DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 84 <-- 84 --> PDF |
podaci o potrebi izgradnje cesta i šumskih puteva. Autor smatra na osnovu činjenice da u šumskom fondu ove oblasti ima 70% državnih šuma i da seljaci ne seku svoje šume dokle god ima nešto u državnoj, da od ukupnog snabdevanja ogrevom otpada na državne šume oko 70%. U petoj glavi o potrošnji ugljena autor daje pregled nalazišta ugljena u mostarskoj oblasti, obim njegove potrošnje kao i mogućnost proširenja upotrebe ugljena. Dalje se konstatuje da se u seoskim domaćinstvima ugalj troši vrlo neznatno i da ga seljaci većinom sami vade. Cene ugljena su nepristupačne za seljake, jedino neka sela na Duvanjskom Polju kao i stanovništvo varošica nabavlja ugljen. Na koncu rasprave autor donosi zaključke u 11 tačaka: 1. Postojeće šume mostarske oblasti podmiruju svega 50% potreba na ogrevu. Stanovništvu se mora omogućiti da dođe do ogreva na legalan način. Treba omogućiti dovoz drveta iz Bosne i Crne Gore uz povoljne uslove. Stanovništvo varošica uputiti na snabdevanje drvetom i ugljenom preko trgovačke mreže. Odobriti specijalnu željezničku tarifu za prevoz drveta. 2. Izgradnjom transportnih naprava otvoriti neotvorene šumske komplekse i organizovati iskorišćavanje drveta za široku potrošnju. 3. Osnovati lokalna preduzeća za eksploataciju lignita za potrebe kraškog stanovništva. Ugljen prodavati uz niže cene a preduzećima putem regresa naknaditi gubitak. 4. Resiti problem komunikacija radi dovoza ogreva do mesta potrošnje (kolski i kamionski putevi). 5. Radi štednje drveta postepeno uklanjati otvorena ognjišta i zameniti ih štednjacima. Dotacijama iz posebnog fonda omogućiti što nižu cenu štednjaka. 6. Sprovoditi i druge mere za štednju drveta: upotrebu otpadaka u poljoprivredi, zajedničke pekare, sušionice i dr. i upotrebu ugljena za proizvodnju kreča. 7. Preorijentacija poljoprivredne proizvodnje te industrijalizacija oblasti predstavljaju važne uslove za rasterećenje degradiranih šumskih površina na Kršu od paše i drvarenja, jer se time podiže kupovna moć seljaka, bez čega se može r-ačunati na uspeh kod uvođenja štednjaka, nabavke drveta i uglja. 8. Podizanje kulturnog nivoa seljačkog stanovništva. 9. Izvršiti preseljavanje jednog dela stanovništva. 10. Degradirane šume šikare osposobiti u budućnosti za snabdevanje stanovništva ogrevom. Eventualno ^izvršiti podelu šikara seljacima da ih obnove. Forsirati brzorastuće vrste. 11. Doneti zakon o unapređenju privrede na Kršu. Zadatak kojega je postavio autor nije bio nimalo lak ni zahvalan. Vrlo nesigurni i jako varijabilni podaci o potrošnji drveta, kao i oni o mogućnosti proizvodnje onemogućuju jednu određeniju analizu tog bilansa. Sve mere koje autor predlaže u navedenim tačkama (sem 7) za rešenje ovoga problema, razbile se kod sprovođenja samo na jednom jedinom uslovu: kupovnoj moći kraškog seljaka. Izdaci za ogrev ne postoje u budžetu ogromne većine kraških domaćinstava. Ogrev je isto što i vazduh ili voda (čak je i ova u nekim predelima daleko vrednija). Radi toga i konstatacija navedena u tački 7. predstavlja ne samo važan nego i osnovni uslov za rešenje ovog problema. Podizanje šikara i ozelenjavanje nekad potpuno ogoljelih površina uslov- Ijeno podizanjem industrije i razvojem velikih gradova kao što su na pr. Rijeka i Trst, najbolje nam to pokazuju. Regresi koje predlaže autor za izvesne mere ne predstavljaju zdravu ekonomsku politiku. Ne mislimo da kažemo da treba čekati skrštenih ruku na povećanje poljoprivredne proizvodnje i industrijalizaciju. Razume se da sve< meliorativne mere na degradiranim površinama treba sprovoditi odmah, samo se one bez spomenutih uslova ne mogu sprovoditi u širim razmerama i sa većim ekonomskim značajerh. Upravo radi toga je autor trebao da izvrši jednu, barem letimičnu analizu ekonomske strukture kraških domaćinstava i prema tome izvrši podelu oblasti na ekonomska područja kao što su na pr. područje kraških polja i dolina reka sa intenzivnijom poljoprivredom, šumsko područje, područje u radiusu velike industrije i gradova područje goleti sa ekstenzivnim stočarstvom kao jedinom granom privrede i t. d. Takva. |