DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI , GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE 13. veljače 1955. godine održana je 76. godišnja skupština Šumarskog Društva NR Hrvatske. Skupštinu je otvorio predsjednik ing. Matija Butković, koji je u svome govoru između ostaloga istakao velike zadatke koji su u poslijeratnom periodu stajali pred šumarskim stručnjacima, a koji su od njih tražili velika fizička naprezanja. No usprkos toga šumarski stručnjaci su dobro obavili svoj posao i pokazali visoku stručnost i svijest. Sada, u periodu smirenja, ne bi se smjeli uspavati, već treba nastaviti radom na putu kojim teže da ide šumarstvo u drugim zemljama. Narodna vlast posvećuje veliku brigu šumarstvu i drvnoj industriji. Velika financijska sredstva koja narodna vlast osigurava šumarstvu i drvnoj industriji dokaz su povjerenja koje se daje našoj struci. Prema tome, rekao je ing. Butković, mi moramo priznanje koje nam daje narodna vlast opravdati i kao stručnjaci i kao patrioti. U tom pravcu moramo usmjeriti djelatnost Šumarskog društva i klubova. Sadrža j našega rada treba preorjentirati od stales kog na organizacioni rad, na stručnost u izvođenju radova na to da se naš rad temelji na principima nauke. Na taj način iskupit će se povjerenje koje u nas ima Narodna vlast. Zatim je ing. Butković pozdravio pretstavnika polj. šum. fakulteta prof. dr. Zlatka Vajdu, delegata DIT-a BiH-e in,g. Dučića i predsjednika Zemaljskog odbora drvodjelskih radnika druga Ivelića, i pročitao pozdravne brzojave Saveza šumarskih društava Jugoslavije i Šumarskog društva NR Srbije. Skupština je minutom šutnje odala počast umrlim članovima: ing. Borisu Zlatariću, ing. Stjepanu Brixy-u, ing. Peciji Petroviću, Emilu Beniću, Ivanu Maraviću i službenici društva Anđeli Svobodi. U radno predsjedništvo koje je poslije toga izabrano ušli su ing. Žarko Hajdin, ing. Cvitovac Vjekoslav, ing. Smilaj Ivan, ing. Tonković Dragan i ing. Sladović Marijan. Nakon što je skupština prihvatila prijedlog da se u budući odbor umjesto dosadašnjih 21 člana bira samo 11 članova s time da u plenum uđe po jedan delegat svakoga kluba, prešlo se na čitanje izvještaja. Tajnički izvještaj podnio je tajnik dr. Roko Benić. Nakon što je iznio zadatke i cilj Šumarskog društva, dr. Benić je precizirao ulogu Upravnog odbora društva, koji se pojavljuje s jedne strane kao koordinator rada klubova, a s druge strane kao inicijator za taj rad. U pitanju okupljanja stručnjaka, tajnik je iznio podatke prema kojima je tek 43% svih.stručnjaka obuhvaćeno u Šumarskom društvu. Jedan od naročitih problema pretstavljala je organizacija lugarskog osoblja. Taj problem će trebati riješiti u skladu sa reorganizacijom šumarskih klubova, čija će se organizacija morati uskladiti sa stvaranjem komuna i komunalnih zajednica. Materijalno stanje šumara na terenu zahvaljujući razumijevanju narodnih odbora znatno se popravilo, no problem nagrađivanja lugarskog osoblja ostao je do sada nerješen. Isto tako nije riješeno pitanje podizanja stručne spreme lugarskog pomoćnog tehničkog osoblja. O izvršenju zadataka koje je prošlogodišnja skupština postavila pred odbor društva, dr. Benić je rekao: 1. Prvi zadatak odnosio se je na »Šumarski List« njegovu tematiku i izlaženje, a u vezi sa time i na financiranje njegovog izdavanja. O problematici »Šumarskog lista opširnije će Vas izvjestiti urednik i blagajnik društva. Ovdje treba konstatirati samo to da je u 1954. god. uz velike napore uspjelo manje više redovno izdavati »Šumarski list«. Odbor je uspio naići na razumijevanje kod organa narodnih vlasti i dobiti pripomoć za izdavanje lista u iznosu od Din. 700,000.— Zahvaljujući toj pripomoći te drugim prihodima, koji su dolazili od vremena do vremena uspjeli smo završiti godinu bez deficita, iako je »Šumarski list« u odnosu na društvo u deficitu od Din 1,415,851.—, a Šumarske novine sa Din 297.287.—. 2. U pitanju osnivanja posebnog sindikata radnika i namještenika šumarske struke poduzimane su izvjesne akcije ali sa djelomičnim uspjehom, jer je Zemaljski |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 66 <-- 66 --> PDF |
odbor sindikata poljoprivrednih radnika promjenio ime u »Zemaljski odbor sindikata radnika i namještenika poljoprivrede i šumarstva« i u njega izabran veći broj šumarskih radnika i službenika. 3. U problemu organizacije lugarskog osoblja, odbor je poduzeo izvjesne korake i izrađen je nacrt pravila lugarskih sekcija pri našim klubovima. Pitanje nije definitivno riješeno, jer svi klubovi nisu ni do danas dostavili svoje primjedbe na ovaj nacrt. Smatramo da će novi odbor morati o tom i te kako povesti računa. 4. O pitanjima srednjih šumarskih i drvno-industrijiskih škola raspravljali smo gotovo cijele godine. No ipak ne bismo mogli reći da smo i ovo pitanje skinuli s dnevnog reda. Problem srednjih kadrova nije samo naš problem (naše republike) nego i cijele FNR.J, pa će i taj problem trebati jedinstveno riješiti za cijelu PNRJ. Zbog toga je to jedan od problema, kojim se bavi i Savez šumarskih društava. Nadamo se da će on uskoro biti rješen, a izvjesne sugestije mogla bi dati i ova naša godišnja skupština. 5. U pitanju uzdizanja lugarskog osoblja odbor je predložio Upravi za šumarstvo NRH organiziranje jednogodišnjih škola, odnosno kurseva u koje bi se primali kandidati sa završenom prethodnom praksom. Ta praksa bi načelno trebala da traje za kandidate sa završenom osmoljetkom 1 godinu dana, za kandidate sa završenom šestogodišnjom školom 18 mjeseci, a za ostale 2 godine. Nakon završene prakse kandidati bi trebali polaziti jednogodišnji tečaj, gdje bi se osposobili za vršenje lugarske službe. Kandidati koji nemaju završenu osmogodišnju školu, morali bi prije upisa u tečaj polagati prijemni ispit iz osnova računanja i jezika. 6. U pogledu prakse šumarskih inženjera u toku pripravničke službe odbor je bio zadužen da to pitanje prostudira putem posebne komisije i donese prijedloge za rješenje toga problema. Iako se o tom problemu raspravljalo treba priznati da nijex ništa učinjeno, te je to jedan od propusta odbora. Novi odbor će imati više mogućnosti da ovo pitanje riješi, jer bi se plaćanje pripravničke službe moglo regulirati na teret fonda za unapređenje šumarstva. 7. Upravnom odboru bio je stavljen i zadatak da prouči pitanje organizacije šumarstva, te da surađuje na njegovom rješavanju. 0 tom problemu bilo je tokom godine dosta diskusije. Pitanje organizacije šumarske službe riješeno je Uredbom o organizaciji šumarske službe u NR Hrvatskoj. U vezi sa organiziranjem komunalnog sistema društvo će se morati pozabaviti organizacijom šumarstva u okviru komuna i komunalnih zajednica. Osim toga, a u vezi sa problemom zakona o šumama o kojem raspravlja Savezna narodna iskupština, morati će društvo to pitanje ponovno uzeti u razmatranje imajući u vidu primjedbe, koje su na nacrt zakona stavili Odbor za privredu Saveznog vijeća i Vijeća proizvođača FNRJ. Govoreći dalje o radu Upravnog odbora, drug Benić je rekao da je tokom godine održano 9 sjednica. Odaziv odbornika nije bio potpun. Izdavačka djelatnost bila je znatna. Osim »Šumarskog Lista« i »Šumarskih novina« Društvo je izdalo i »Lovački priručnik« i »Lugarsku službenu knjigu«. Knjižnica se povećala za 54 komada i broji ukupno 2413 knjiga. Za knjižnicu je izdano 153.274 Din. Društvo prima 23 strana i 26 domaćih časopisa. Društvena aktivnost očitovala se naročito u pripremama i organizaciji II. Kongresa Saveza šumarskih društava FNRJ i II savjetovanja šumarskih stručnjaka FNRJ. Od naročitog interesa za našu struku bilo je Savjetovanje o problemima šumarstva i drvne industrije, održano u Osijeku koncem studenog 1954. Ovo savjetovanje organiziralo je društvo ekonomista, ali su naši članovi podnijeli referate i bili uglavnom diskutanti. U okviru društva održan je specijalni plenum šumara NRH zaposlenih na poslovima projektiranja i Izvođenja građevinskih radova. Saradnja Društva sa Udruženjem drvne industrije nije se mogla potpuno ostvariti. Društvo je interveniralo povodom postavljanja nestručnjaka za direktora Srednje šumarske škole u Karlovcu kao i u predmetu izgradnje Instituta za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu. Saradnja između klubova i Društva nije bila potpuna što se negativno odrazilo u radu društva kao cjeline. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Izvještaj´ urednika »Šumarskog Lista« podnio je urednik ing. Milan Andnoić. O svome izvještaju on je iznio slijedeće podatke: Tiraža »Šumarskog Lista« iznosi 1800 primjeraka. Slijedećeg mjeseca smanjuje se Broj primjeraka na 1.500. Broj pretplatnika je slijedeći: NR Hrvatska 732 NR Srbija 216 NR Slovenija 117 NR B. i H. 105 AP Vojvodina 71 NR Makedonija 64 NR Crna Gora 26 Ukupno 1331 Zamjena za druge časopise: 34; u inostranstvo se šalje 100 primjeraka. Ukupno ima pretplatnika 1331. Broj saradnika bio je slijedeći: NR Hrvatska 38 NR Srbija 7 NR Slovenija 4 NR B. i H. 4 NR Makedonija 1 Francuska 1 Ukupno: 55 Urednik je zatim ukratko iznio osnovne teškoće koje je imao ove godine kod odabiranja članaka. On je rekao: Zadaci Šumarskog lista određeni su sadašnjom i perspektivnom problematikom i zadacima šumarstva, a donekle i drvne industrije, iako ova potonja ima svoje posebno glasilo. Šumarski list trebao bi da bude ogledalo naše naučne ali i praktične djelatnosti u šumarstvu, u toj važnoj privrednoj grani. Danas su bitno izmjenjeni uslovi u kojima djeluju naši stručni šumarski kolektivi. Nije daleko prošlost, kada mišljenje naših stručnjaka nije moglo doći do izražaja. Danas, naprotiv, mi imamo punu mogućnost da koristimo stranice našeg stručnog lista za iznošenje iskustava i za donošenje prijedloga u korist unapređenja naše struke. Pa ipak Šumarski list nije ispunio očekivanja u tom pogledu. List nije bio vjeran odraz našeg stanja u struci. Tematika objavljenih članaka nije uvijek obuhvatila aktuelne važne probleme, koji bi bili od interesa za našu praksu i nauku i čije bi objavljivanje bilo öd neocjenjive koristi našim praktičarima u krčenju naših puteva i savlađivanje zapreka u radu, što bi značilo novi korak u progresu šumarstva i drvne industrije. Osvrtom na rad naših stručnjaka u bližoj prošli, možemo se uvjeriti da su oni u tome radu stekli bogata iskustva na stručnom polju. Objavljivanje tih iskustava dalo bi poticaja za njihovu široku primjenu, što bi značilo ogroman prilog stvaralaštvu ostalih šumarskih stručnjaka. Ipak naši stručnjaci nisu (koristili stranice Šumarskog lista koje su za njih bile uvijek otvorene. I danas kad se s pravom kritikuje Šumarski list, pitamo se zašto je do toga došlo? Da li je to samo, slučaj sa Šumarskim Listom? Problem nije nov i on se vuče kroz niz posljednjih godina. A i drugi stručni strani časopisi izgleda da boluju od iste bolesti. Švicarski stručni list pored tolikih dobrih stručnjaka, a mi ne sumnjamo da ih u Švicarskoj nema, ipak uglavnom počiva ne nekolicini stručnjaka stalnih saradnika. Ništa nije bolje niti sa Revue forestiere, francuskim, koji većinom štampa radove nastavnika Ecole Nationale des Eaux et Forets, a slična je stvar i sa časopisima drugih struka (na pr. Medicinski list, Agronomski glasnik i t. d.). Teško bi se dakle moglo baciti krivnju na uredništvo, jer štampati se može samo ono što saradnici napisu. A u tome i jest naša nevolja. Mi nemamo dovoljno saradnika iz prakse. Vjerujem da su naši stručnjaci iz prakse preopterećeni poslovima, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 68 <-- 68 --> PDF |
da često mjenjaju mjesta i zaduženja, pa nemaju niti vremena niti mogućnosti da pišu, a moguće nemaju niti pri ruci potrebnu literaturu, niti mogu pratiti opsežnu stručnu literaturu. * Ja nisam sklon vjerovat tome, da se oni boje pisati, navodno zbog nekog visokog naučnog nivoa, koji bi nedostajao njihovim člancima. Nitko od njih ne može tražiti neke visoko naučne rasprave, a to i nije svrha i cilj šumarskog lista. Nije dakle teško razumjeti što naš list uzima često takav visoko naučni karakter. U pomanjkanju materijala sa terena štampamo članke naših drugova sa fakulteta, kojima je zapravo i dužnost da pišu. Što je zbog toga više puta list obilan tim člancima, ne bismo to mogli uzeti za zlo. Ti članci su po sadržaju stručni i ne bi se moglo reći da su oni uvijek bez praktične važnosti. Smatramo, da naši ljudi nauke zahvaćaju probleme koji i te kako tište praksu. Ne bi se dakle moglo predbaciti šumarskom Listu da je visoko naučan, jer ako bi takav i bio, to može samo da mu podigne ugled kod nas i u svijetu. Prigovor bi bio osnovan dakle kada bi ti saradnici hotimično komplicirali stvari da ih prikažu visoko naučnima. No mi znamo da Šumarski list mora da obuhvati što širi krug saradnika, a pri tome je veoma važno da bar jedan dio bude iz naše prakse. U listu treba da se nauka i praksa nadopunjuju, jer bi to bilo na obostranu korist. Nažalost mi nismo naišli na odaziv stručnjaka iz prakse za suradnju u listu. Moguće će 1955. god. u tome biti preokret, a to bi sigurno bila velika želja budućeg urednika. I još jedno. Naš list je više manje ostao na liniji »čiste stručnosti«. A mi ipak ne smijemo zaboraviti da nema i ne može biti »čiste stručnosti«. Šumarstvo kao nauka i kao privredna grana sastoji se od tri komponente: biološke, tehničke i ekonomske. Upravo ova posljednja ima posebno značenje s obzirom na društveno uređenje i izgradnju socijalizma kod nas. Ona je u tijesnoj vezi sa društvenim i političkim zbivanjima u našoj zemlji. Šumarstvo ne može ostati po strani izolirano, ili u najboljem slučaju statičko, a da ne vodi računa o današnjoj našoj stvarnosti. Najbolji primjer,u tome jest pitanje koje je zatalasalo našu stručnu javnost, kada je bilo riječ o organizaciji šumarstva. Na vidiku je realizacija komuna, a u našem listu o tome nije bilo niti jedne jedine riječi. A ipak naši stručnjaci žive u toj stvarnosti i ja sam osvjedočen da mnogi od njih na terenu daju znatan prilog na stručnom, ali i na društvenom i političkom polju. Zašto da se onda zanemari u tom pogledu Šumarski list, čije stranice čekaju, ali uzalud. Trgnimo se dakle jednom, prestanimo smatrati Šumarski list nekim stranim listom. Zagrijmo njegove stranice žarom naših radnih ljudi, koji više nego li i jedna struka imaju mogućnosti da otkrivaju toliko novoga, toliko korisnoga. Šumarski list jest list svih naših stručnjaka, ne samo da ga oni čitaju, već da u njemu i surađuju i da on bude djelo svih nas. Ispunimo njegove stranice ne samo teorijom, nego i praktičnim zbivanjima naše struke, jer to je naša stručna i društvena dužnost. Ako to učinimo naš će Šumarski list biti onakav kakvoga želi većina naših stručnjaka i pretplatnika, on će tada ispuniti očekivanja koja od naše struke traži naše društvo. Ja se u ime uredništva i pretplatnika kao i u ime svoje toplo zahvaljujem saradnicima sa željom da moj apel naiđe na odaziv kod naših stručnjaka, i da se u ovoj godini na stranicama Šumarskog lista pojave novi radovi sa novim saradnicima. Izještaj urednika »Šumarskih Novina« podnio je urednik ing. Vjekoslav Cvitovac. I »Šumarske Novine« imale su u 1954. g. iste poteškoće kao i prijašnjih godina. Slaba saradnja stručnjaka i teškoće sa štamparijom. Zahtjevu da se novine šalju direktno na pretplatnike ne može se udovoljiti radi toga što bi to povećalo posao u administraciji lista. Blagajnički izvještaj podnio je blagajnik ing. Josip Peternel. Donosimo ga u cijelosti nastavno. Izvještaj nadzornog odbora podnio je član toga odbora ing. Mustafa Kapić, a zatim su podnijeli izvještaje predstavnici pojedinih šumarskih klubova. Šumarski klubovi iz Gospića, Ogulina i Đurđevca nisu podnijeli izvještaje. Za Šumarski klub Bjelovar podnio je izvještaj ing. Vlado Vučetić. Klub ima 77 članova (34 inženjera i 43 tehničara), članovi kluba raspravljali su o |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 69 <-- 69 --> PDF |
svim aktuelnim pitanjima među ostalim o nacrtu zakona o šumama, o nastavnom programu srednjih šumarskih škola, i o liku šumarskog- tehničara. Klub je organizirao ekskurziju na područje Osijeka i Vinkovaca. Postavljeni su i zadaci za slijedeću godinu. Jedan od zadataka kluba biti će i organizranje dana pošumljavanja, zatim sudjelovanje na ozelenjavanju mjesta i uređenja parkova. Za Šumarski klub Rijeka izvještaj je podnio ing. Branko Milas. Klub broji 87 redovnih i 130 vanrednih članova. Klub je bio, aktivan. Održana je stručna ekskurzija kroz Istru i Sloveniju. Članovi kluba napisali su 3 stručna članka, koja su objavljena u »Šumarskom listu«. Na sastancima su razmotrena aktuelna. pitanja: politika sječa u NR Hrvatskoj, izgradnja komunikacija, status lugarskog osoblja, pravilnik o zvanjima i plaćama nižeg šumarskog tehničkog osoblja i t. d. Za Šumarski klub Vinkovci podnijela je izvještaj ing. Bojanin. Klub broji 52 redovna i 85 vanrednih članova. Klub se angažirao u pripremama i sprovođenju nove organizacije i u tom pogledu sarađivao sa narodnim vlastima. Ekskurzija je održana u bazen Drinjače i Konjuha u Bosni. Uređuje se Šumarsko-lovački muzej. Članovi kluba su sudjelovali u izgradnji naselja »Spačva«. Za Šumarski klub Karlovac izvještaj je podnio ing. Dragutin Majer, Klub broji 37 članova. Klub nije bio naročito aktivan. Pojedini članovi sudjelovali su kod organizacije i osnutka šumarija na području kotara i kod podizanja zelenog pojasa grada Karlovca. Poželjno je da klub aktivnije proradi. Za Šumarski klub Nova Gradiška podnio je izvještaj ing. Franjo Petrović Rad kluba usredotočio se na organizaciono povezivanje i saradnju među članovima kluba. Uprava kluba je nastojla da preko ranijeg Gospodarstva i sada preko Inspektorata dade impuls za provođenje i pokretanje novih nastojanja i dostignuća struke, pa je u tome imala dobar uspjeh. Organizirana je ekskurzija na područje Osijeka, radi upoznavanja članova sa problemom brzorastućih vrsta drveta. Za klu b Spli t podnio je izvještaj ing. Dimitrije Bura. Klub broji 67 članova kluba. Od toga su 32 inženjera, a 35 tehničara. Klub je, prema izvještaju, pokazao veliku aktivnost. On je bio inicijator savjetovanja o općoj problematici šumske privrede u Dalmaciji. Problematika opskrbe pučanstva ogrjevom tretirana je u Komisiji za izgradnju pruge Split — Livno — Zenica. O potrebi izgradnje ove pruge članovi kluba ing. Bura i ing. Piškorić pisali su lokalnoj štampi. Održana je i konferencija o obnovi maslinarstva i uljarstva u Dalmaciji Klub smatra da je potrebno održati mterrapubličko savjetovanje o problemima šumarstva i energetike na kraškom području. Klub je pokazao i aktivnost na polju uređivanja šuma u Dalmaciji, zatim na stručnom usavršavanju. Naročito je vrijedna spomena ekskurzija sa predavanjima po Dalmaciji u zone zimzelenih listača, u prelazne zone i u zonu listopadnih listača. O toj je ekskurziji donesen izvještaj u »Šumarskom listu«. Klub je organizirao seminar o šumarstvu sa završnim godištem Učiteljske škole u Splitu. Prilikom godišnje skupštine, koja je održana u Zadru 8. II. 1955. organizirana je ekskurzija na otok Olib u vezi upoznavanja seljačkog gospodarenja u niskim šumama česmine. Za Šumariski klub Osijek izvještaj je podnio ing. Šime Miletić. Klub je održao u nekoliko navrata diskusije o nacrtu Zakona o šumama, sudjelovao u organizaciji stručnih ekskurzija šum. klubova Bjelovar, Nova Gradiška i ekskurzija iz Bosne i Slovenije. U cilju stručnog osposobljavanja lugarskog osoblja L. Š. G., »Košutnjak «, održan je na inicijativu kluba dvomjesečni tečaj sa 28 lugara bez ispita s namjerom, da ih se pripremi za stručni ispit. Skupština je osudila rad Šumarskih klubova Gospić, Ogulin i Zagreb, koji nisu podnijeli izvještaje što dokazuje da je njihov rad u ovoj godini bio slab. Poslije izvještaja prešlo se na djskuisiju u kojoj su se članovi Društva osvrnuli na rad Društva u protekloj godini i iznijeli niz konstruktivnih prijedloga za rješenje aktuelnih problema i dali smjernice radu budućem odboru. Svi prijedlozi koji su prihvaćeni formulirani su u zaključcima, koji u stvari pretstavljaju sadržaj rada budućeg Upravnog odbora. Kandidaciona komisija u koju su ušli ing. Tonković, ing. Šepić, ing. Majer, ing. Škorjanc, ing. Bogišić, ing. Novaković i ing. Kirasić predložila je za upravni odbor slijedeće drugove: Goger Nikolu, Androić Milana, Cvitovac Vjekoslava, Majer Dragu, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Lovrić Antu, Jurčić Marijana, Novaković Mladena, Tomaševski Stanka, Supek Vladu, Peternel Josipa, Babogredac Đuru, Grahovac Zrinjka, Virt Milivoja, Došen Jerka i Lulić Stjepana. Skupština je ovu listu nadopunila još sa drugovima Lacković Vinkom, Kirasić Dragom, i Brkić Milošom. Za nadzorni odbor predloženi su Butković Matija, Kapić Mustafa i Horvat August, a za sud časti Šerbetić Adolf i Pere Zvonimir. Od kandidata za Upravni odbor dobili su glasova: Androić Milan 138, Goger Nikola 110, Cvitovac Vjekoslav 109, Peternel Josip 108, Majer Drago 103, Lulić Stjepan 102, Babogredac Đuro 96, Jurčić Marijan 93, Lacković Vinko 94, Novaković Mladen 91 i Supek Vlado 89. Od kandidata za nadzorni odbor dobili su glasova: Butković Matija 144, Horvat August 137 i Kapić Mustafa 134, a za sud časti Šerbetić Adolf 146 i Pere Zvonimir 144 glasa. Sa skupštine je poslan brzoja vPredsjedniku Republike drugu Titu slijedećeg sadržaja: Okupljeni na 76. godišnjoj skupštini Šumarskog društva Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu, šumarski inženjeri i tehničari dijele radost i zahvalnost cijelog našeg naroda u vezi Vašeg sretnog povratka iz prijateljskih nam zemalja Indije i Burme, gdje ste izvršili veliko djelo u borbi za mirnu koegzistenciju i međunarodnu suradnju. Rad naše skupštine prožet je duhom gotovosti da sve svoje .stručne snage uložimo na unapređenje šumske privrede i time pridonesemo svoj udio u izgradnji socijalizma u našoj zemlji. Na koncu je dr. Benić u ime komisije za zaključke pročitao slijedeće: Zaključci 76. redovne godišnje skupštine Šumarskog društva NRH 1. U vezi daljeg razvoja našeg društvenog uređenja, koje naročito dolazi do izražaja u organiziranju komuna, i zajednica komuna, Šumarsko društvo treba da u punoj mjeri sudjeluje pri pravilnom nalaženju mjesta šumarstvu, drvnoj industriji i lovstvu u okviru komuna i zajednica komuna. 2. Zadužuje se uprava društva da se pristupi izvršenju zaključaka II. kongresa i savjetovanja Saveza šumarskih društava u Ohridu, te plenuma Saveza šumarskih društava održanog u Beogradu 6. i 7. II. 1955., a naročito po ovim točkama: a) organiziranje savjetovanja o problemima uzgoja i njege šume; b) organiziranje savjetovanja o problemima krša, za koje je dao inicijativu klub u Splitu; c) organiziranje savezne komisije za probleme stručnog školstva i kadrova. 3. Uprava društva treba da odmah pristupiti preradnjama za organizaciju klubova u centrima zajednica komuna. 4. Stavlja se u zadatak upravnom odboru da ubrza rješenje pitanja ovlaštenja šumarskih inženjera i tehničara po pitanjima projektiranja i izvođenja geodetskih, građevinskih i drugih radova u području šumarstva te radova na projektiranju i izvođenju u bujičarstvu, parkiranju i drvnoj industriji. 5. Upravnom odboru stavlja se u zadatak da pomogne šumarskom odjelu polj. šumarskog fakulteta u Zagrebu u traženju da se iz polj. šumarskog fakulteta izdvoji šumarska nastava i osnuje samostalni šumarski fakultet sa dva odjela: šumsko-gospodarskim i drvno-industrijskim. Do rješenja gornjeg pitanja odbor treba da poradi na tome, da u savjet polj. šum. fakulteta uđu predstavnici šumarstva i drvne industrije u većem broju, da bi se stvorio pravilan razmjer između predstavnika poljoprivrede i šumarstva u savjetu, 6. Upravni odbor treba da dovrši prikupljanje podataka o šumarskim i drvnoindustrijskim stručnjacima te da poradi na izdavanju šematizma U vezi sa time naročita dužnost odbora je da organizaciono obuhvati u društvo sve stručnjake šumarstva i drvne industrije, koji do sada nisu članovi društva. Osim toga treba voditi evidenciju o stanju i potrebi radnih mjesta. 7. Zadužuje se odbor da vodi brigu o pravilnom razvrstavanju službenika šumarske struke, te da nastoji u svojim mogućnostima da se greške u razvrstavanju isprave. Treba nastojati da se riješi pitanje prinadležnosti šumarskih službenika u naravi. 8. Naročitu pažnju treba posvetiti propagandi šumarstva, lovstva i drvne industrije u širokim narodnim slojevima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 71 <-- 71 --> PDF |
9. Zadužuje se upravni odbor da proradi na donošenju propisa po pitanjima gospodarenja u privatnim šumama. Poslije toga predsjedavajući ing. Hajdin, zaključio je skupštinu, zaželivši novom odboru uspjeh u radu. I. ZAVRŠNI RAČUN ZA 1954. GODINU Odobreni proračun za 1954. godinu uprava Šumarskog društva izvršila je kako slijedi: Predviđeno: Ostvareno: % Ukupni primic i Din 4,538.000.— 6,771.029,60 149 Ukupno izdac i Din 4,538.000.— 6,014.623,60 132 Saldo blagajne na dan 31. XII. 1954. god. Din 756.406.— Ovakovo izvršenje proračuna bilo je omogućeno primicima kako na račun pripomoći društvu od strane Izvršnog Vijeća NRH, tako i primicima od unovčenja postojeće zalihe publikacija i zalihe papira, a diktirano je bilo nepredviđenim porastom troškova kod izdavanja Šumarskog Lista, Šumarskih Novina i novih publikacija te obaveznim izdacima za sudjelovanje društva na Kongresu u Ohridu. Po pojedinim glavnim računima izvršenje je slijedeće: A) PRIMICI 1. Osnovni društveni primici — ostvareno sa 180% 2. Šumarski List 80 „ 3. šumarske Novine 66 „ 4. Stare publikacije 205 „ 5. Nove publikacije 400,, 6. Zaliha papira 255,, B) IZDACI 1. Osnovni društveni izdaci — ostvareno sa 100% 2. šumarski List — „ 134 „ 3. šumarske Novine — „ 118 „ 4. Nove publikacije — „ 228 „ Već samo ovakovo numeričko posmatranje izvršenja proračuna daje naslutiti, da je i bilanca rada društva u protekloj godini zadovoljavajuća. Unatoč mnogim financijskim poteškoćama, koje su se tokom godine pojavljivale, a koje je upravni odbor društva uspješno rješavao, bilanca je društva pozitivna. Stanje imovine društva, koje rezultira iz bilance za proteklu 1954. godinu, iznosi ukupno Din 38,075.003.— dok je to stanje koncem 1953. godine iznosilo ukupno Din 37,020.999,60 što predstavlja povećanje za Din 1,054.003,40 ili cea 3%. Premda ovako u cjelini izvršeni proračun za prošlu 1954. godinu zadovoljava, nebi se to moglo reći i za njegove pojedinosti. Ovo naročito vrijedi za račune: Šumarski List i Šumarske Novine, koji su u protekloj godini pokazali gubitak u ukupnom iznosu od ukupno Din 1,713.138.— od čega otpada na: Šumarski List Din 1,415.851.— Šumarske Novine Din 297.287.— a koji se je gubitak imao pokriti povećanjem prihoda po drugim računima. S gornjih razloga postoji neophodna potreba, da se pitanje prihoda po računima Šumarski List i Šumarske Novine detaljno Raspravi, te da se pronađu mogućnosti za dalje nesmetano izlaženje ovih listova. 137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 72 <-- 72 --> PDF |
U tom smislu sačinjen je i prijedlog proračuna društva za 1955. godinu, koji se u nastavku iznosi. Predlažu se pregledi: 1. Obračun primitaka s 2. Obračun izdataka 3. Bilanca 4. Stanje imovine društva koncem 1954. godine. OBRAČUN PRIMITAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH koncem 1954. godine Primljeno Proračunom »0 h Primljeno NAZIV RAČUNA predviđeno Više Manje i Dinara Dinara I Članarina i upisnina 405.000.— 530.971.— 2 Pretplata na Š. L. 800.000.— 852.971.— 3 Pretplata na Š. N. 540.000.— 390.085.— 4 Oglasi u Š. L. 650.000.— 332.950.— 5 Oglasi u Š. N. 50.000.— 4.500 — 6 Pripomoči 600.000.— 1,171.000.— 7 Stanarina i doprinosi 145.000.— 377.763.— 8 Stare publikacije 417.000.— 853.046.— 9 Nove publikacije 200.000.— 792.595.— 10 Kamati N. B.-e 20.000.— 28.148.— 11 Doprinos za papir 200.000.— 509.665,50 12 Saldo blagajne iz 1953. god. 510.771,10 510.771,10 13 Nepredviđeni primici 228,90 416.564.— SVEGA : 4,538.000.— 6,771.029,60 Zagreb, dne 31. XII. 1954. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: Ing. M. Butković, v. r. 1. Vlado Lončar, v. r. Ing. J. Peternel, v. r. 2. Ing. M. Kapić, v. r. OBRAČUN IZDATAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH koncem 1954. godine Izdano T—> Proračunom o Izdano predviđeno NAZIV RAcUNA Više \ Manje 41 Dir ara Dinara 1 Obavezni doprinosi savezu Š. D. i DIT-u 64.000.— 240.736.— 2 Doprinos Udruženju studenata šumar stva, Zagreb 50.000.— 100.000.— 3 Uredski materijal 70.000.— 47.037,50 4 Manipulativni troškovi N. B-e 35.000.— 28.385.— 5 Poštarina i telefon 100.000.— 77.002.— 6 Ogrjev, rasvjeta i voda 175.000.— 154.196.— 7 Čišćenje i uređenje prostorija 20.000 — 17.444.— 8 Popravak i osiguranje zgrade i inven 1 tara 70.000.— 10.829.— |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 73 <-- 73 --> PDF |
9 10 Nabava i uvez knjiga Nabava inventara 160.000.— 150.000.— 153.274.— 5.800.— 11 12 13 14 15 16 17 18 Plaće i honorari namještenika Socijalno osiguranje namještenika Porezi na plaće namještenika Putni troškovi službenika i predstavnika Š. D. Troškovi izdavanja Šumarskog´ Lista Troškovi izdavanja Šumarskih Novina Troškovi izdavanja novih publikacija Troškovi predavanja i ostalih priredaba 294.000.— 100.000.— 5.000.— 100.000.— 1,945.000.— 590.000.— 450.000.— 60.000.— 198.200.— 72.540.— 10.669 — 237.200.— 2,601.772.— 691.872,10 1,028.162.— 10.748.— 19 Nepredviđeni izdaci 100.000.— 328.757.— SVEGA : 4,538.000.— 6,014.623,60 Zagreb, dne 31. XII. 1954. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: lag. M. Butković, v. r. 1. Vlado Lončar, v. r. Ing. J. Peternel, v. r. 2. Ing. M. Kapić, v. r. BILANCA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH na dan 31. XII. 1954. godine IMOVINA Dinara Dinara Dugovina Dinara I. Stanje blagajne: gotov novac efekti 115.756.— 640.650.— 756.406.— II. Stanje potraživanja: članarina Š. D. pretplata na Š. L. pretplata na Š. N. publikacije III. Nekretnine: Zgrada »Šumarski Dom« 120.000.— 507.500.— 330.770.— 347.922.— 32,253.527.— 1,306.192.— 32,253.527.— Dugovine nema IV. Pokretnine: namještaj knjižnica stare publikacije zaliha papira zaliha rez. građe 747.114.— 460.419.— 2,085.738.— 379.867.— 85.740.— 3,758.878.— SVEGA : 38,075.003.— 38,075.003.— Zagreb, dne 31. XII. 1954. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: Ing. M. Butković, v. r. 1. Vlado Lončar, v. r. Ing. J. Peternel, v. r. 2. Ing. M. Kapić, v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 74 <-- 74 --> PDF |
STANJE IMOVINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH koncem 1954. godine Vrijednost o i PREDMET koncem 1953. god. koncem 1954. god. Dinara 1 2 3 4 A) Stanje imovine I. Aktiva : Blagajničko stanje: Inventar: Nekretnine: Potraživanja u gotovom u efektima namještaj knjižnica zaliha starih publikacija zaliha papira zaliha rezane građe Zgrada »Šumarski dom« Ukupno: AKTIVA 14.601,10 496.170.— 741.314.— 307.145.— 1,598.470.— 733.819,50 58.000.— 32,253.527.— 817.953.— 37,020.999,60 h 115.756.— 640.650.— 747.114.— 460.419.— 2,085.738.— 379.867.— 85.740.— 32,253.527.— 1,306.192.— 38,075.003.— 1 Dugovanja Ukupno: PASIVA — — I II Opetovanje : Ukupno: Aktiva Ukupno: Pasiva 37,020.999,60 38,075.003.— Čista imovina koncem godine 37,020.999,60 38,075.003.— Zagreb, dne 31. XII. 1954. Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik: Ing. M. Butković, v. r. 1. Vlado Lončar, v. r. Ing. J. Peternel, v. r. 2. Ing. M. Kapić, v. r. PRIJEDLOG PRORAČUNA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1955. GODINU Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor društva rukovodio kako podacima izvršenja proračuna društva za prošlu 1954. godinu, tako i predviđenim djelovanjem društva u toku 1955. godine. S gornjih razloga ovaj je prijedlog viši za cea 30% od odobrenog proračuna za prošlu godinu, odnosno, isti je gotovo jednak realizaciji proračuna društva prošle, godine 1954. godine, i predviđa: ukupni primic i Din 6,110.000.— ukupni izdac i Din 6,110.000.— |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 75 <-- 75 --> PDF |
141 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 76 <-- 76 --> PDF |
142 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 77 <-- 77 --> PDF |
143 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Glavne karakteristike ovog prijedloga bile bi slijedeće: A) PRIMICI 1. Osnovni društveni primici: a) predviđa se naplata kako redovne članarine društva, tako i potraživanja po tom računu iz ranijih godina; b) predviđa se unovčenje dijela postojeće zalihe papira, kao neophodno za pokriće dijela manjka ovog prijedloga proračuna; c) predviđa se znatna svota na račun pripomoći društvu, bez koje bi svako dalje izlaženje Šumarskog Lista i Šumarskih Novina došlo u pitanje. 1. Šumarski List: a) predviđa se naplata kako redovne pretplate tako i potraživanja po tom računu iz ranijih godina; b) predviđa se prihod od oglasa u iznosu realiziranom u prošloj 1954. godini. 3. Šumarske Novine: a) predviđa se naplata kako redovne pretplate tako i potraživanja po tom računu iz ranijih godina; , b) predviđa se prihod od oglasa u iznosu realiziranom u prošloj 1954. godini. 4. Stare publikacije: a) predviđa se unovčenje znatnog dijela (50%) postojeće zalihe publikacija, posebno: Lugarska službena knjiga, Lugarski priručnik i Lovački priručnik. B) IZDACI 1. Osnovni društveni izdaci: a) obavezni doprinosi Savezu š. D. i DIT-u predviđaju se u određenim iznosima; b) predviđa se povećanje pripomoći Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu, odnosno, realizirani iznos prošle 1954. godine; c) predviđaju se neophodni izdaci za uređenje društvene dvorane te nabavku ormara i knjiga za društvenu knjižnicu; d) svi ostali izdaci po tom računu predviđaju se u redovnoj potrebnoj visini. 2. Šumarski List: a) predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja. 3. Šumarske Novine: a) predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja. 4. Nove publikacije: a) predviđa se minimalna svota kao neophodna za osiguranje osnovnih izdataka u pripremnim radovima, dok se stvarni troškovi po ovom računu predviđaju pokriti pretplatama, kao što je to i do sada rađeno. Na temelju naprijed iznijetog proizlaze i glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna i to: 1. neophodna potreba za dotiranjem društva, 2. potreba naplate kako redovne članarine društva i pretplata na Šumarski List i Šumarske Novine, tako i naplata svih potraživanja po tim računima iz prošlih godina, 3. potreba unovčenja postojeće zalihe starih publikacija. Iznoseći ovaj prijedlog proračuna upravni odbor društva smatra potrebnim, da Glavna skupština prilikom njegovog raspravljanja i konačnog usvajanja dade potrebne sugestije novom upravnom odboru po naprijed navedenim njegovim glavnim karakteristikama. IZVJEŠTAJ NADZORNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko poslovanje društva u 1954. godini, sve u redu pronašli i ustanovili slijedeće stanje: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ukupni primici > .. . Din 6,771.029,60 ukupni izdaci Din 6,014.623,60 Saldo blagajne na dan 31. XII. 1954. godine Din 756.406.— od čega: u blagajni društva Din 115.756.— kod N. B-e Din 640.650.— Ovakovom realizacijom primitaka i izdataka ostvareno je povećanje društvene i-movine sa koncem 1954. godine u ukupnom iznosu od Din 1,054.003,40 ili cea 3% Na temelju gornjeg izvješća molimo za podjeljenje razrješnice. Zagreb, dne 8. veljače 1955. NADZORNI ODBOR: Ing. Mustafa Kapić Vlado Lončar ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA ŠUM. DRUŠTVA NRH održane 25. II. 1955. godine Prisutni: Androić, Babogredac, Cvitovac, Jurčić, Lacković, Lulić, Majer, Nova ković, Peternel, Supek; Od stare uprave: Butković. Prije dnevnog reda Butković daje izvjesne informacije o tekućim poslovima dru štva i o zadacima, koje postavlja DITH. Pozdravlja novo izabrane članove uprave i želi pun uspjeh u radu. Nakon toga Butković napušta sjednicu. Androić predlaže dnevni red: 1. Konstituiranje upravnog odbora, 2. Plan rada u tekućoj radnoj godini, 3. Tekući poslovi, 4. Razno. Predloženi dnevni red se prihvaća. Ad 1. Nakon kraće diskusije jednoglasno je proveden izbor upravnog odbora, kako slijedi: Predsjednik — Supek ing. Vlado Potpredsjednik — Lacković ing. Vinko Tajnik I. — Novaković ing. Mladen Tajnik II. — Lulić ing. Stjepan Blagajnik — Peternel ing. Josip Urednik »Šum-lista« — Androić dr. Milan Urednik »Šum. novina« — Cvitovac ing. Vjekoslav Knjižničar — Jurčić ing. Marijan Ekonom — Majer ing. Dragutin Odbornici Babogredac ing. Duka, i Goger ing. Nikola Ad 2. U cilju provedbe zaključaka skupštine od 13. II. o. g. zaključuje se u vezi sa: točkom 2a) da tajnik u dogovoru s Babogredcem pripremi listu članova komisije za uzgoj i njegu šuma, točkom 2b) da tajnik Novaković za buduću sjednicu podnese izvještaj i prijedlog o organizaciji savjetovanja o problemima krša, točkom 2c) da Majer podnese na budućoj sjednici prijedlog o organizaciji komisije za probleme stručnog školstva i kadrova, točkom 4) angažovati Grohovac Zrinjka da pripremi materijal i da surađuje na rješenju pitanja ovlaštenja šumarskih inženjera i tehničara za projektovanje i izvođenje građevinskih i drugih tehničkih radova u šumarstvu, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 80 <-- 80 --> PDF |
točkom 5) zadužuje se Androić, da za buduću sjednicu podnese referat o pitanju odvajanja Šumarskog od Poljoprivrednog fakulteta. U tome predmetu se očekuje, da Šumarski fakultet stavi svoj obrazloženi prijedlog, koji će Šumarskog društvo i po svojoj dužnosti a i po pravu potpomoći. Kvalitet visokokvalifikovanih šumarskih kadrova ovisi o stanju na Šumarskom fakultetu, a interes šumarstva je da on bude najbolji. točkom 6) da bi se dobio pregled o razmještaju šumarskih inženjera i tehničara u šumarstvu i drvnoj industriji Šumarsko društvo će se obratiti inspektoratima i svim ustanovama i poduzećima radi prikupljanja podataka, kako bi se šematizam mogao brzo sastaviti. točkom 7) zadužuje se Lulić da izradi pretstavku s obrazloženjem o pogreškama u sistematizaciji šumarskih stručnjaka. U tom predmetu treba se pismeno obratiti klubovima s traženjem, da pruže objektivne podatke o nepravilnostima u razvrstavanju šumarskih stručnjaka. Ujedno se zadužuje Lulić da podnese prijedlog o najefikasnijem načinu saradnje Šumarskog društva s narodnim vlastima. točkom 8) zadužuje se Supek za obradu svih načina propagande šumarstva, lovstva i drvne industrije. točkom 9) Cvitovac ima da poradi na donošenju propisa gospodarenja sa šumama privatnika. Ad 3. Peternel: Proračun za godinu 1955/6 odobren je u predloženim iznosima. U okviru toga odobrenja osigurano je financiranje predviđenih radova, izlaženje »Šumarskog lista« i »Šumarskih novina«. Jedan od najglavnijih radova bit će uređenje dvorane za sastanke i priredbe u drugom katu i uređenje čitaonice i knjižnice. Prihvaća se prijedlog Peternela o osobnim izdacima: 1. stalnoj namještenici Mance Grozdani dopunski dodatak od Din 1.700.— mjesečno, što sa plaćom od Din 8.300.— iznosi Din 10.000. 2. Poslovnom tajniku Din 6.000.— mjesečno, 3. Tajniku Din 4.000.—, a ist otako blagajniku Din 4.000.— 4. Knjižničaru i ekonomu zajedno Din 5.000.— 5. Podvorniku Din 5.000.— sa ustegom poreza. Zaključuje se da sa ovim izdacima bude upoznato članstvo preko prvog plenuma. Ad 4. Ovlašćuje se predsjedništvo da nakon sporazuma sa DIT-om dade svoj doprinos alikvotnog dijela troškova za otkrivanje spomen-ploče poginulih inženjera i tehničara NOB-e. Zaključuje se da sa strane Šumarskog društva bude izaslan Androić na savjetovanje o naučno-istraživačkom radu, koje se održava 27. i 28. II. u Beogradu. Zadužuje se Lacković, da na glavnu godišnju skupštinu šumsko-tehničkog pomoćnog osoblja NR Srbije od 27. II. izašalje jednog od istaknutijih organizatora Sekcije lugarskog osoblja pri Šumarskom klubu Bjelovar. Troškovi terete Šumarsko društvo. Ukoliko radi kratkoće vremena ovo ne bi moglo biti provedeno pozdraviti skupštinu telegrafski. Zaključuje se da se slijedeća sjednica održi 7. III. u. 17 sati sa dnevnim redom: 1. pitanje fakulteta 2. formiranje komisija. Zaključeno. Tajnik: Nova k ovi ć ing. Mladen Predsjednik: Supe k ing. Vlad© NOVI DOKTOR ŠUMARSKIH NAUKA Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postigao je naučni stepen doktora šumarskih nauka ing. Mila n Androić , obranivši temu »Borov ćetnjak gnjeadar« (Cnethocampa pityocampa Schief) — ekološko-biološka studija, dana 22. prosinca 1954. i promoviran 12. veljače 1955. Novom doktoru šumarskih nauka želimo mnogo uspjeha u naučnom radu u opću korist. Đ. K. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 81 <-- 81 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Wraber M.: DINAMIKA VEGETACIJSKEGA RAZVOJA IN IZMENA DREVESNIH VRST V GOZDU, Biološki vestnik III, 1954, p. 147—166. Unatoč mnogih rasprava o prirodnoj izmjeni vrsta drveća u šumi, ipak još uvijek ta pojava nije dovoljno osvijetljena, a za mnoge stručnjake ostaje posve otvoren problem. To napose i zato, što u vezi s tom pojavom nisu posve istraženi pedogenetski procesi i što mnogi pisci, osim prirodnih faktora, ne uzimaju u obzir i gospodarske utjecaje. Naročito je ogromna griješka, kad se pretpostavlja, da prirodna izmjena vrsta predstavlja pravilno mijenjanje (alterniranje) dvije vrste — kao da u prirodi postoji razvitak u zatvorenom ciklusu, t. j . kao da nema progresivnog razvitka i stvaranja relativno konačnih zajednica, kao da gospodarski faktori nemaju vrlo jak utjecaj na razvitak kompleksa ekoloških faktora i prema tome na razvitak šumskih sastojina i općenito na razvitak biocenoze. U vezi s tim problemom je rasprava dr. Wrabera. U njoj se na temelju nauke o biljnim zajednicama osvjetljuje vrlo zamršen kompleks utjecaja prirodnih faktora i dovodi u vezu s gospodarskim faktorima. Publikacija sadrži ova poglavlja: dinamika razvitka vegetacije, vegetacijske sukcesije; polemički dio rasprave tretira pitanje, da li postoji zatvoreni ciklički proces izmjene između jele i bukve i drugih vrsta, diskusija i kritika; na kraju je opsežan zaključak. Autor najprije u vrlo instruktivnoj formi iznosi više ili manje poznate pojave: 1. sekularnih sukcesija vegetacije, izazvanih promjena klime u dalekoj prošlosti, 2. recentnih sukcesija, koje su lokalnog karaktera, razvijaju se brzo u vezi sa stupnjem razvitka vegetacije i prilagođavanja na izmjenu kompleksa ekoloških faktora, 3. neprestane promjene, koje na vegetaciji izaziva čovjek. Prelazeći detaljno na sadašnje promjene vegetacije autor podvrgava oštroj kritici nazore u našoj štampi o zatvorenom krugu prirodne izmjene vrsta. Pri tom uzeti su u obzir i gospodarski utjecaji. Konfrontirajući dalje razne naše i inozemne rasprave, autor dolazi do zaključka, da u prirodi postoji izmjena vrsta drveća kao izraz dinamike vegetacije, koja nastoji postignuti izvjesnu ravnotežu s ekološkim kompleksom staništa. Postoji dakle izvjesna zakonitost u izmjeni vrsta, ali ona nije ni opća ni nužna. Ciklička a i linearna izmjena vrsta odn. vegetacijskih faza razvoja posljedica je lokalnih gospodarskih zahvata, iako se čini kao posve naravni proces. Intenzitet i brzina toga procesa ovise o tome, koliko čovjek zadire u dinamiku razvoja relativno konačnih šumskih zajednica, t. j . koliko on kvantitativno i kvalitativno izmijenjuje strukturu sastojina. Ove izmjene uzrokuju promjenu mikroklime i tla, kao i pojačanje konkurentske snage one vrste, kojoj te promjene odgovaraju. Posljedica je vremensko i prostorno prevlađivanje te vrste odn. privremena izmjena vrsta, dok se ne postigne izvjesna ravnoteža u biohori ili geobiocenozi sastojine. U raspravi nisu protumačene promjene i međusobni utjecaji prirodnih faktora, koji nastaju pod utjecajem gospodarenja i izazivaju izmjenu vrsta. Međutim to i nije bio zadatak te rasprave, jer ona navedenu pojavu razmatra samo kompleksno, kroz fitocenolgiju. Autor je taj zadatak vrlo uspješno riješio. ´ J. Šafar Wraber M.: DER THEORETISCHE UND DER PRAKTISCHE WERT DER PFLANZENSOZIOLOGIE FÜR DAS FORSTWESEN, Sonderdruck aus »Angewandte Pflanzensoziologie, Klajrenfurt 1954, p. 871—880 Na kongresu biologa Jugoslavije, održanom u srpnju 1953. u Zagrebu, održao je naš biolog dr. M. Wraber predavanje te ga je pod gornjim naslovom objavio u proširenom i prerađenom obliku u ediciji Zemaljskog instituta, za biljnu sociologiju u Klagenfurtu (Austrija). Na temelju opsežnog vlastitog iskustva kao i na temelju iskustva drugih autora pisac ukazuje, kako je upornim i sistematskim radom malog |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 82 <-- 82 --> PDF |
broja naučnih radnika fitosociologija u toku posljednjih 30 godina revolucionarno prodirući izrasla u posebnu znanost i usto usko se povezala sa susjednim biološko-ekolološkim naukama (pedologija, ekologija, mikrobiologija, fenologija, fiziologija, zoocenologija i dr.), unaprijedila ih, stvarala sintezu mnogih nauka. Pokazalo se dalje, da ta nauka ima izvanrednu praktičnu vrijednost za sve struke, koje imaju veze s biljnim svijetom. Najviše se to odrazilo u šumarstvu; pogotovo zato, što se ono pod utjecajem raznih teorija odviše bilo udaljilo od zakona prirode. Uzgajanje, pošumljavanje, biološke melioracije, osnivanje pretkultura, zaustavljanje erozionih procesa, nabava i upotreba sjemena, uređivanje, zaštita i dr. te izrada dugoročnog šumsko-uzgojnog plana našli su u nauci o biljnim zajednicama dobrog pomagača i savjetnika. Šumska vegetacija je najneposredniji izraz utjecaja prirodnih i gospodarskih faktora, pa floristička analiza izvršena kroz fitosociološka istraživanja može često otkriti uzroke pojedinih dobrih i loših stanja i dati putokaz za daljnji rad, pouzdan kriterij za prosuđivanje bivših i budućih biološko-tehničkih postupaka. Fitosociološka metoda istraživanja, kao najbolja pratilica stanja i promjena čitavog kompleksa svih poznatih i nepoznatih stanišnih faktora, može životne uvjete sastojine najbolje obuhvatiti i najjednostavnije objasniti. Prema tome ona daje najsigurniju osnovicu za mnoge radove u šumarstvu. Prelazeći na detaljniji prikaz, pisac na trinaest primjera raspravlja o važnosti, značenju i potrebi fitosociologije u šumarstvu: determiniranje vegetacijskih tipova i tipova šuma, kriteriji za prosuđivanje i klasificiranje staništa, kriterij za ocjenu razvitka šume, izbor vrsta za konverziju monokultura i općenito loših šuma, pošumljavanje golih površina, šumske melioracije, osnivanje i preskakivanje pionirnih sukcesija, problem introdukcije eksota, unutrašnje gospodarsko razdjeljenje šume, bonitiranje staništa, sjemenarska služba i dr. Zahvaljujući upornoj borbi nekolicine fitosociologa i šumara u našoj zemlji, nauka o biljnim zajednicama duboko prodire ne samo u šumarske nauke, nego i u praksu. Stoga bi tu vrlo sažetu raspravu trebalo što prije objaviti i u našoj stručnoj štampi. Iskorišćavamo ovu priliku da istaknemo, kako je kod nas upravo šumarstvo pozvano da razvitku fitosociologije stvori što širu osnovicu osnivanjem komisije, odbora ili si. za koordinaciju rada fitosociologa i za dalje proširivanje te biološke grane u šumarsku praksu. J. Šafar Horvatić S.: ILUSTRIRANI BILINAR Str. 767., SI. 171, Zagreb, 1954. Poznavanje fonda naše flore t. zv. viših biljaka je iz dana u dan sve važnije i to ne samo botaničarima, što je samo po sebi razumljivo, nego i cijelom nizu struka kao na pr. šumarima, agronomima, farmaceutima, veterinarima, raznim tehničkim strukama, geografima i t. d. Do najnovijeg vremena nismo imali priručnike za naprijed navedenu svrhu. Odnosno imali smo osnovne florističke priručnike (Schlosser—Vukotinović: »Bilinar« i »Flora croatica«, Pančić: »Flora Kneževine Srbije«), ali su oni izdani i štampani još u prošlom stoljeću, a time praktično nepristupačni široj stručnoj javnosti. Izdavanjem Domčeve »Flore«, kao i »Ilustriranog bilinara« prof. Dr. S. Horvatića je u tome pogledu učinjena upravo prekretnica. »Ilustrirani bilinar« sadrži koncizno i pregledno porodice i rodove naše flore. Pomoću njega se mogu upoznati (odrediti) sistematske kategorije porodice i rodovi. Za poznavanje vrsta su potrebni drugi priručnici. No ovaj »Bilinar« je naročito prikladan za početnike. Razumjevanje teksta olakšavaju odlične ilustracije, koje se nalaze uz odgovarajući dio teksta. Prije upotrebe ovoga priručnika potrebno je, da se pročita u uvodu opis najznačajnijih biljnih organa (korijen, stabljika, list, cvijet, plod i sjeme). Priručnik je značajan i time, što svaka porodica i rod uz latinsku botaničku terminologiju imaju i narodne nazive. Dr. Josip Kovačević \ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ing. D. Jedlowski: MASKIRANJE OBJEKATA OBALNE ZONE POŠUMLJAVANJEM. Mornarički glasnik — stručni časopis JRM br. 1. 1953. Maskiranje vojnih objekata na teritoriji jadranske obalne zone i po otocima predstavlja posebni problem, uslijed specifičnih prilika terena (velike obešumljene površine krša) i mogućnosti neprijateljskog osmatranja iz zraka i s mora. Autor, istaknuvši najprije ulogu i značaj šume za privredni i kulturni život zemlje, dao je u članku osnovne smjernice kojih se treba pridržavati kod maskiranja vojnih objekata pošumljavanjem. Maskiranje objekata pošumljavanjem u većini slučajeva je mnogo bolje od onog vještačkog. Ono daje prirodniji izgled čitavom okolišu i trajnu zaštitu objektima. Osim toga ono je mnogo jeftinije od skupih vještačkih naprava. U slučaju maskiranja objekata podignutih na većim površinama preporučuje se poduzimanje kulturnih radova širih razmjera, koje treba po mogućnosti povezati sa postojećim zelenim površinama, ako takove postoje. Pošumljavanje je potrebno kombinirati zimzelenim i listopadnim vrstama drveća i grmlja, što će na terenu dati nemirnu, mozaik sliku koja će objekat učiniti manje uočljivim iz zraka. Naprotiv, čiste i jednodobne sastojine daju jednobojnu površinu na kojoj lakše dolazi do izražaja svaki objekt, koji nije dovoljno prekriven krošnjama. U članku se dalje posebno zadržava na tehnici pošumljavanja pri maskiranju objekata od osmatranja iz zraka i od kosog osmatranja s mora. Priložene su i posebne skice, koje problem i grafički objašnjavaju. Na kraju je iznesen opširan popis vrsta, koje dolaze u obzir za maskiranje pošumljavanjem. Vrste su podjeljene na drveće, grmlje, polugrmlje, povijuše i prizemne trajnice. Za svaku vrstu je ukratko naveden način na koji ju treba saditi ;: vrijeme pošumljavanjač V. Bujukalić ing. Hajrudin: HERCEGOVAČKI KRŠ I DRVARENJE NA NJEMU. Izd. Instituta za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu, knjiga II. — sveska 1 — Sarajevo 1953. Sadržaj : I. Uvod. — II. Stanje šumskog fonda. — III. Sadašnja potrošnja drveta. — IV. Izvori snabdevanja. — V. Potrošnja ugljena i mogućnost njenog proširenja. — Zaključci. U uvodu autor razmatra problem postanka golog krša i njegove obnove, pa u vezi s tim postavlja zadatak da ovim radom dade barem približan odgovor na problem potrošnje i snabdevanja ogrevom na području Hercegovine. U drugoj glavi autor vrši analizu raznih podataka o stanju šumskog fonda i nje govog godišnjeg prinosa, pa uzima kao osnovu za računanje prirasta podatke inventa rizacije iz 1947. god., prema kojima dobiva godišnji prinos svih šuma mostarske oblasti od 300.000 m3. Na osnovu ove analize autor također smatra da će niske šume pred stavljati osnovni tip šumskog gazdovanja na hercegovačkom kršu. U trećoj glavi autor konstatuje da godišnja potrošnja drveta ove oblasti znatno prelazi prirast tih šuma pa navodi podatke o potrošnji drveta: Saveznog zavoda za statistiku i evidenciju. Komisije za integracije i podatke inventarizacije iz 1947. god. Prema tome bi opšti prošek potrošnje ogreva po jednom domaćinstvu bio oko 10 m3. što čini za ćelu oblast 788.000 m3 ili manjak od okruglo 500.000 m3 prema izračunatom godišnjem prirastu. Autor dalje na osnovu procene po pojedinim »rezovima navodi da 62% domaćinstava imaju otvorena ognjišta. U četvrtoj glavi o izvorima snabdevanja, autor konstatuje da danas kao izvori snabdevanja ogrevnim drvetom na prvom mestu služe degradirane državne šume t. j . šikare i da je zbog udaljenosti i nepristupačnosti vrlo otežano snabdevanje iz šumskih kompleksa još neotvorenih. Dalje se u ovoj glavi razmatra za svaki srez posebno mo gućnost snabdevanja ogrevnim drvom iz postojećih šuma oblasti. Ukazuje se na tran sportne teškoće, navode se gravitacije pojedinih šumskih kompleksa i vrlo često daju |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 84 <-- 84 --> PDF |
podaci o potrebi izgradnje cesta i šumskih puteva. Autor smatra na osnovu činjenice da u šumskom fondu ove oblasti ima 70% državnih šuma i da seljaci ne seku svoje šume dokle god ima nešto u državnoj, da od ukupnog snabdevanja ogrevom otpada na državne šume oko 70%. U petoj glavi o potrošnji ugljena autor daje pregled nalazišta ugljena u mostarskoj oblasti, obim njegove potrošnje kao i mogućnost proširenja upotrebe ugljena. Dalje se konstatuje da se u seoskim domaćinstvima ugalj troši vrlo neznatno i da ga seljaci većinom sami vade. Cene ugljena su nepristupačne za seljake, jedino neka sela na Duvanjskom Polju kao i stanovništvo varošica nabavlja ugljen. Na koncu rasprave autor donosi zaključke u 11 tačaka: 1. Postojeće šume mostarske oblasti podmiruju svega 50% potreba na ogrevu. Stanovništvu se mora omogućiti da dođe do ogreva na legalan način. Treba omogućiti dovoz drveta iz Bosne i Crne Gore uz povoljne uslove. Stanovništvo varošica uputiti na snabdevanje drvetom i ugljenom preko trgovačke mreže. Odobriti specijalnu željezničku tarifu za prevoz drveta. 2. Izgradnjom transportnih naprava otvoriti neotvorene šumske komplekse i organizovati iskorišćavanje drveta za široku potrošnju. 3. Osnovati lokalna preduzeća za eksploataciju lignita za potrebe kraškog stanovništva. Ugljen prodavati uz niže cene a preduzećima putem regresa naknaditi gubitak. 4. Resiti problem komunikacija radi dovoza ogreva do mesta potrošnje (kolski i kamionski putevi). 5. Radi štednje drveta postepeno uklanjati otvorena ognjišta i zameniti ih štednjacima. Dotacijama iz posebnog fonda omogućiti što nižu cenu štednjaka. 6. Sprovoditi i druge mere za štednju drveta: upotrebu otpadaka u poljoprivredi, zajedničke pekare, sušionice i dr. i upotrebu ugljena za proizvodnju kreča. 7. Preorijentacija poljoprivredne proizvodnje te industrijalizacija oblasti predstavljaju važne uslove za rasterećenje degradiranih šumskih površina na Kršu od paše i drvarenja, jer se time podiže kupovna moć seljaka, bez čega se može r-ačunati na uspeh kod uvođenja štednjaka, nabavke drveta i uglja. 8. Podizanje kulturnog nivoa seljačkog stanovništva. 9. Izvršiti preseljavanje jednog dela stanovništva. 10. Degradirane šume šikare osposobiti u budućnosti za snabdevanje stanovništva ogrevom. Eventualno ^izvršiti podelu šikara seljacima da ih obnove. Forsirati brzorastuće vrste. 11. Doneti zakon o unapređenju privrede na Kršu. Zadatak kojega je postavio autor nije bio nimalo lak ni zahvalan. Vrlo nesigurni i jako varijabilni podaci o potrošnji drveta, kao i oni o mogućnosti proizvodnje onemogućuju jednu određeniju analizu tog bilansa. Sve mere koje autor predlaže u navedenim tačkama (sem 7) za rešenje ovoga problema, razbile se kod sprovođenja samo na jednom jedinom uslovu: kupovnoj moći kraškog seljaka. Izdaci za ogrev ne postoje u budžetu ogromne većine kraških domaćinstava. Ogrev je isto što i vazduh ili voda (čak je i ova u nekim predelima daleko vrednija). Radi toga i konstatacija navedena u tački 7. predstavlja ne samo važan nego i osnovni uslov za rešenje ovog problema. Podizanje šikara i ozelenjavanje nekad potpuno ogoljelih površina uslov- Ijeno podizanjem industrije i razvojem velikih gradova kao što su na pr. Rijeka i Trst, najbolje nam to pokazuju. Regresi koje predlaže autor za izvesne mere ne predstavljaju zdravu ekonomsku politiku. Ne mislimo da kažemo da treba čekati skrštenih ruku na povećanje poljoprivredne proizvodnje i industrijalizaciju. Razume se da sve< meliorativne mere na degradiranim površinama treba sprovoditi odmah, samo se one bez spomenutih uslova ne mogu sprovoditi u širim razmerama i sa većim ekonomskim značajerh. Upravo radi toga je autor trebao da izvrši jednu, barem letimičnu analizu ekonomske strukture kraških domaćinstava i prema tome izvrši podelu oblasti na ekonomska područja kao što su na pr. područje kraških polja i dolina reka sa intenzivnijom poljoprivredom, šumsko područje, područje u radiusu velike industrije i gradova područje goleti sa ekstenzivnim stočarstvom kao jedinom granom privrede i t. d. Takva. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 85 <-- 85 --> PDF |
podela pružila bi operativnom rukovodstvu dragoceni putokaz u sprovođenju raznih meliorativnih i administrativnih mera. U raspravi je pomenuto na nekim mestima da stanovništvo nekih sela nabavlja ugljen. Bilo bi vrlo interesantno istražiti ekonomsku strukturu tih domaćinstava i uslove pod kojima oni nabavljaju ugljen. Autor je premalu pažnju posvetio upotrebi raznog nižeg rašća kao što je na pr. salvia i dr. za ogrev, kao i štetu koja iz toga proizlazi. Takva područja kao i gore navedena bilo bi celishodno također i kartirati. Bez obzira na gornje primedbe rasprava ing. Bujukalića ne gubi na svojoj vrednosti i važnosti kao polazni i osnovni materijal za daljnju obradu ovog problema. Ziani DOMAĆI STRUČNI LISTOVI ŠUMARSTVO — BEOGRAD Br. 9/10 — 1954 donosi članke: Pozdravna reč Ljupč a Arsov a Drugom kongresu Saveza šumarskih društava. Ing . A. Horvat : Orijentaciona sjetva pri pošumljavanju degradiranog krša. Ing . R. Pipan : Planske ili slobodne cene drveta. Ing . M. Vićentić : O nekim osobenostima fruktifikacije Pinus nigra. Arh. Ing. L. Vujičić: Proizvodnja, potražnja, etat i potrebe jamskog drveta u FNRJ. Ing. D. S. Simeunović: Prilog poznavanju šumsko privrednih prilika 11 srednjevekovnoj srpskoj državi. DRVNA INDUSTRIJA — ZAGREB U 9/10 broju 1954 su članci: Ing . Josi p Žužek : Uzdržavanje i upotreba šumskih pila. Ing. F. Štajduhar i V. Auferber: Proizvodnja ploča vlaknatica i iverica. Ing. Zvonimir Ettinger: Prilog poznavanju režima sušenja drveta. Ksenija Sirk: Industrija pluta u svijetu i u našoj zemlji. Vladimir Lončar : Struktura našeg izvoza nekad i danas. GOZDARSKI VESTNIK — LJUBLJANA Br. 8. 1954 ima članke: Pozdravni govor L j u p č a Arsov a na II. Kongresu Saveza D. I. T. šumarstva i drvne industrije FNRJ. Ing. Bogdan Babić: Potrebno je organizirati solidan sistem šumarske statistike. Dr, Mak s Wraber : Prirodoslovni muzej u Ljubljani. LES — LJUBLJANA U 5. broju 1954. su članci: Ing. Rudolf Ci vi din i: Preispitivanje listova kružnih pila »WIGO-RS«. Ing. Janez J e r m a n: Njega i ravnanje listova pile u punom jarmu. Janoš Kiš: Racionalizacija pri serijskoj proizvodnji. Slavko Orešnik: Upotreba jasenovine i jasenovih furnira. Ing. Miloš Slovnik : Odgajanje drvnoindustrijskih radnika u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. Ing. Miloš Slovnik : Stručni ispiti u drvnoindustrijskoj struci. Ing. Oskar Jug : Ploča iverica na »Zagrebačkom velesajmu«. Anton Seleškar : Aluminij u drvnoprerađivačkoj industriji. Broj 6/7 donosi: Ing. Zdravko Turk : Šumarstvo i drvna industrija Jugoslavije (Savjetovanje u Ohridu). Ing. arh. Niko Kralj : Moderno pokućstvo i nove konstrukcije. Jože Biber : Drvna industrija i pokućstvo na Zagrebačkom velesajmu. Ing. Janez Jer man: Ravnanje sa listovima u punom jarmu. Franc Te ran: Pokusi s ljepilom u tvornici pokućstva »Nova Gorica«. Mirko Lukežić : O savremenoj površinskoj obradi poćustva. Ing. Rudof Ci vid i ni: Briketiranje piljevine kod nas. Franc Svet el j : Pravilno ravnanje s električnim napravama. Ing. Miloš Slovnik: Odgoj drvnoindustrijskih tehničara u Njemačkoj i Sloveniji. Ing. Rudolf C iv i di n i: Savjetovanje u Bad Homburgu 1954. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 86 <-- 86 --> PDF |
NARODNI ŠUMAR — SARAJEVO U 9/10 broju 1954. su članci: Govor Ljupč a A r sova , člana Saveznog izvršnog vijeća na II. kongresu šumarskih društava održanom u Ohridu 6. oktobra 1954. godine. Ing. Branislav Stamenković : Bilans kemijski prerađenog drveta. Ing. Hajrudin B u j u k a 1 i ć: Racionalizacija potrošnje rudničkog drveta. Ing. Milan D učić : Naučno istraživačka služba u šumarstvu Sjedinjenih američkih država. ŠUMARSKI PREGLED — SKOPJE U broju 4 — 1954. su članci: Ing. A. S a r a f i m o v s k i: Prilog poznavanju gubarevih legla u nekim šumama NR Makedonije. Ing. Br. Pejoski : Neki problemi o orahu (Juglans regia L.) Ing. Milica Tomašević : Mjere za borbu protiv parazita, koji pričinjaju polijeganje ponika u šumskim rasadnicima. Ing. Dinko Saltan ski : Odstrel korisne divljači 1953., njihova vrijednost, mogućnost proizvodnje i racionalnog uzgoja. Ispravak U referatu: »Dodatak članku« Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) objavljenom u »Šumarskom listu« br. 1—2 1955. na stranici 17 i 18, došlo je do zamjene klišeja slika i odnosnog teksta ispod njih. Ispod druge slike na stranici 17. (koja nosi ibnoj 3, a treba da nosi broj 2), umjesto: »Fertilne grančice« treba da stojii: »Juvenilne grančice«, a na oba potpisa ispod slika treba ispraviti »Motovimsku« u Motovunsku šumu. Ispod dviju slika na stranici 18. treba potpise izmjeniti, odnosno; ispod slike 4 staviti: sFertilne grančice«, a ispod slike 5: »Juvenilne grančice«. Pažljiviji čitalac će ovu grešku i sam zapaziti, pa molim, da se ovaj ispravak uvaži. Pr. P. F. ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove «tudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnomdustrijskih škola Din. 50.— i s nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |