjetlosti i oštrini biti izjednačeni. To izjednačenje postizava se dodavanjem posebnih dioptriju (14 komada) ili umbralnih stakala u granicama —2,5 do + 4,5 dioptrija. Dioptrije izjednačuju oštrine (kad snimak i karta nisu jednako udaljeni od prizme), a umbral´na stakla izjednačuju svjetlost. Postupak u radu je slijedeći: Karta se pričvrsti na stol tako, da je sredina terena prikazanog na fotosmirnfcu udaljena od ruba stola oko 20 cm. Stativ se postavi iznad karte tako, da prizma stoji otprilike iznad sredine terena prikazanog na snimku. Foitosnimak pričvrsti se na nosaču snimka tako,, da glavna točka snimka (centar slike) dolazi što točnije u sredinu tog nosača. Snimak se pričvrsti pomoću 4 magneta za prijanjanje. Kod rada je potrebno da 4—5 stalnih točaka na snimku budu kartirane ili obilježene i na karti. 178 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 29 <-- 29 --> PDF |
U početnom položaju postavi se nosač snimka vertikalno. Podnožje Luz-a (ili, karte) pomiče se tako dugo, dok ne dođe do koincidence jedne od spomenutih 4—5 točaka kod središta snimka. Nato se karta ili nosač snimka zaokreću u svojoj ravnini dok odgovarajuće linije na karti i snimku ne teku paralelno. Pomakom karte ili stativa te spuštanjem ili dizanjem konsole sa prizmom pomoću velikog dugmeta koincidira se jedna dužina (vertikalna), koja prolazi središtem snimka krajem dviju zadanih točaka. Kod toga promatramo najgornju i najdonju točku tog pravca. Ako se nakon toga treća točka na tom pravcu (u sredini) ne pokriva, to se zaokrene nosač snimka oko zamišljene horizontalne osi nosača snimka tako, da bi dio snimka, na kojem se nalazi preikratki odrezak dužine (na slici snimka) došao bliže prizmi ili obrnuto. Nazovimo taj nagib q>. Kod ovoga nagiba će se prvobitna dužina, koju smo već koincidirali, sada povećati ili smanjiti. Mi ćemo ponovnim dizanjem ili spuštanjem po- Kontaktna kopija dijela područja Vukomeričkih gorica moću dugmeta izjednačiti tu dužinu, pa dalje, ako bude potrebno, još mijenjati nagib <$. To se ponavlja dotle, dok se 3 točke ne poklope. Nakon toga potrebno je, da koincidira još jedna točka, izvan pravca triju koincidiranih točaka. Takvu točku bit će najbolje izabrati u smjeru, koji je okomit na prvobitnu dužinu. Koincidenca te točke postizava se rotacijom nosača snimka oko osi okomite na os prve rotacije (nazovimo taj naigib CD). Ovako upasovan snimak služi sada za grafičko dopunjavanje odnosno kartiranje. (5) Detaljne linije i točke snimka unose se u ´kartu olovkom. Crtajući po kanti čini nam se — obzirom na istovremeno promatranje karte i snimka — kao da olovkom crtamo po snimku. Sami uređaj ni radovi za primjenu Luz-a izvođeni su na slijedeći način: U katastarskoj upravi načini se popis svih parcela općenarodne imovine, koje su po vrsti kulture označene kao šuma, kao i onih druge vrste kulture, koje su dane na upravljanje šumarijama. Isto tako napravi se i popis svih privatnih parcela Za sve šumske parcele naprave se na paus papiru kopije |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 30 <-- 30 --> PDF |
katastralne mape u 1:2880 (posebno se označe one općenarodne imovine a posebnom oznakom privatne). U te kopije unose se putevi, te stalne točke koje se nalaze ucrtane u kat. mape, a nalaze se isto i na fotosnimcima. Ti detalji služe vrlo dobro kao okvir za uklapanje fotograma. U uredu pantografiraju se te kopije u mjerilo 1:10.000 koje je uzeto kao stalno mjerilo za osnovne gospodarske karte. One služe kao temeljna karta za sve taksacione radove na terenu, a i kao osnov za ucrtavanje svih podataka sa fotograma pomoću Luz-a. Sa fotograma koji su orijentirani na opisani način pomoću stalnih i identičnih točaka ucrtava se odmah u kartu: a) sva granica šume bez obzira na vlasništvo, b) međe otsjeka koje su vidne na fotogramu bilo radi razlika u starosti, u obrastu, u vrsti drveta koja je naročito jasna između četinara i lišćara, u sklopu, kao i sve čistine i uzurpacije koje se odmah ukazu na nacrtu ukoliko su iskrčene i pretvorene u drugu vrst kulture. Na taj način dobije se točna lokacija šumskih površina i provede revizija katastra bez izlaska na teren jer se odmah vidi koje su parcele (naročito privatnih vlasnika) iskrčene, a koje su opet površine šuma novo nastale pošumljavanjem, a još se ne vode u katastru kao šumske površine. Ovo je naročito efikasan način za dobivanje podataka O privatnim šumama koje se posle na terenu samo inventarišu pomoću tabela prihoda i prirasta. Na ovaj način radili smo kod izrade šumskog elaborata za melioraciono područje Kupa — Kupčina i kartirali sve privatne šume u površini od 2752,63 ha i neuređene šume općenarodne imovine u površini od 653,94 ha a da nismo imali potrebe vršiti geodetske radove na terenu. Da bi se dobila točna granica šumskog posjeda bezuvjetno je bilo potrebno, da se ista prije snimanja iz zraka vidno obilježi, kako to rade geodetski organi za stalne točke prije avionskog snimanja kod t. zv. »organizacije terena za aerofotogrametrijska snimanja«. Rastitucija aerofotosnimaka zasniva se na fotogramima i oslonim točkama čiji je kvalitet od neobične važnosti za postizavanje uspjeha. Oslone točke (Passpunkti) su sve one točke (trigonometri, poligoni i si.) koje služe za aerofotogrametrijsku restituciju bez obzira na red. One moraju biti geodetski određene po položaju i visini. Ako je aerosnimanje vršeno za vrijeme kada je šuma pod listom, sama granica može biti zastrta krošnjama pa se u aerosnimcima ne vidi. Ukoliko u tom slučaju nema u okolišu granica šume, markantnih detalja, trebat će signalizirati (bijelim krugovima) mjesta, koja će se na aerosnimcima dobro preslikati, a od kojih će se (ortogonalnom ili polarnom metodom) kasnije terestički odrediti lomne točke vanjske međe posjeda. Prema tome za samo geodetsko kartiranje i geodetske poslove bilo bi bolje da se aerosnimanje vrši u vrijeme kada nema lista. Za taksacione podatke (sklop, obrast, visina stabala, vrst drveta) bolje je da snimanje vrši pod listom. Granice otsjeka ne treba više na terenu geodetski snimiti. Po dva susjedna fotograma koji se međusobno preklapaju sa 60% (stereoparovi) promatrani pod zrcalnim stereoskopom odlično služe za uredsko rekognosciranje samog terena i projektovanje unutarnje podjele na granice odjela. Sa zemlje ne može se nikada dobiti takav cjelovit pregled terena i detalja kao promatranjem pod stereoskopom prostornog modela. Na taj način uštedi se veliki trud i utrošak vremena koji je potreban za rekognosciranje kod |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 31 <-- 31 --> PDF |
taksacionih radova. Pod stereoskopom dobije se mnogo preglednija slika i njegovih karakteristika koje su od važnosti kod unutarnje podjele i kod određivanja dendrometrijskih radova. Ako granica odjela ide grebenom koji je vrlo oštar, izrazit i uzak, onda istoga ne treba mjeriti geodetski na terenu, već se može kartirati najprije sa stereometrom pod zrcalnim stereoskopom u mjerilu fotosnimke, a poslije se to prenese pomoću Luz-a u određeno mjerilo u kojem se izrađuje karta. Ako grebeni nisu izraziti već široki, onda treba nakon iskolčivanja granice odjela na terenu istu geodetski snimiti šumskom busolom i onda kartirati. Kao što je napred spomenuto prije izvršenja aerofotosnimanja trebalo bi lomne točke granice šumskog posjeda označiti na terenu-Pošto ta granica u većini slučajeva danas na terenu nije vidna, naročito kod šuma bivših zemljišnih zajednica, agrarnih šuma i konf iskovanih šuma, koje su danas općenarodna imovina, trebalo bi istu prije toga reambulisati i obilježiti. Na osnovu fotograma dadu se izraditi i točni fotoplanovi u mjerilu na pr. 1:10.000 (mjerilo osnovne gospodarske karte). Taj rad međutim zahtijeva potpunu fotogrametrijsku stručnu spremu i veliki redreser. Radi pokusa dali smo izraditi takav fotoplan u mjerilu 1:10.000 za gospodarsku jedinicu »Turopoljski lug« šumarije Velika Gorica, koja je velika 4212,08 ha. Fotoplan su izradili na redreseru Wild E-2 u Hidrografskom institutu JRM, Split, dr. ing. Tomašegović, docent Poljoprivredno-šumarskog fakulteta i ing. Donasi, asistent Tehničkog fakulteta na fotopapiru koji je montiran na staklene ploče veličine 36 X 36 cm. Takovom se izvedbom izbjegava usuh papira i deformacije kod razvijanja. Na posebne radne ploče (crtaći papir montiran na staklene ploče) pomoću koordinatografa nanesene su i obilježene koordinate trigonometrijskih (oslonih) točaka. I na diapozitivima originalnih negativa iste su vidno obilježene (finim ogrebotinama). Redresiranje aerosnimaka izvrši se uz pomoć kartiranih oslonih točaka, bilo da se optičkim projiciranjem snimka na radnu ploču dovedu do koincidence projicirane i kartirane oslone točke. Sa fotoplana kopira se onda, unutarnja podjela, prosjeke, granice odjela i otsjeka, na prozirnom papiru (pauspapiru) i dobije se odmah matrica osnovne karte. Radi izbjegavanja promjena (usuka papira) i deformacija bilo bi bolje da se te matrice izrade na »astralon« materijalu (ili Ultrafan), ali do istoga nismo mogli doći. Redresiranje i izrada tog fo toplana izvršena je uz podršku aerofotogram. otsjeka G. I. JNA u Splitu. Trošak izrade fotoplana zajedno sa nabavom materijala uzevši u obzir samo šumske površine- koje čine tek dio tog fotoplana iznosio je po 1 ha šumske površine Din 41,06. Od te svote otpada na sam honorar Din 21,36, na troškove putovanja Din 7,49 a na materijal za izradu Din 12,21. Za primjenu aerofotogrametrije kod uređivanja šuma bezuvjetno je potrebno imati na raspolaganju fotosnimke-fotograme terena. Pitanje je na kakav način do njih doći. Poznato je da u prvom redu vrši takova snimanja aerofotogrametrijski otsjek Geografskog instituta JNA, koji to vrši za svoje potrebe radi izrade topografskih karata. Aerosnimanja u FNRJ izvode i Zavod za fotogrametriju u Beogradu, Hidrografski institut JRM u Splitu, te Institut za geodezijo in fotogrametrijo Tehničke visoke sole, Ljubljana. No ta snimanja idu po njihovom planu i programu rada. Snimanju prethodi organizacija terena. Za potrebe šumarstva trebalo bi na vlastiti trošak isto tako najprije izvršiti: 1. organizaciju terena i to za veća područja, 2. poslije |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 32 <-- 32 --> PDF |
toga zamoliti aerofotogram. otsjek G. 1. JNA za snimanje. Napominjem da je snimanje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera u god. 1953. stajalo približno 40 Din/ha (snimanje područja jezera u 1:5.000, a cijelo područje parka, koje je nešto veće od 120 km´-´ u mjerilu 1:10.000 i 1:30.000). Isti će to učiniti ukoliko imadu vremena i nisu zauzeti s drugim hitnim zadacima. Dobijanjem samih fotograma nije u geodetskom pogledu stvar dovršena pošto treba izvršiti restituciju (kartiranje) i to za brdovite terene autografima (A7 ili As) ili bar stereoskopom IV (Zeiss — Aerotopograph, cijena oko DM 8.500), a u nizinskim terenima redreserima (Zeiss — SEG V.). Nabavka tih instrumenata je vrlo skupa i. iznašala bi oko 65,000.000.— Din. Doduše ako se uzme u račun ukupna šumska površina u NRH sa 2,387.820 ha, što bi iznosilo po 1 ha — 27,15 Din, isti je primjeren obzirom na veliku korist, koju bi šumarstvo od te nabavke sada i u budućnosti imalo. I autograf Wild A — 7, koga je početkom 1955. nabavio Tehnički fakultet u Zagrebu otvara nam nove perspektive. G. I. radi svojih zadataka ne može dospjeti da izvrši restituciju, pa bi šumarstvo moralo nastojati da samo nabavi taj instrumentarij za svoje potrebe. Na taj način znatno bi se ubrzali radovi na uređivanju šuma koje se obzirom na pomanjkanje kadrova, starim klasičnim terestičkim metodama, ne bi bili u mogućnosti pravovremeno završiti i ići u korak s ostalim granama privrede. Naravno da takovi instrumenti zahtijevaju i specijalno izobraženo stručno osoblje, koje bi radi šumarske primjene moralo biti stručno šumarsko, ali specijalizirano za fotogrametriju. Obzirom na činjenicu da od aerosnimanja općenito nema koristi samo ova ili ona grana djelatnosti (šumarstvo, poljoprivreda, vodoprivreda, geolozi i ostali) trebalo bi društvena zajednica da preuzme taj zadatak na svoj teret i izvrši zajedničke radove i to org-ani geodetske uprave na organizaciji terena a GI JNA na samom snimanju. Restitucija i izrada specijalnih karata za poslove uređivanja šuma trebala bi da spadne´ na samo šumarstvo t. j . na jedan njegov organ za te radove a to bi mogao samo da bude jedan centralni projektni ured ili zavod za uređivanje šuma, koji bi vršio te poslove za cijelu zemlju. To pogotovo što uslijed nove podjele zemlje na predviđenih 27 Saveza komuna otpada daljnja mogućnost rukovođenja s tim radovima kod šumarskih inspektorata i postavlja se pitanje nove organizacije uređaj ne službe. O tome potanje mislim da se osvrnem u drugom članku. U ostalom svijetu (Kanada, SAD, švedska, Francuska, Austrija, čehoslovačka, SSSR i drugdje) već se primjenjuje aerofotogrametrija u šumarstvu. Slučajno imadem pri ruci podatke od prof. H. Nakayame iz Japana koji navada da je već 1929 god. primjenjena aerofotogrametrija u šumarstvu snimanjem državne šume od Santorei-a kod Keijo u Koreji sa površinom od 1100 ha za šumarska istraživanja. U ljeti 1930. snimljena je već površina od 680.000 ha državnih šuma na Sachalinu snimcima sa 60°/o-tnim preklapanjem u mjerilu 1:10.000. U ljetu 1934. snimljeno je novih 700.000 ha Sveukupno snimljeno je oko 2,390.000 ha ili oko 70°/o od japanskog dijela Sachalina sa troškom od prosječno 0,40 RM (8) po ha. Daleko bi me odvelo da u ovom članku navedem dostignuća koja su u tome pogledu postignuta u Americi, Zapadnoj Evropi a i u Sovjetskom Savezu što se lako može naći u stručnoj literaturi. Aerofotogrametrija je od naročite primjene kod velikih šumskih prostranstava i za brdovite predjele pošto omogućuje i nadopunjuje stare šumske karte sa reljefom terena što je od neobične |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 33 <-- 33 --> PDF |
važnosti kod unutarnje podjele i za sve vrsti projektovanja transportnih sredstava u šumarstvu. Pošto smo mi pretežno brdska zemlja od velike koristi bi bila njena primjena kod nas za brdske predjele, a posebno na pr., za Bosnu i Hercegovinu, gdje bi na najbrži i najefikasniji način došli do podataka o lokaciji i veličini uzurpacija šumskog zemljišta čije uređenje je od vitalne važnosti za šumarstvo. Kao što sam napred spomenuo aerof otogrametrij a zahtijeva izobrazbu specijalnog stručnog kadra, koji imade fiziološke sposobnosti za prostorno stereoskopsko promatranje. Valja nastojati da se najbolji opažači koji su ujedno i dobri tehničari i kartografi, zadrže na tim radovima uređivanja šuma. U protivnom gubi svaki smisao brinuti se za specijalizaciju stručnog osoblja, koje je prolazno i ne daje potrebnog efekta rada. Sada se radi na osnutku fotogrametrijske stanice na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, koja će biti snabdjevena sa modernim Wildovim autografom A7 i As, na kojoj će se moći izvršiti izobrazba stručnog kadra i koja bi mogla preuzeti potrebno kartiranje i za potrebe šumarstva na uređivanju šuma. Proizvodni plan tvornice Idro u Celju predviđa među ostalim izradu domaćih f otogrametrij skih instrumenata već u ovoj godini i to: instrumenata na bazi stereofotogrametrije anaglifometar (oko 100.000 Din., stereoizometar 60.000.— Din.) te aeroprecrtavač sličan Luz-u (cijena 100.000 Din. Rok isporuke 4 mjeseca od dana narudžbe). LITERATURA: 1. Smila j ing. Ivan : »Savjetovanje o službi uređivanja šuma u NR Hrvatskoj « — »Šumarski list« 5—6, 1954. 2. Tomašegović dr. Zdenko: »Osnovi f otogrametrije i aerofototaksacije « iz knjige Osnova geodezije III. dio od Dr. ing. N. Neidhardta. 3. Tomašegovi ć dr. Zdenko : »Sadašnje mogućnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu« — »Šumarski list« 6—7, 1949. 4. Tomašegović dr. Zdenko: »Stereometar kao visinomjer« — »Šumarski list« 8, 1954. 5. Tomašegović dr. Zdenko: Predavanja na tečaju primjenjene fotogrametrije 1953. godine. 6. Referat o fotogrametrijskim radovima od 1949. do 1953. Zavoda za fotogrametriju za I. kongres geodetskih inženjera i geofnetara PNRJ. 7. Metode rada, instrumenti i fotogrametrija — Institut za geodezijo in fotogrametrijo — Ljubljana — za I. kongres geodetskih inženjera i geodeta FNRJ. 8. Nakayam a prof. H.: Kurzbericht über die Anwendung der Luftaufnahme für forstliche Zwecke in Japan. — Sonderdruck aus Zeitschrift für Weltforstwirtschaft. SUMMARY After 1945 a ´more intensive use of aerial photographs was introduced in Yugoslavia. In this period a series of land complexes were taken which made it possible to utilize the results achieved for various engineering purposes. But it was not mitil 1952 that this new method found its application in the Croatian Forest Service. The first step towards the realization of this aim was a training course forest engineers held at the Institute for Surveying at the Forestry and Agriculture Faculty in Zagreb. As the next step there followed purchase of the so-called third-class instruments (the mirror stereoscope with a parallax bar, and a camera lucida device »Lux«, both of Zeiss-Aerotopograph). Up to now the data from aerial surveys have been utilized in the Croatian Forest Service for: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1) mapping of private forest estates belonging to the melioration project of the riwers Kupa and Kupčina over an area of 2.753 ha (by means of the »Luz«); 2) mapping of unmanaged state-owned forests belonging to the melioration project of the rivers Kupa and Kupčina over an area of 654ha (likewise by means of the »Luz«). In the works under 1) and 2) mapping- was carried out in scale 1 : 25.000 with outer boundaries of forests and boundaries of subcompartments according to the various ages, stocking and species. For the mentioned mapping operations were spent about 80 working hours. Mapping with the »Luz«-instrument was preceeded by stereo- photogrammetric mapping by means of the mirror stereoscope in scale of the actual aerial photographs („i e. approx. 1 : 20.000). 2) By external collaboration was made on the Automatic Rectifier Wild E2 a plan from rectified photographs of the management unit »Turopoljski lug« in scale 1 : 10.000 over an area of 4.212 ha. The total amount of expenses for rectifying operations of the above forest area was 21,31 Din per ha. Work is being done in the utilization of aerial photographs for purposes of surveying and forestry engineering covering an area of ca. 15.000 ha of the Plitvice Lakes National Park. KORISNOST SMOLARENJA U DALMACIJI Ing. Bićanić Branko — Hvar području Hrvatske u pogledu stanja šuma i šumarstva u najgorem Na položaju nalazi Dalmacija, koja obuhvaća i najveće područje ogoljelog i degrađiranog krša. U Dalmaciji najveći dio šumskih površina zauzimaju šikare i makije (332.620 ha), te obešumljene površine-goleti (321.530 ha). Melioracija degradiranih i pošumljenje ogoljelih površina svakako spada u naše najvažnije zadatke. Međutim, razmatrajući ovo pitanje moramo konstatirati, da je seosko stanovništvo Dalmacije radi pomanjkanja ogrijeva, kao i radi siromaštva, upućeno na te površine sa drvarenjem i sa svojim ekstenzivnim stočarstvom. Da bi se drvarenje moglo efikasno spriječiti mora manjak na ogrijevu biti bezuvjetno nadoknađen dovozom drveta, ugljena ili lignita iz drugih krajeva Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, odnosno elektrifikacijom ili na neki drugi način, — a da bi se efikasno mogla sprovesti zabrana paše na površinama gdje se vrši melioracija ili pošumljivanje potrebno je, da tome prethode razne ekonomske mjere, koje će omogućiti odvraćanje stanovništva od stočarenja na tim degradiranim i ogoljenim površinama. U tu svrhu mora društvena zajednica (država) podizati u Dalmaciji, kao ekonomski zaostalom kraju, razne druge privredne grane (elektrifikaciju, industrijalizaciju itd.), koje će stanovništvu Dalmacije dati nove mogućnosti zarade, veće od zarada što je pruža stočarenje pustopašicom na ogoljelim i degradiranim površinama. Među mjere, koje će potpomoći da se seosko stanovništvo Dalmacije odvrati od ogoljelih i degradiranih šumskih površina, a koje može provoditi šumarstvo, spada i intenziviranje gospodarenja »a sačuvanim šumama u Dalmaciji. Pritom je svakako važna činjenica, da Dalmacija na svome području ima oko 60% svih borovih šuma NRH, u kojima je najviše zastupan alepski bor (P. halepensis Mili.). Površina borovih šuma u Dalmaciiji iznosi oko 26.000 ha sa 1,361.000 m3 borove drvne mase, od čega je oko 60% mlađih sastojina od 40 godina, a 40% starijih, i to uglavnom |