DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Smatram sretnom okolnošću, što smo upravo zatekli radnike kod vađenja sadnica,
obrezivanja korijena, obrezivanja krošanja, odrezane sve postrane grančice,
sortiranja i odbacivanja zaostalog sadnog materijala, što je sve djelovalo veoma
instruktivno. Svi mi članovi ekskurzije, makar poznajemo teoriju uzgoja topola, proučavali
smo ove detalje, koji nisu nigdje napisani, a vide se u postupku sigurnih i
iskusnih ruku.


Osim cijelog niza kanadskih topola, koje se u ovom rasadniku uzgajaju radi
primjene njihovih specifičnih svojstava, šumarija je imala također i dobar uspjeh u
uzgoju platane iz sjemena, kao vrste, koja je također odličnih svojstava za pošumljavanje
vlažnih podravskih terena.


Razgledali smo nekoliko kultura i sastojina kanadskih topola raznih dobi, među
kojima ima i neuspjelih, što napokon i nije čudo uz sve hirove rijeke Drave, kao
što je na pr. prošlogodišnja velika ljetna poplava.


Na području šumarije Čeminac u Baranji pregledali smo nekoliko sastojina i to
kulture crnoga oraha, manje sastojine crvenog hrasta i nekoliko bagremovih sastojina
raznih starosti. Na dobrim baranjskim tlima bagrem daje doista lijepe prihode
sa oko 370 m3 drvne mase po ha, visina stabala od 25—27 m, visokim postotkom tehnike
u svojoj 40-toj godini.


Ova je kratka ekskurzija potpuno uspjela. Vidjeli smo 2 veća i stručno vođena
rasadnika i nekoliko uspjelih kultura, kao i jedan interesantan industrijski pogon,
koji troši velike količine topolovine i drugih lišćara. Domaćini ing. Mirko Grega č
e v i ć, ing. Ilija Knežević i Zlatko Uglješić, te pratioci iz Šumarskog1 inpektorata
Osijek ing. M i 1 e t i ć i ing. H r u š k a zadužili su nas svojim gostoprimstvom
i predavanjem svoga iskustva,, pa im se ovim drugarski zahvaljujemo. Uvjereni smo,
da će stečeno znanje na ovoj ekskurziji uštedjeti mnogo nesigurnih, možda čak i
pogrešnih postupaka u uzgoju topole na području Šumarskog inspektorata u Novoj
Gradiški. Ing. V. Spol jarić


NEKE BILJEŠKE S EKSKURZIJE PO ŠUMAMA PAPUKA


Zavod sa uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
u Zagrebu, priredio je za slušače IV. godišta šumarsko-gospodarskog smjera,
ekskurziju u šume na Papuku. Ekskurziju su voditi prof. M. P1 a v š i ć, doc. dr. D.
Klepac i ing. I. Bastjanćić.


Na putu, u Banovoj Jarugi, pridružili su nam se ing. L. Loge r i ing. A.
Novak, u Pakracu ing. M o 1 n a r, a u Zvečevu ing. P u a č a.


Prvoga dana, t. j . 28. listopada 1954., izabrali smo i iskolčili jednu pokusnu
plohu u odsjeku 18/d gospodarske jedinice »Zapadni Papuk« u šumariji Kamenska.
Kako se vidi iz tabele 1 i iz slike 1, ovdje se radi. o jednoj prebornoj jelovoj i bukovoj
sastojini s malenom primjesom smreka. U tabeli 2, t. j . u terenskom manualu
za utvrđivanje prirasta, vide se izmjereni (p) i izravnani (pr) postoci volumnog
prirasta. Radili smo po metodi Dr. Klepc a »Tablice postotka prirasta« (1). Umnoškom
drvne mase jele i smreke sa izravnanim postocima prirasta izračunali smo, da
godišnji prirast jelovine i smrekovine iznosi 13m3po jednom
hektaru u navedenoj pokusnoj plohi. Na taj način smo se uvjerili o
velikoj proizvodnoj sposobnosti jele na Papučkom masivu. Predviđanja ing. J. Š a f a r a
i ing. Ž. Hajdin a (3) o velikom prirastu jelovine na Papuku su na mjestu, pa
mislimo, da je i s te strane opravdano, da se proširi areal jele u Papučkom
masivu. Vidjeli smo, kako se to vrši spontano, a upozoreni smo na to, kako
bi to trebalo još i pojačati i ubrzati. Gotovo idealna preborna struktura pokusne plohe
u odsjeku 18/d (vidi si. 1) govori u prilog tome, da se u mješoviti m jelovim


i bukovim sastojina ma na Papuku pređe na preborno gospodarenje
. Mjestimično će biti podesnija grupimična, mjestimično stablimična smjesa,
no u svakom bi slučaju bilo dobro, da se u tim sastojinama započne stablimiono gospodarenje,
kako su nam to objasnili naši profesori i drugovi iz operative.


126




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 61     <-- 61 -->        PDF

127




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 62     <-- 62 -->        PDF

128




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Drugog smo dana bili na teritoriju šumarije V o ć i n, u šum. predjelu Djedovica,
odjel 22. U tom smo odjelu izvršili jedan pokus pod rukovodstvom naših profesora.
Veći dio odjela 22 nalazi se u stanju dovršnog sijeka; na dobro pomlađenoj površini
ima lijepih jelovih stabala, koja su deblja od 60 cm prsnog promjera. Bušenjem tih
stabala pomoću Presslerov a svrdla i analizom izvrtaka, uvjerili smo se, da debela
jelova stabla na Papuku prirašćuju poput onih u Gorskom Kotaru, t. j . d a debela
jela prosječno godišnje priraste jednu deset in u kubno
g metr a (vidi Šumarski list od 1954. strana 467). Veliki prirast debelih jela u
skladu je s hiperboličnim tokom krivulje vremena prijelaza, što
se lijepo vidi iz tabele 2. I ta činjenica govori u prilog prebornog gospodarenja u jelovim
šumama na Papuku.


STRUKTURA PO BROJU STABALA
no pokusnoj plohi u odsjeku

jtla tSmreka


bukva


SI. i.


Trećeg smo dana obišli mlade sastojine u odjelima 23, 24, 25, 30 i 31 gospodarske
jedinice »Zapadni Papuk«. Ing. Loger , ing. Nova k i ing. Puač a pokazali
su nam goleme površine branjevina i mladih sastojina, koje vape za čišćenjem i prorjeđivanjem.
Upoznati smo kako treba tretirati te sastojine. Skrenuta nam je pažnja
na funkciju breze u branjevinarna, govoreno nam je o pošumljavanju paljevina, o
pomlađivanju čistina i t. d.


Prilikom kretanja po šumi, koristili smo novu gospodarsku osnovu za gospodarsku
jedinicu »Zapadni Papuk«, koju je sastavio ing. L. Loger .


Pružila nam se rijetka prilika: na novo uređenom objektu imati
nastavu i diskusiju sa sastavljačem uređajnog elaborata, sa
profesorima i s upraviteljima šumarija.


Naročito nam je upala u oči moderna sastojinska karta za navedenu gospodarsku
jedinicu, koja je vrlo praktična, jer se iz nje može odmah očitati pomoću boja
s kojim postotkom učestvuje pojedina vrsta drveća u sastojini.


Na vrlo uspjeloj ekskurziji zahvaljujemo našim profesorima i drugovima iz operative,
koji su poduzeli sve, da je ona bila vrlo instruktivna i korisna.
Šćetinec i Jakšić, demonstratori iz uređivanja šurna


LITERATURA


1. D. Klepac : Tablice postotka prirasta, Šumarski list br. 9—10, 1954.
2. L. Loger : Gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu »Zapadni Papuk«,
Nova Gradiška 1948.
3. J. Šafar, Ž. Haj din: Problem proširivanja areala jele na brdskom području
između Save i Drave u NRH, Šumarski list br. 9—10, 1954.
4. Mali Šumarsko-tehnički priručnik, I. dio, Zagreb 1949.